Referendumom promijeniti Ustav BiH: Umjesto konstitutivnih, državljani BiH kao nosioci suvereniteta

Piše: Rasim Belko

Ustavne reforme, Izborni zakon, konstitutivnost, konstitutivni narodi, ostali, građani…

Pred Bosnom i Hercegovinom koja još nije zaokružila svoj ustavni i društveno - politički poredak još su kilometri staza u različitim pravcima kako bismo jednog dana imali moderno uređenu državu.

Međutim, taj put do uređenja ili ono što pojedinci zovu reformskim procesima ni nakon tri decenije nije završen, a svaki put iznova je podloga za zapaljivu retoriku i podjele među političkim vođama, međunarodnom zajednicom i drugim faktorima koji se u Bosni i Hercegovini nešto pitaju.

Svi politički prvaci su deklarativno za uređenu Bosnu i Hercegovinu, ali protek vremena razotkrio je njihove stvarne namjere držanja statusa QUO i mrcvarenja života svih nas u Bosni i Hercegovini.

S druge strane Mirovni sporazum kao rješenja za obustavljanja ratnih sukoba, nametnuo nam je konstitutivnost, koja se ispostavlja kao omča oko vrata koja guši državnost BiH, njen razvoj i napredak.

Šta je rješenje u državi koja se i danas dijeli po konstitutivnim linijama i u kojoj se biraju konstitutivni a ne državljani.

A državljani Bosne i Hercegovine trebali bi biti nosioci suvereniteta umjesto naroda. Bila bi to prilično velika promjena, zasigurno bi  izazvala u mnogo čemu šok, ali bi s druge strane omogućila da svaki državljanin BiH ima prava koja normalne države ne spore, u koja između ostalog spadaju i pravo da se bira i bude biran.

Na taj način riješili bi postojeće, a izbjegli buduće tužbe protiv Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava. Istovremeno, u popisu bi se svaki građanin mogao izjasniti o svojoj etničkoj, jezičnoj i drugoj pripadnosti, samo što  bi to predstavljalo statističke podatke i ne bi predstavljalo izvor za politički prava.

Dodatno, izbjegli bismo političke sukobe između različitih koncepata etničkog i građanskog uređenja u Bosni i Hercegovini. Ni jedno ni drugo nisu rješenja koja bi do temelja popravila stanje u državi.

Zbog svega pomenutog trebalo bi razmišljati o referendumu na nivou cijele Bosne i Hercegovine, a referendumsko pitanje glasilo bi “Jeste li za brisanje Bošnjaka, Srba i Hrvata (konstitutivnih) i Ostalih iz Ustava BiH i uvođenje samo državljana BiH kao nosilaca suvereniteta?.

Odgovor na prijedlog za ovakav referendum uveliko će pokazati (ne)postojanje volje da se cjelokupna bh. ujdurma od Dejtona do danas riješi tako da niko ne bude ugrožen, a da država može krenuti bez zaraćenih strana u njenom Ustavu.

Politički prvaci u Bosni i Hercegovini izgubili bi osnov na kojem nas već godinama pljačkaju i drže u formacijama stada spremnog za klanje.

I međunarodna zajednica ne bi više imala mogućnost za polurješenja i polu-istine. Izbori bi bili pobjeda demokratskog procesa a ne oslikavanje ratnih linija.

No, ono što je sigurno očekivati je prvobitno protivljenje Bošnjaka, Srba i Hrvata ovakvim promjenama. U prvom redu vođa, a potom i etničkih stada.

Otvorimo li pitanje referendumske promjene Ustava i stanja u društveno - političkom životu, otvorit ćemo i mogućnost da konačno razaznamo šta svi akteri u političkom diskursu planiraju s našim životima.

Protivljenje izjednačavanju svih državljana BiH jasan je signal da onima koji nas sada vode odgovara statu QUO. U takvom statusu živimo dovoljno i promjena u pravcu demokratizacije i Ustava i države je neophodna.

U suprotnom, pat pozicija vodi nas sve kolektivno u nepoznatom pravcu, koji kako god okrenemo završi u tamnoj rupi evropskog kontinenta.

Vrijeme je da s riječi pređemo na djela i pokušamo promijeniti sistem koji ubija, rastjeruje i dijeli stanovnike Bosne i Hercegovine.

Ne pokušamo li, snosit ćemo istu krivicu kao i oni koji nas drže u ustavnoj neravnopravnosti i zbog kojih se sporimo po evropskim sudovima.

U svakom slučaju moramo pokušati, barem zbog onih koji će doći poslije nas.