Članak

Predstavljena inicijativa 'Mi to možemo': 150 mjera za podršku domaćoj proizvodnji

Ona je pozvala institucije da podrže inicijativu „Mi to možemo“ jer samo zajedničkim snagama ona se može provesti u djelo. 

SARAJEVO, (Patria) – U sarajevskom hotelu Evropa danas je predstavljena inicijativa "Mi to možemo". Riječ je o dokumentu koji sadrži više od 150 mjera koje bi se trebale primijeniti u zaštiti domaće proizvodnje, njenoj promociji, povećanju potražnje i oporavku ekonomije koja je pretrpjela značajne posljedice tokom pandemije koronavirusa i mjera zabrana. 

Platforma Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila je grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti koji su pripremili ključne smjernice za vlasti u BiH kako bi se pomoglo domaćim kompanijama. 
Amer Bukvić, direktor BBI banke kazao je da su tokom pandemije koronavirusa uvidjeli da zavisimo od onoga što proizvedemo. 

„Ključne su tri oblasti prehrambena i farmaceutska industrija i energetski sektor. Mi moramo raditi na substituciji uvoza i promociji izvoza. Oko 2,7 milijardi KM težak je uvoz hrane i lijekova i potrebno je dati prednost kupovini domaćeg po pitanju hrane lijekova i energije“, kazao je Bukvić. 

On je istako da je potrebno ukrupanjavanje i javnih preduzeća, kao i masivna kampanja javnog obrazovanja i podizanja svijesti kupovine domaće proizvodnje.

„Bilo bi dobro napraviti online pijacu svih malih i srednjih preduzeća da je svima u BiH dostupno šta imamo“, kazao je Bukvić. 

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga kazao je kada je riječ o sektoru hrane važno istaći tri komponente: poljoprivreda, prehrana i maloprodaja.

„Glavni problem je u poljoprivredi, kod nas je slučaj da se poljoprivreda veže za socijalne kategorije ili ko ima višak vremena i zemlju, a vani imamo slučaj da je svaki pedalj obrađen kao što je primjer u Austriji“, kaže Hrvić. 

Na primjeru proizvodnje keksa pokazao je kako se mogu koristiti domaći proizvodi do finalnog proizvoda spremnog za tržište.  

„Govorimo o vertikalnoj integraciji, ali su potrebni podsticaji države kao i određivanje strateških ciljeva koji su ostvarivi“, kazao je Hrvić. 

Direktor najveće bh. farmaceutske kompanije Bosnalijek Nedim Uzunović kazao je da se tokom krize ova kompanija okrenula domaćem tržištu te da nisu osjetili udar zatvaranja granica. 

„Uspjeli smo odgovoriti svim izazovima i mi u Bosnalijeku smo donijeli odluku da se orijentiramo na domaće tržište“, kazao je Uzunović dodavši da 250 miliona KM ide stranim proizvđačima lijekova na osnovu esencijalnih lista.

„Tražimo od svih nivoa vlasti da podrže domaće proizvođače“, dodao je Uzunović.

Elvir Švrakić ispred Asocijacije elektronskih medija kazao je da medijska industrija zapošljava hiljade radnika.

„Domaće firme sa medijima čine značajan segment. Samo zajednička saradnja može dovesti do promjene svijesti potrošača“, kazao je Švrakić.

Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga istakla je da su građani BiH tokom krize mogli kupiti osnovne životne namirnice u BiH – ulje, šećer, brašno, ali da se mora otići i korak dalje. 

„Mi smo zemlja zdrave hrane. U trgovačkim lancima još se prednost daje uvoznim proizvodima i to jedna od mjera iz inicijative da se to promijeni. Krajnje je vrijeme da vidimo zašto moramo govoriti o samoodrživosti“, kazala je Pucar.

Ona je pozvala institucije da podrže inicijativu „Mi to možemo“ jer samo zajedničkim snagama ona se može provesti u djelo. 

Zoran Puljić direktor Fondacije Mozaik istakao je da važnost podrške države u vidu podsticajnih sredstava u razvoju start-upova jer mnogi ne ispunjavaju uslove za dobijanje kredita od banaka. 

#Biznis