Kukić ode, PDA ostaje u vlasti: Ispit zrelosti za Nikšića, Fortu, Radončića

Piše: A. Vrabac 

Sedam dana trebalo je Mirsadu Kukiću, predsjedniku Pokreta demokratske akcije (PDA) da donese odluku o ostavci na mjestu predsjednika stranke nakon što je 5. januara Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) uvelo sankcije Kukiću, Milanu Tegeltiji i njegovoj supruzi Tijani Tegeltija zbog umiješanosti u korupciju.

Kako je saopćio State Department Kukić je umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.

"U svojstvu direktora rudnika Kukić je bio umiješan u koruptivna djela putem kojih je koristio njegov politički utjecaj i službenu moć za sticanje lične koristi. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi sticao političku korist", navedeno je iz State Departmenta.

Iako je Kukić u prvoj reakciji naveo da on nije direktor rudnika još od 2001. godine poznata je činjenica da je on bio neformalni vladar iz sjene svih političkih procesa u Banovićima, ali i Tuzlanskom kantonu. Priznali su to iz Kukićeve bivše stranke SDA čiji je kadar bio godinama, a isključen je iz članstva u martu 2018. godine. Istog mjeseca Kukić je formirao PDA.

Kukiću je na Općinskom sudu u Sarajevu izrečena nepravomoćna presuda od godine zatvora zbog krivičnog djela primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Riječ je o predmetu koji se već godinama vodi protiv Amira Zukića, Asima Sarajlića, Safeta Bibića, Nedžada i Senada Trake, Ramiza Karavdića i Eseda Džananovića zbog protuzakonitog posredovanje pri zapošljavanju u javnom sektoru između ostalog u JP Elektroprivreda BiH – Elektrodistribucija. 

Čovjek koji je već u sudskom postupku zbog nezakonitih radnji bio je očito poželjan partner SDP-u, Našoj stranci, SBB-u za formiranje vlasti u Tuzlanskom kantonu.

Naša stranka je nakon američkih sankcija prva uslovila svoju podršku toj vladi Kukićevim povlačenjem što je on prvo odbio, a nakon razgovora sa koalicionim partnerima što pojedinačno što zajednički ipak je pristao uraditi.

No, da li je to dovoljno. Iluzorno je očekivati da će Kukić iako više formalno neće biti na čelu PDA prestati da utječe na političke procese. Olako su koalicioni partneri krenuli dalje jer Kukić je doveo u pitanje kredibilnost vlade sa strankom čijeg je lidera Amerika sankcionisala.

Poznato je da SAD vrlo ozbiljno pripremaju liste sankcionisanih osoba, a u Kukićevom slučaju je navedeno da „njegovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH”.

Da se Kukić pitao i da koalicioni partneri nisu tražili njegovo povlačenje on nikad ne bi donio takvu odluku. Ne radi se o moralnom činu, već o iznuđenoj ostavci. U prvoj reakciji nakon sankcija, Kukić je američkoj administraciji poručio da su „dovedeni u zabludu i da razbijaju probosanski blok.“

Predsjednik Naše stranke Edin Forto nije mogao sa sigurnošću reći da li će Kukić i dalje upravljati procesima iz sjene, pa je samo nemušto kazao „pratit ćemo, a pratite i vi“.

Sve ono za šta se zalažu ove tri stranke SDP, Naša stranka, SBB palo je u vodu izborom Kukića za koalicionog partnera. Čovjek koji je vedrio i oblačio u Banovićima, bez čijeg odobrenja nijedno zapošljavanje nije moglo proći, koji je usred rudarskih protesta najavio obustavu iskopavanja uglja i u RMU Banovići ne može biti poželjan partner nijednoj političkoj stranci koja se zalaže za tzv. depolitizaciju javnih preduzeća, borbu protiv kriminala i korupcije, za vladavinu prava.

Tužilaštvo BiH nakon američkih sankcija započelo je provjere osoba koje su na listi, a moguće je i podizanje optužnica za korupciju. 

Ispit zrelosti SDP BiH i Naša stranka kao BH blok, i SBB morat će položiti prije izbora, te izabrati svoj dalji politički put sami ili s onima kojima nad glavom vise crne liste i sankcije. Šta god da ponude građani će svakako dati konačni sud da li su donijeli ispravnu odluku.