PRITISCI I ODLUKA Ustavni sud BiH 'zaboravio' na hitno postupanje!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Ustavni sud BiH, uslijed velikih pritisaka od međunarodnih faktora, prije svih Ureda visokog predstavnika BiH jučer je samo odbio privremene mjere po apelacijama Željka Komšića i Šefika Džaferovića ne razmatrajući i meritum same apelacije.

Povezani tekst

Ustavni sud BiH odgodio donošenje odluke: O Schmidtovim amandmanima nakon formiranja vlasti!

Ovakav ishod od ranije se naslućivao, posebno nakon što je Gabriel Escobar kazao kako ne vidi zašto bi odluku Ustavni sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. To je bilo 11. novembra nakon čega su se nastavili pritisci na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, s ciljem da se apelacija ili odbaci ili pronađe rješenje koje bi umanjilo efekte odluke.

U tim pritiscima sudije Ustavnog suda BiH zaboravile su na Član 25. Pravila Ustavnog suda koji je propisao da je hitno postupanje po zahtjevima koji se tiču izbornih prava, ali i samog Ustava.

„Hitno postupanje je obavezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama“, navodi se u članu 25.

Prema istom Pravilniku predsjednik Ustavnog suda može dati prvenstvo nekom određenom zahtjevu/apelaciji. Predsjednica Ustavnog suda BiH je Valerija Galić.

Podsjećamo, Apelacijama Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine traži se obaranje najnovijih izmjena Ustava entiteta F BiH i Izbornog zakona. 

Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Christiana Schmidta kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Federalnog parlamenta sa 57 na 80. No, iako su stranke potpuno svjesne postojanja ovih apelacija, žuri se s formiranjem vlasti, što bi nas moglo uvesti u pravni haos.

Stručnjaci su upozoravali da, ukoliko Ustavni sud prihvati apelacije, a formira se vlast, to bi nas uvelo u pravno neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose. No, ustavni sud BiH tako ne misli.

“Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom”, kaže se u obrazloženju.

Ipak, prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti. Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine biće održana u januaru naredne godine.