Gradonačelnica Barcelone nazvala Izrael zemljom 'aparthejda' i prekinula veze

(Patria) - Gradonačelnica Barcelone prekinula je službene veze svog grada s Izraelom, optužujući tu zemlju za „zločin aparthejda protiv palestinskog naroda“, javio je AP. Odluka gradonačelnice Ade Colau ima malo praktičnog uticaja, ocjenjuje AP, a najkonkretniji efekat je zaustavljanje 25-godišnjeg sporazuma o bratimljenju sa Tel Avivom.

Ali najava grada, popularne turističke destinacije i doma jednog od najpoznatijih svjetskih fudbalskih klubova, nosi značajnu simboliku i dodaje sve većoj listi kritičara koji su Izrael označili kao državu aparthejda. Izrael odbacuje takve optužbe kao delegitimizirajuće i antisemitske i tu odluku naziva „nesretnom“.

U pismu izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, Colau je rekla da je taj korak uslijedio kao odgovor na kampanju desetina lokalnih grupa i hiljada aktivista. Ona je navela brojne politike Izraela, uključujući 55-godišnju vojnu okupaciju Zapadne obale, aneksiju istočnog Jerusalema i izgradnju naselja na teritorijama koje Palestinci polažu pravo na buduću državu.

„Kao gradonačelnik Barcelone, mediteranskog grada i branitelja ljudskih prava, ne mogu biti ravnodušna prema sistematskom kršenju osnovnih prava palestinskog stanovništva“, napisala je Ada Colau.

„Bila bi teška greška primijeniti politiku dvostrukih standarda i zatvoriti oči pred kršenjem koje je decenijama naširoko verifickovano i dokumentorano od strane međunarodnih organizacija“, dodala jev

Posljednjih godina, tri poznate grupe za ljudska prava – Human Rights Watch, Amnesty International i izraelski B’Tselem optužile su Izrael za aparthejd, kako unutar zemlje tako i na okupiranim teritorijama. Amnesty i druge grupe kažu da je sama rascjepkanost teritorija na kojima žive Palestinci dio ukupnog režima kontrole osmišljenog da održi jevrejsku hegemoniju od Sredozemnog mora do rijeke Jordan.

Oni ukazuju na diskriminatornu politiku unutar Izraela i u anektiranom istočnom Jerusalemu, izraelsku blokadu pojasa Gaze, kojim od 2007. godine vlada militantna grupa Hamas, te izraelsku kontinuiranu kontrolu nad Zapadnom obalom i izgradnjom jevrejski naselja koje većina međunarodne zajednice smatra nezakonitim.

Izbor nove izraelske tvrdolinijaške vlade, kojom dominiraju ultranacionalisti koji se protive palestinskoj nezavisnosti, dodatno je povećao ove zabrinutosti. Palestinci traže Zapadnu obalu, istočni dio Jerusalema i Gazu, oblasti koje je Izrael zauzeo 1967. godine, za svoju buduću nezavisnu državu.

Odgovor Izraela

Izrael tvrdi da njegovi arapski građani, koji čine oko 20 posto stanovništva, uživaju jednaka prava, uključujući pravo glasa i da su ušli u više ešalone poslovanja, zabave, zakona i zabave. Izrael Zapadnu obalu smatra spornom teritorijom čiji status treba riješiti pregovorima i kaže da su se povukli iz Pojasa Gaze 2005. godine, dvije godine prije nego je Hamas preuzeo kontrolu.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je odluku Barcelone „nesretnom“ i tvrdi da je protiv želja većine gradskog stanovništva.

„Odluka daje podršku ekstremistima, terorističkim organizacijama i antisemitizmu“, navodi se.

„Prijateljstvo između Izraela i Barcelone je dugotrajno i zasnovano je na zajedničkoj kulturi i vrijednostima. Čak ni ova nesretna odluka neće narušiti ovo prijateljstvo“, dodali su.

Pokret predvođen Palestincima koji promoviše bojkot Izraela pozdravio je odluku Barcelone. Alys Samson, aktivistica koalicije „Stop saučesništvu s Izraelom“ u Barceloni, rekla je da je grupa prikupila skoro 5.000 potpisa za svoju kampanju. „Veoma smo sretni“, rekla je.

„Nadamo se da će još mnogo vlada i institucija slijediti njihov primjer“, dodala je.

Rivalski Madrid

U međuvremenu, gradonačelnik Barceloninog najvećeg rivala Madrida odmah je ponudio da se pristupi sporazumu o bratimljenju sa Tel Avivom, jer se on i Colau bore za poziciju po pitanju međunarodnih pitanja i ulaganja u izbornoj godini.

José Luis Martinez-Almeida, konzervativni gradonačelnik španske prijestolnice, optužio je liderku Barcelone za antisemitizam i tweetovao da je pisao gradonačelniku Tel Aviva kako bi podijelio „posvećenost Madrida demokratiji i slobodi“. „Bila bi mi čast biti zbratimljen sa Tel Avivom“, dodao je.

Španski desničarski političari sve više se diplomatski i ekonomski obraćaju Izraelu. Dva najveća španska grada su stalnom u sukobu, od politike do fudbala. Colau, kojoj katalonski pokret za nezavisnost ne vjeruje, vodeći je ljevičarski političar koji se suočava s teškim izborima u maju, zaključuje AP.