Članak

STVARANJE PODJELE Pobornici 1. februara kao dana Sarajeva prave kontradatum 6. aprilu

A 6. april ima veliko simboličko značenje za grad Sarajevo.

Za Patriju piše prof. dr. Husnija Kamberović


Postoji puno argumenata zašto treba odbaciti inicijativu da se 1. februar obilježava kao datum osnivanja Sarajeva. Osnovni razlog je, naravno, taj što 1. februara nije nikakav datum
osnivanja Sarajeva, nego datum kada je, možda, obavljena legalizacija vakufname Isa-bega Ishakovića.

Naime, pobornici ideje o 1. februaru kao datumu osnivanja Sarajeva pozivaju se upravo na ovu vakufnamu, ali je ona datirana mjesecom, koji traje od 1. februara do 2. marta, a ne preciznim datumom. Iz nekog dokumenta koji je datiran mjesecom ne može izvoditi nikakav precizan datum osnivanja grada.

Ako bi se vakufnama uzimala kao osnivački datum Sarajeva, onda bismo morali to nazvati "mjesec osnivanja Sarajeva“, a to bi bilo baš neozbiljno.

Osim toga, vakufnama Isa-beg Ishakovića i objekti koje on vakufi jesu važni za razvoj osmanskog grada, ali tradicija života, pa i urbanog življenja na prostorima današnjeg Sarajeva, imaju i svoju predosmansku tradiciju i nije moguće sve svoditi samo na jednu vakufnamu. To bi, faktički, značilo odricanje od bogate historije grada Sarajeva i odricanje od nečega što je historijski identitet ovoga grada.

A identitet današnjeg Sarajeva baštini predosmansku historiju i tradiciju, jednako kao i osmansku i postosmansku, austrijsku, socijalističku i postsocijalističku. Ništa od toga Sarajevo ne treba odbacivati!

Zar se i danas nije sačuvalo sjećanje na Vrhbosnu? Zar to nije dio historije grada koji također trebamo njegovati?

Pobornici teze da se 1. februara obilježava kao datum osnivanja Sarajevo tvrde da je to prvi put da se spominje Sarajevo pod timenom. Međutim, to apsolutno nije tačno, jer se u vakufnami ne spominje Sarajevo, nego "Saray ovasi“, a to nije Sarajevo nego „polje saraja“, odnosno polje oko konaka – "saraja“. To što je pojam "saraj“ iz vakufname osnova za kasnije ime Sarajevo, znači puno, ali opet nije dokaz da se tada Sarajevo prvi put spominje pod tim imenom.

Koliko je meni poznato, Sarajevo se pod ovim imenom prvi put spominje u jednom pismu bosanskog namjesnika Firuz-bega od 7. marta 1507. godine.

Iako pobornici ideje tvrde da utvrđivanje 1. februara kao datuma osnivanja grada nije nikakav kontradatum 6. aprilu, teško je u to povjerovati. Ako imamo u vidu da je sarajevski gradonačelnik najavio da će se skupa sa 1. februarom početi obilježavati i 5. april kao datum početka opsade, onda je to sasvim jasno da su 1. februar, koji se pokušava nametnuti kao datum osnivanje Sarajeva, i 5. april kao datum početka opsade, zamišljeni kao kontradatumi 6. aprilu.

A 6. april ima veliko simboličko značenje za grad Sarajevo, jer je taj datum simbol slobode i simbol otpora, i ima potencijal da se i dalje održava kao integrirajući datum, što i jeste osnovni smisao datuma koji se obilježavaju, za razliku od 1. februara, koji može biti samo faktor dezintegracije ovoga grada. A podjela nam je, valjda, svima već dosta!


*Husnija Kamberović profesor je na Univerzitetu u Sarajevu i jedan od najpriznatijih bh. historičara

#BiH #AgencijaPatria #HusnijaKamberović #DanGradaSarajevo