Članak

Košarac lažno predstavljao državu, koja nije odobrila HE 'Buk Bijela'

Vlasti Republike Srbije morale su znati da ulaskom u projekt izgradnje hidroelektrane „Buk Bijela“,

(Patria) - Nedavno postavljanje kamena temeljca za hidroelektranu „Buk Bijela“ na Drini izazvao je mnogobrojne reakcije kako domaćih tako i stranih zvaničnika, zbog činjenice da BiH kao država nije dala saglasnost za ovaj ugovor.

Vlasti Republike Srbije morale su znati da ulaskom u projekt izgradnje hidroelektrane „Buk Bijela“, koji nema saglasnost države i koji se protivi odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rizikuju, ne samo ekonomske štete, nego i ne doprinose dobrosusjedskim odnosima.

No, malo zapaženo je ostala činjenica da je na događaju postavljanja kamena temeljca bio i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. 

Košarac koji je SNSD-ov kadar za Patriju je kazao da je on  17. maja 2021. godine prisustvovao ceremoniji polaganja kamen-temeljca za izgradnju hidroelektrane (HE) Buk Bijela na rijeci Drini u svojstvu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uvažavajući činjenicu da je izgradnja ove hidroelektrane predviđena u Okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine, koju je u aprilu 2018. godine usvojio Savjet ministara BiH.

„Podsjećamo da je izgradnja HE Buk Bijela, kao i HE Foča i HE Paunci dio Energetske strategije Republike Srpske, koja je zajedno sa Okvirnom energetskom strategijom Federacije BiH inkorporirana u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, koja predstavlja strateški dokument BiH kojim se određuje smjer razvoja energetike u BiH do 2035. godine. 

U izradi Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine učestvovali su predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, kao i predstavnici Brčko Distrikta.

Kao osnova za izradu Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine uzeti su entitetski energetski strateški planovi, te su i Republika Srpska i Federacija BiH u okviru svojih strategija dostavile popis potencijalnih novih objekata na njihovoj teritoriji i u okviru njihove nadležnosti. U okviru Energetske strategije Republike Srpske izričito je predviđena izgradnja hidroelektrana Buk Bijela, Foča i Paunci što znači da su dodjela koncesija za izgradnju i korišćenje pomenute tri hidroelektrane predviđeni i u Okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine“, istakli su iz Kabineta Košarca za NAP.

Oni ističu da je Vijeće ministara BiH u aprilu 2018. godine usvojilo Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine i do danas nije bilo osporavanja ovog dokumenta po bilo kojem osnovu, niti postoji razlog za njegovo osporavanje u budućnosti. 

No, evidentno je da niko nije ni sporio ovaj dokument, ali je sporan način u koji se ušlo u projekat. Upravo o tome za Patriju je govorio Denis Zvizdić, parlamentarac i premijer BiH u vrijeme kada je strategija usvojena 2018. godine.

„Odmah na početku želim da kažem da informacija koju vam je u vezi HE Buk Bijela dao ministar Košarac nije tačna. Naime, u avgustu 2018. godine Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo Odluku o usvajanju Okvirne energetske strategije Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ovog strateškog dokumenta trasiran je smjer razvoja energetike u Bosni i Hercegovini do 2035. godine. Iz samog naziva strategije vidljivo je da usvojena strategija nije entitetska nego je riječ o cjelodržavnoj strategiji Bosne i Hercegovine. 

U tekstu “Okvirne energetske strategije BiH do 2035.godine”, HE Buk Bijela nije uvrštena kao "energetski resurs Republike Srpske", već je uvrštena u Okvirnu energetsku strategiju BiH kao energetski projekat od značaja za energetski sistem BiH“, kazao je Zvizdić.

Isti tretman imaju i projekti koji su predloženi ispred FBIH, a prihvaćeni i uvršteni u Strategiju od strane Vijeća ministara BiH kao projekti od značaja za razvoj energetskog sistema BiH.  

„Dakle, “Okvirna energetska strategija BiH” ne prejudicira uopšte ko je nadležan za koncesije niti može predstavljati pravnu podlogu, jer je to određeno drugim pravnim aktima koji jasno propisuju da je u predmetnom slučaju za izdavanje koncesije nadležan državni nivo i državna Komisija za koncesije.  

Usporedbe radi, znate da postoji i “Transportna strategija” u kojoj je jedan od ključnih prioriteta izgradnja panevropskog koridora - autoputa Vc kroz BiH koji, u geografskom smislu prolazi kroz FBiH i RS, ali je država nadležna za sve međunarodne finansijske sporazume i ugovore sa EBRD, EIB, WB itd. koji su tom prilikom bili potpisani.

Ili naprimjer, VE Podveležje je energetski projekat u FBIH, ali je kredit za izgradnju vjetroelektrane ispregovaralo Vijeće ministara BiH, a odobrila Parlamentarna skupština BiH.

Želim naglasiti i da je u Okvirnoj energetskoj strategiji jasno navedeno i pitanje nadležnosti za koncesije i piše da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dakle nivo države, nadležan za vodne potencijale graničnih rijeka, a rijeka Drina je granična rijeka i javno je dobro Bosne i Hercegovine prema više odluka Ustavnog suda BiH“, naveo je Zvizdić.

Dakle, ministar Košarac nije mogao biti na ceremoniji postavljanja kamena temeljca u svojstvu državnog ministra, nego isključivo kao jednog od predstavnika SNSD-a. 

#BiH