Krivična prijava protiv Kneževića: Kako se nezakonito činuje u SIPA-i

SARAJEVO, (Patria) - Nacionalna struktura Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) već odavno ne odražava nacionalnu strukturu stanovništva iz 1991. godine. Dobro upućeni izvori ističu da najveću zaslugu za to ima Đuro Knežević, zamjenik dirketora SIPA-e, a protiv koga je predata i krivična prijava u Tužilaštvo BiH.

S obzirom da njime rukovodi Gordana Tadić, koja je kao i Knežević bliska HDZ-u teško se može očekivati neki ozbiljniji rad po prijavi.

Knežević, kako se navodi u prijavi, kao službena osoba u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, u periodu od 2014 - 2020. godina u više navrata prekoračio je granice svog službenog položaja i ovlaštenja, svjesno kršeći zakon i podzakonske akte Agencije, kontinuirano organizovao nezakonito provođenje više postupaka činovanje na svim nivoima činova, korištenjem ličnog autoriteta zamjenika direktora, tako unaprijed određivao koji policijski službenici će biti unaprijeđen u viši čin.

Postupajući diskriminatorski prema drugim policijskim službenicima kojim je onemogućio pravo na fer i pošten postupak, isto je ostvarivao odabiranjem za predsjednike komisija za unapređenje, policijske službenike koje je prethodno korumpirao ili čiju je odanost stekao na drugi način, te kao takvi su donosili protivpravne odluke, te stvorio ambijent u Agenciji, u kojem je normalno prihvatanje kriminalnog ponašanja odnosno nezakonitog izbora, svjesno stvarao paralelnu mrežu odanih policijskih službenika, nastavljajući korupcijski niz bezakonja (prijem kadeta, nagrađivanje, upućivanje na edukacije i seminare, i na kraju činovanje).

U krivičnim prijavama navodi se da ovakvo djelovanje Kneževića ima obilježja protivustavnog djelovanja i u suprotnosti je sa više evropskih konvencija o ljudskim pravima, jer je diskriminacijom i nejednakim tretmanom druge policijske službenike dovodio u nepovoljan položaj u postupku unapređenja, odnosno oduzimao im je pravo što na kraju ima razorne posljedice na pogoršane međuljudske odnose, djeluje destimulirajuće na rad policijskih službenika, kao i na ukupne rezultate rada Agencije, te je tako učinio nepopravljivu štetu zakonitom funkcionisanju Agencije.

Navodi se također da Knežević krši čl. 4 Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, sve na štetu Bošnjaka. Policijski službenici od najmanjeg do najvišeg čina nisu zastupljeni po navedenom zakonu. 

„Nacionalna struktura svih organizacionih jedinica kontinuirano se čini na štetu Bošnjaka, naročito u RK Banja Luka, i RK Mostar, gdje Bošnjaci nisu zastupljeni niti 50 % od onog broja koji je predviđen. Kada god je Parlament BiH tražio da se dostavi informacija o nacionalnoj strukturi SIPA, izmišljaju se izgovori i to ostane u domenu tajne. Isto se desilo i sa informacijama o nagrađivanju u SIPA.

Povezujući se na naprijed navedeno u SIPA ima od ukupnog broja 36 mogućih mjesta samostalnih inspektora 14 Srba, 13 Bošnjaka, 7 Hrvata, (i još se po jedno mjesto čuva 1S i 1H), tako da već tri godine dok favoriti ne prikupe makar minimum kriterija za potrebe činovanja. Iz navedenog se vidi totalno poremećena nacionalna struktura u odnosu na popis iz 1991.“, navodi se.

Interesantno je provjeriti koliko Bošnjaka, Srba i Hrvata su pokrenuli tužbe pred Sudom BiH zbog nepravde koja im je učinjena prilikom činovanja i drugih diskriminatorskih postupaka. Podaci kazuju da su to oko 70% Bošnjaci, 30% Srbi i da nema Hrvata koji tuže.

KAKO SE ŠTIMALO

Komisija za unapređenje policijskih službenika raspiše interni oglas za više mjesta u određenom činu (npr. za četiri mjesta), tako se objavi Lista kandidata za proceduru unapređenja, nakon čega Komisija utvrđuje Listu  kandidata rangiranih prema rezultatima ocjenjivanja, za nominaciju za određeni čin za više radnih mjesta, ali za svako mjesto pojedinačno, koju predsjednik Komisije utvrđuje sa prijavljenim (a trebao bi da to čini sa ostalim članovima komisije). 

Tako da prijavljeni zajedno sa predsjednikom komisije napravi tendenciozne bodovne liste koje predsjednik Komisije objavi, u kojim policijski službenik za kojeg želi ostvariti uticaj ili koji je njegov favorit, budu nerealno ocijenjen visokom ocjenom i pored toga budu npr. na 4 mjestu, na listi na kojoj ga prijavljeni želi favorizirati, ili slabiji na svim ostalim listama (sa recimo koeficijentom od 4,2). 

Obično dva ili tri policijska službenika budu realno prvi, drugi ili treći na svim listama, ali prijavljeni (Komisija) namjerno ocijeni treće ili četvrtorangirane (kojim prijavljeni ne želi dati čin iako ga realno zaslužuju),  ocijeni koeficijentom ispod 4,1. 

Nakon toga prvorangiranu trojku rasporedi na prva mjesta listi gdje nije planiran njegov favorizirani kandidat, tako da na kraju četvrtoplasirani dolazi na prvo mjesto i dobija čin ispred trojice - četvorice, kojim je to uskraćeno nezakonitim namještanjem bodovanja prijavljenog. 

Ovaj modus je do sada upotrijebljen više desetina puta, što se može utvrditi kroz dokumentaciju. Zbog istog se vode sudski sporovi, ali to prijavljenog ne uzbuđuje. 

„Navodimo slučaj policijskog službenika (M.P.), ali u najvećem broju slučajeva čin dobijaju oni koji pristaju prikupljati informacije potrebne Kneževiću, za obračunavanje sa neistomišljenicima i pravljenje stanja iskazivanja moći i zastrašivanja (slanje na montirane disciplinske postupke, nedozvoljavanje uvrštavanje na spiskove za nagrađivanje, skidanje sa listi za seminare ili negativnog odgovora na zahtjev npr. vanrednog obavljanja poslova predavanja na fakultetima, vraćanje pismena više puta, zbog navodnih ispravki, pri tome ne navodeći, gdje je i šta greška“, navode izvori iz SIPA-e.