Deklaracija o pravima sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a je temelj evropske, liberalno- demokratske Bosne i Hercegovine

(Patria) - Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, iz Mrkonjić Grada, čiji je povod prevashodno bio izbor delegata za Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu, donesena je i Rezolucija, koja je sadržavala različite političke stavove i koji su bili izraz tadašnjeg historijskog konteksta i antifašističke borbe.

Ta zamisao da Bosna i Hercegovina „nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska“ odgovarala je tadašnjem vremenu i kontekstu tadašnje partizanske antifašistričke borbe. Međutim, u svome temelju takva zamisao, koju neki žele pretvoriti u aktuelnu političku formulu, zapravo sadrži ideju etničke podijeljenosti Bosne i Hercegovine, a što nije svakako prilagođeno današnjem kontekstu u kojem trebamo ostvariti punu liberalnu demokratiju, jednakost svih građana i poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Za današnje vrijeme i današnji politički kontekst, mnogo je značajnija Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine, sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, održanom u Sanskom Mostu, 1944. godine. U toj Deklaraciji, usvojeno je da svaki građanin i građanka sa navršenih 18 godina života mora imati aktivno i pasivno biračko pravo. Donošenjem ove Deklaracije ZAVNOBiH-a udareni su temelji za ostvarivanje potpune jednakopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine, posebno u domenu njihovog neposrednog i jednakog učešća u izbornom sistemu, piše Patria.

To je tekovina ZAVNOBiH-a koja se najčešće, iz raznoraznih razloga, zaboravlja i zaobilazi, a zapravo je time utvrđen temelj demokratske Bosne i Hercegovine kojoj i danas kao država i društvo težimo. Odnosno, ova Deklaracija sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a je nadogradnja svih onih stavova sa Prvog zasjedanja iz Mrkonjić Grada, što se može smatrati političkom evolucijom u Bosni Hercegovini.

Kada je Bosna i Hercegovina, 2002. godine postala članicom Vijeća Evrope, prihvatila je tri temeljne vrijednosti ove organizacije: demokratiju, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava. Pored toga, Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ugrađena je u Ustav Bosne i Hercegovine kao akt koji ima direktnu primjenu i prednost u odnosu na sva druga prava. To je samo jedan od 15 međunarodnih instrumenata, koje su sastavnim dijelom Ustava Bosne i Hercegovine i koji većinom služe za zaštitu ljudskih prava na individualnom nivou.

Osim toga, težnja za članstvom u Evropskoj uniji i NATO savezu, također traži prihvatanje temeljnih vrijednosti demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, što je direktna poveznica sa Deklaracijom o pravima građana Bosne i Hercegovine sa Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a iz Sanskog Mosta. To bi trebala biti ideja vodilja svih građanskih i probosanskih političkih stanaka i aktera, što u današnje vrijeme, oni očito iz raznih političkih i politikantskih razloga izbjegavaju.

Tekovine ZAVNOBiH-a mogu i moraju se sagledati samo u cijelosti, a ne parcijalno, vadeći se jedna rečenica koja nekome odgovara u određenom političkom trenutku. Zato je važno u okviru obilježavanja ZAVNOBiH-a i njegovih tekovina, uvijek ukazati i na sadržaj Deklaracije o pravima građana Bosne i Hercegovine u kojoj se zahtijeva jednako aktivno i biračko pravo za sve građane ove zemlje. Tako Bosna i Hercegovina sebe svrstava u današnji kontekst pune liberalne demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, na način kako to vidi moderni demokratski svijet.