A, PRODAJA? Dok se 'razvlači' sa Skupštinom Bosnalijek uložio 40 miliona KM za Enkorten

Piše: A. Čorbo-Zećo

Nevjerovatno je koliko se truda ulaže u 'razvlačenje' s održavanjem Skupštine Bosnalijeka, s ciljem preuzimanja zamrznutih dionica od 23% s Malte, koje je Sud BiH zamrznuo.

Drugačije se ne može okarakterisati činjenica da se na Skupštinu čeka devet punih mjeseci, ma kakva da pojašnjenja šalju iz Uprave ili okupljaju radnike u krugu preduzeća. Kupovina vremena je za sada najjači adut sadašnje Uprave Bosnalijeka na čelu sa direktorom Nedimom Uzunovićem, inače osumnjičen da je preko vlastitih offshore kompanija iz ‘Bosnalijeka’ izvlačio novac kojim je kupovao dionice ove fabrike ili ga dijelio familiji i saradnicima.

Stoga, upućeni za fond s Malte ističu da ne znaju je li s Čengić Vile ili Malte (sarajevska naselja), aludirajući da upravo iza tog fonda stoji Uzunović i ekipa oko njega. Riječ je o off shore kompaniji KBC EURO CREDIT CAPITAL. U pitanju je 23 posto dionica koje su ranije bile u vlasništvu Vlade Federacije BiH, a koje su preuzete također sumnjivim transakcijama preko nekoliko off shore firmi.

Sud BiH je u konačnici prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH da zamrzne te dionice, a prema saznanjima Patrije traga se najvjerovatnije preko rodbinskih veza za osobom u Sudu BiH koja bi odblokirala te dionice. Teško je vjerovati da će se to desiti do 19. septembra kada je zakazana redovna skupština Društva.

Kao trenutno najveći dioničar Bosnalijeka sa pravom glasa, AS Holding već duže vrijeme bori se za održavanje Skupštine, pa su oni shodno zakonu također zakazali Skupštinu, ali za 7. septembar.

Neshvatljivo je ponašanje Uprave, ali se uvijek trude da zakonski otkažu svaku zakazanu Skupštinu zbog nedostatka kvoruma u posljednjih devet mjeseci!?

Dioničarima je jedini cilj da se održi zakonita Skupština društva, a upravljačke strukture Bosnalijeka su ostajale nijeme na sve molbe koje već 9 mjeseci upućuju dioničari posebno mali dioničari sa preko 5% i 10% glasova čiji je novac od dividende zarobljen u Bosnalijeku.

Uporedo s trakavicom traje i nastojanje Galenike da preuzme Bosnalijek, a o čemu smo ranije pisali. Komisija za vrijednosne papire za sada ne dopušta da većinski vlasnik preuzme kontrolu. Sve to pogoduje kupovini vremena, pa i eventualnom dolasku Galenike. 

A, kako je sve teklo. Uzunovića je još u aprilu 2018. godine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavila Tužilaštvu BiH zbog sumnje da je, mahinacijama preko off shore zone, preuzeo 23 posto dionica Bosnalijeka koje su kasnije vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL.

No, tri i po godine izvještaj se kiselio u ladicama državne tužiteljice Enise Adrović. Ali, kada su biznismeni Rusmir Hrvić, Mensur Mušija i Šemsudin Hasić započeli operaciju preuzimanja Bosnalijeka, Tužilaštvo je izvadilo predmet iz ladice. Uzunović je uhapšen.

Nakon toga dva puta se Skupština pokušala održati, ali Uzunović Hrviću i drugima to nije dopustio! Igra je nastavljena po starom, baš kao i danas.

Podsjećamo da je i 4. maja 2022. godine Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo donijelo naredbu o provođenju istrage protiv osumnjičenih Nedima Uzunovića, Mehmeda Jahića i Elbire Jahić zbog toga što je: „Nedim Uzunović, kao v.d. direktora, a kasnije direktor privrednog društva Bosnalijek u periodu od 31.03.2014.godine, propustio da obavi svoje službene dužnosti, propisane odredbama zakona i pravilnika i zloupotreba na način da nije dostavio Komisiji za vrijednosne papire FBiH podatak da su drugoosumnjičeni prof.dr. Mehmed Jahić i njegova supruga trećeosumnjičena Elbira Jahić, lica koja kupuju dionice privrednog društva „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo, a da istovremeno imaju pristup povlaštenim informacijama u navedenom privrednom društvu, po osnovu pružanja konsultantskih  usluga od strane drugoosumnjičenog, na osnovu Ugovora od 31.03.2014. godine i Aneksa istog, u mjesečnoj vrijednosti od 7.000,00 KM, a zatim 11.000,00 KM".

