Kad optuženi za genocid govori o 'časti' Vojske RS-a: Tužilaštvo BiH potezima produbljuje nepravdu!

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Predsjednik Boračke organizacije RS-a Milomir Savčić optužen je za krivično djelo genocid. Pred Sudom BiH izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice za koje ga tereti Tužilaštvo BiH, a to je saučešće u procesu izvršenja genocida u Srebrenici u julu 1995. godine.

No, dvostruke aršine koje protežira Tužilaštvo BiH prema optuženim djelovanje je onog što se zove izjednačavanja strana u BiH, izjednačavanja agresora i žrtve. Tako je Savčić i sinoć s RTRS-a govorio o Vojski RS-a i slao otrovne strelice prema javnosti.

Poštujući presumpciju nevinosti neshvatljivo je da Savčić, kojeg opozicija optužuje i za ratnoprofiterstvo ne silazi s TV ekrana a gdje pokušava govoriti o 'časnoj odbrani' Vojske RS-a. Sinoć je rekao da su mogli ući i u Sarajevo, ali da oni nisu željeli rat, nego da se mirnim putem za stolom dogovore.

Helem, vidjeli smo na djelu u Srebrenici, Vlasenici, Bratuncu, Foči i drugim mjestima šta biva sa ljudima kada Vojska RS uđe u gradove, ne treba nam optuženi govoriti o časnim namjerama Vojske RS, koja danas 12. maja slavi svoje osnivanje. 

No, nepravda Tužilaštva BiH više boli od ispranih riječi. Podsjetit ćemo da se generalu Atifu Dudakoviću nedavno zabranio odlazak na svečanost gdje mu je trebala biti uručena povelja Grada Bihaća, jer se tome protivi Tužilaštvo, jer ima mjere zabrana, pa bi na skupu mogao sresti nekog svjedoka, ali zato Milomir Savčić, optužen za pomaganje u genocidu nema nikakve zabrane! 
Tužiteljica Vedrana Mijović usprotivila se pojavljivanju Dudakovića na skupu. Pri tome je jasno rečeno da se ne bi obraćao, već samo primio nagradu. 

Dok se jedni ne mogu ni pojaviti, drugi uređuju program javne televizije.

Također Savčić uredno i bez smetnji obavlja i posao predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske (BORS).

Treba li podsjetiti Tužilaštvo BiH i javnost da predmet Dudaković i drugi nije predmet s A liste Haškog tribunala. Pitanje je gdje je onih 850 predmeta sa ‘A liste’ Haškog tribunala, i danas je otvoreno.

Nesporno je da treba svi da odgovaraju za počinjene zločine.

Ali, red mora postojati. Kako drugačije objasniti ljudima da se na Sudu BiH ne smije spomenuti period prije 1995. godine i stradanje Bošnjaka i Hrvata u opkoljenom Bihaću, kako se može objasniti normalnim ljudima da, naprimjer, za Goražde nije podignuta nijedna optužnica protiv onih snaga koje su granatirale i ubijale Goražde, a podižu se brojne optužnice za ljude koji su branili Goražde.  

Neka to kažu, neka Tužilaštvo to objasni ako može.