Objavljeno u kategoriji Lifemagazin na 07.04.2014 00:00:00

Bez Hamdije Pozderca ne bi bilo današnje BiH

Pozderac: Važna historijska ličnost BiH

Hamdija Pozderac prema historijskim tumačenjima važio je za najjačeg ili najutjecajnijeg političara iz BiH u vrijeme komunizma. Posebno je zaslužan za priznavanje Muslimana kao jednog od tri konstitutivna naroda u tadašnjoj Bosni i Hercegovini, piše bh. novinska agencija Patria.

Upravo se njegovo uklanjanje sa političke scene bivše Jugoslavije povezuje s njegovim istrajavanjem kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, da se ne mijenjaju osnovna načela Ustava iz 1974. godine kojima su Muslimani dobili status naroda u SFRJ. U suprotnom, možda Bosna i Hercegovina danas ne bi ni postojala kao suverena i nezavisna država.

- I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu, govorio je tada Pozderac.

Smetao je Hamdija Pozderac mnogima. Bio je protivnik nacionalizma. Njegovi protivnici, nacionalisti i preko zapadne i preko istočne granice  BiH, znali su, da ukoliko on dođe na čelo Predsjedništva SFRJ, nemaju šanse za ostvarenje svojih ciljeva. Pozderac je bio upravo taj koji je spriječio Slobodana Miloševića i njegove istomišljenike da mijenjaju Ustav koji je Muslimane priznao kao narod.

Nakon montiranog procesa oko “mjenične afere“ u Agrokomercu protiv njega,  bio je prinuđen da podnese ostavku na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ i to uoči preuzimanja čelne funkcije u bivšoj državi. Na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista BiH CKSKBiH 12. oktobra 1987., odlučio se povući iz političkog života iz, kako je tada rekao, „principijelnih razloga“.

Pozderac je rođen u Cazinu 15. januara 1924. godine kao jedno od osmoro djece Mehe i Sefije Pozderac.  Njegova politička biografija počela je još dok je bio srednjoškolac. Uključio se u rad Saveza komunističke omladine Jugoslavije, koja je tada bila ilegalna, a 1941. godine uključuje se u Narodnooslobodilački rat, gdje je obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. 

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom i Ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a. 1956. godine postaje član Centralnog komiteta saveza komunista BIH. 

Od šezdesetih godina prošlog stoljeća obavljao je sve značajnije funkcije u BiH. Član CKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Skupštine SRBiH, predsjednik CKSKBiH, član Predsjedništva SFRJ.

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predavao je opštu sociologiju, a za života je izdao više publicističkih i naučnih djela.

Ubrzo poslije tog 12. oktobra 1987. godine razbolio se i završio u bolnici. U proljeće, tačnije 7. aprila 1988. godine umro je u bolnici Koševo u Sarajevu. Njegova smrt još uvijek se smatra nerazjašnjenom.

Danas se sjećanje na ovog političara i važnu historijsku ličnost BiH čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android