Novi zakon pooštrava uslove osnivanja visokoškolskih ustanova u Sarajevu

(Patria) - Novi Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koji je Skupština KS usvojila na sjednici u utorak propisuje i pooštrene uslove kada je riječ o osnivanju visokoškolskih ustanova. 

Osnivač visokoškolske ustanove mora biti fizičko ili pravno lice s najmanje 10 godina iskustva u oblasti visokog obrazovanja. U novom zakonu postoji još niz odredbi koje pooštravaju zahtjeve i kriterije za osnivanje visokoškolskih ustanova, odnosno, univerziteta, fakulteta i visokih škola u Kantonu Sarajevu, a u svrhu zaštite studenata, propisana je i procedura zbrinjavanja studenata u slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove.

Odluku o osnivanju donosi Vlada KS, a zatim i Skupština KS. Ukoliko Vlada KS odbije zahtjev isti podnosilac novi zahtjev ne može podnijeti pet godina.

Za osnivanje nove visokoškolske ustanove potrebno je dostaviti i bankovnu garanciju od 500.000 do milion KM. 

Na ovaj način u budućnosti će biti izbjegnute situacije kao što se dogodilo sa Američkim univerzitetom u BiH koji nikada nije imao dozvolu za rad u KS, a radio je i upisivao studente više od 10 godina. U Sarajevu je bila osnovana Američka škola za ekonomiju čiji je osnivač AU u BiH, a pod čijom krinkom su se upisivali studenti. Nakon istraga koje se vode u tri tužilaštva (Tužilaštvo TK i Državno tužilaštvo kao i određene provjere Tužilaštvo KS) i prijava studenata AU u BiH je u potpunosti prestao sa radom od polovine 2020. godine. Stotine studenata ostale su bez diploma, dokumenata, a novac koji su plaćali za godine školovanja je propao.  

Kako je navela ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Aleksandra Nikolić, novi zakon uvodi mehanizme koji će dići nivo dostupnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

"Ovim zakonom je dato pravo studentima na javnim visokoškoslkim ustanovama da plaćaju školarinu obročno u toku studijske godine, posebno za svaki semestar. Zakon, također, daje mogućnost zaključivanja studentskog ugovora o radu za redovne studente u vrijeme studiranja, te osigurava diverzitet i dostupnost saradničkog osoblja, kao i veći kvalitet i unapređenje studijskih programa”, istakla je Nikolić.

Osnovni cilj zakona o visokom obrazovanju je stvoriti institucionalni okvir koji će omogućiti transformaciju i ojačati tekući proces digitalizacije visokog obrazovanja, što će dovesti do stvaranja savremenog eko-sistema nauke, visokog obrazovanja, inovacija i poduzetništva, uz objedinjavanje infrastrukture, ljudi, inicijativa i institucija u mrežu koja integrira fizički i kibernetički prostor, omogućavajući harmoniziranje sa evropskim prostorom visokog obrazovanja.

Treba istaći da je i u članovima koji se odnose na Strategiju visokog obrazovanja KS, te na strategije razvoja pojedinih visokoškolskih ustanova došlo do promjena kojima se traži obaveza preciznog praćenja, izvještavanja i evaluacije, te formiranja plana korektivnih mjera ako dođe do odstupanja u izvršenju Strategije. Na ovaj način Ministarstvo zadržava efektni mehanizam indirektne kontrole, nadzora te se rad visokoškolskih ustanova čini transparentnijim i otvara se mogućnost da se na osnovu iskazanih rezultata prati i ocjeni stvarni kvalitet visokoškolskih ustanova. Također, ovo dozvoljava pravnu autonomiju visokoškolskih ustanova koja, u suštini počiva na njihovoj društvenoj odgovornosti

Govoreći o članovima zakona koji se tiču izbora i napredovanja, a koji su izazvali dosta diskusija, ministrica Nikolić je istakla da su u toku javne rasprave izvršene korekcije kojima su ove zakonske odredbe precizirane, a istima su utvrđeni minimalni uslovi u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH, dok će dodatni uslovi (doprinos nastavnom procesu, internacionalizaciji i društvu) biti precizirani u smjernicama visokoškolskih ustanova, njihovim općim i drugim aktima.