Studija: Očekuje se da će polovina svjetskih glečera nestati do 2100. godine

(Patria) - Polovini glečera na planeti Zemlji, posebno onih manjih, predodređeno je da nestane do kraja stoljeća zbog klimatskih promjena, ali ograničavanje globalnog zagrijavanja moglo bi spasiti
druge, stoji u novoj studiji koju citira AFP

Nalazi, objavljeni u časopisu Science u četvrtak, pružaju najsveobuhvatniji pogled do sada na budućnost 215.000 glečera na svijetu. Autori su naglasili važnost ograničavanja emisije stakleničkih plinova kako bi se ograničile posljedice topljenja glečera, kao što su porast nivoa mora i iscrpljivanje vodnih resursa.

Kako bi se pomoglo kreatorima politike, studija se bavila uticajem četiri scenarija na glečere, gdje je globalna srednja promjena temperature 1,5 stepeni Celzijusa, zatim 2,0C, 3,0C i 4,0C.

„Svako povećanje za jedan stepen proizvodi više topljenja i gubitka“, rekla je Regine Hock sa Univerziteta u Oslu i Univerziteta Aljaske Fairbanks, koautorica studije.

„Ali to također znači da ako smanjite povećanje temperature, možete smanjiti i gubitak mase“, rekla je Hock za AFP.

„Dakle, u tom smislu postoji i malo nade“, dodala je.

Čak i ako se globalni porast temperature ograniči na 1,5 C iznad predindustrijskih nivoa, a što je najambiciozniji cilj Pariškog sporazuma, istraživači su procijenili da će 49 posto svjetskih glečera nestati do 2100. godine. To bi predstavljalo oko 26 posto svjetske mase glečera jer bi najmanji glečeri bili oni koji bi prvi bili pogođeni.

Procjenjuje se da će se globalna srednja temperatura trenutno povećati za 2,7C, što bi rezultiralo skoro potpunim gubitkom glečera u srednjoj Evropi, zapadnoj Kanadi i kontinentalnim Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu.

„Regije sa relativno malo leda poput evropskih Alpa, Kavkaza, Anda ili zapadne SAD, izgubiće gotovo sav led do kraja stoljeća, gotovo bez obzira na scenarij emisije“, rekla je Hock.

„Dakle, ti glečeri su manje-više osuđeni na propast“, dodala je.

Sve je do kreatora politike, ugroženi i izvori pitke vode

Prema najgorem scenariju, porastu globalne temperature od 4,0 C, gigantski glečeri poput onih na Aljasci bili bi više pogođeni i 83 posto glečera bi nestalo do kraja stoljeća. Gubitak glečera bi također ubrzao porast nivoa mora.

„Glečeri koje proučavamo čine samo jedan posto ukupnog leda na Zemlji“, rekla je Hock, što je „mnogo manje od ledenog pokrivača Grenlanda i ledenog pokrivača Antarktika“.

„Ali oni su doprinijeli porastu nivoa mora gotovo jednako kao ledeni pokrivač Grenlanda i Antarktika zajedno u posljednje tri decenije“, rekla je ona.

Zagrijavanje od 1,5C dovelo bi do povećanja prosječnog nivoa mora za devet centimetara, dok bi temperature za 4,0C više izazvale porast nivoa mora za 15 centimetara.

„Ne zvuči mnogo, od 9 do 15 centimetara“, kaže Hock i dodaje, „ali globalni nivo mora nije ono što zabrinjava“, dodajući da „to su uglavnom povezani olujni udari“, koji imaju potencijal da
izazovu „mnogo više štete“.

Nestanak glečera će uticati i na vodne resurse jer oni obezbjeđuju slatku vodu za oko dvije milijarde ljudi.

„Glečeri nadoknađuju gubitak vode ljeti kada ne pada mnogo kiše i kada je vruće“, kaže Hock.

Projekcije studije, koje su pesimističnije od onih stručnjaka UN za klimu, postignute su posmatranjem mase svakog glečera kroz decenije i kompjuterskim simulacijama. Unatoč alarmantnim nalazima, Hock kaže da je „moguće smanjiti gubitak mase ljudskim djelovanjem.“

„Ako se to dogodi, to je naravno drugo pitanje“, rekla je ona.

„Ako se to dogodi, naravno zavisi od kreatora politike.“