Uzunović je ovim onemogućio Komisiju, kao organ nadležan za provođenje Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH, da izvrši nadzor u vrijeme kad su Jahići kupovali dionice Bosnalijeka ne dostavljajući Komisiji informacije da je u to vrijeme Mehmed Jahić pružao konsultantske usluge, a čime je dolazio u posjed finansijske i druge dokumentacije navedenog privrednog društva, pružao savjete i obavljao konsultacije sa članovima Uprave društva.

Uzunović je Jahiću omogućio da ima povlaštene informacije prilikom neposredne ili posredne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira.

Priča sa Galenikom tokom tog perioda postala je dodatno ozbiljnija, a Skupština preduzeća zakazana za 30. juni mogla je otvoriti novu Pandorinu kutiju, ali je, pogađate i ona otkazana.

Tako su očekivanja jednaka i za 19. septembar, zakazana Skupština također bi mogla biti otkazana, a na onoj ranije 7. septembra mogli bismo čuti mnogo toga što Uprava krije.

Zanimanje istražnih organa je sve veće, dok revizori muku muče s pisanjem izvještaja za Bosnalijek.

Posebno kada je riječ o lijeku Enkorten, pompezno najavljenim kao lijek koji pomaže u liječenju Covid-19.

Na upit poslan Bosnalijeku u vezi s ovim lijekom odgovor nismo dobili.

Pitali smo sljedeće:

Lijek Enkorten odobren je u Bosni i Hercegovini u liječenju najčešćeg oblika bolesti multiple skleroze koji se zove relapsno-remitentna multipla skleroza, da li je ikada dato odobrenje za liječenje Covid pacijenata ovim lijekom?

U koje sve države se izvozi ovaj lijek i koliko je utrošeno sredstava za licenciranje ovog lijeka u drugim državama?

Koja je dobit od prodanog lijeka, i koliko su koštala klinička ispitivanja Enkortena?

Kakva je potražnja za ovim lijekom i da li je profitabilan? Posebno me zanima prodaja u Turskoj i Rusiji?

Nadzorni odbor je odobrio novo ulaganje od 6,3 miliona KM u ovoj godini, jeste li upoznati da Državno tužilaštvo vodi istragu u vezi toga?

Muk iz Bosnalijeka moguće je razumjeti samo na način da ne mogu pojasniti kako i zašto je utrošeno 40 miliona KM za licenciranje ovog lijeka u Rusiji i Turskoj.

Posebno se pitanje otvara spram Nadzornog odbora koji je odobrio 6,3 miliona KM u ovoj godini za kliničke studije za Enkorten, a predsjednik i članovi NO neograničeno solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Kolike su štete nastale pokazat će revizorski izvještaji.

Licenca za Enkorten u Rusiji plaćena je 19.555.876 KM, a licenca za Enkorten u Turskoj 17.146.933 KM. Izvještaji o prodatim lijekovima se kriju, ali NO odobrava nova sredstva za klinička ispitivanja.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za Patriju je potvrđeno da lijek Enkorten nema dozvolu za liječenje Covid pacijenata, već isključivo za prvobitnu namjenu za koju je i registriran.

S Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu gdje se lijek ispitivao nismo dobili odgovor o iskustvima s lijekom i o tome da li se isti još uvijek koristi za liječenje Covid pacijenata.

Klinička studija kompanije Bosnalijek pokazala je, kako se ranije pisalo, da lijek Enkorten olakšava borbu pacijenata pozitivnih na Covid 19, sa srednje teškom kliničkom slikom, kako ne bi stigli do respiratora. 

Šta će, pak, pokazati revizija u vezi s ulaganjima u ovaj lijek možda saznamo iz izvještaja firme Deloitte koja za sada odbija da izda izvještaj zbog sumnjivih radnji i aktivnosti koje se rade u Bosnalijeku, a za što u Upravi tvrde da nisu upoznati.