HNS pred raspadom: HDZ 1990 konačno okreće leđa Čoviću?

Piše: A. Čorbo-Zećo

Hrvatski narodni sabor nastao je 2000. godine u Novom Travniku kao, kako su tada pojašnjavali, odgovor na kršenje izbornih prava Hrvata, a prestao je s radom dvije godine kasnije, odnosno čim se HDZ vratio u vlast.

Devet godina HNS nije funkcionisao, a rad je obnovio 2011. godine, odnosno onog trenutka kada je HDZ završio u opoziciji, što pokazuje da je temeljno opredjeljenje HNS-a borba za ciljeve HDZ-a, a ne za prava Hrvata.

Danas je to privatna udruga Čovića kojom najviše zastupa lične interese, a krijući se iza legitimiteta ostalih članica – stranaka koje participiraju u HNS-u. To su, prema izvorima Patrije, već uveliko shvatili predsjednici drugih stranaka. 

Prvenstveno u HDZ-u 1990 koja je druga partija u HSN po utjecaju. Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović još prije dvije godine je kazao kako odluku o tome da li će stranka čiji je vođa napustiti Hrvatski narodni sabor prepušta članstvu, a danas se čini da su već s jednom nogom van HNS-a. 

On lično nije zadovoljan radom HNS-a i odnosom prema strankama mimo HDZ-a BiH i njihovim članovima. To su uveliko shvatili i članovi iz Srednje Bosne, jer Hercegovina prednjači po prioritetu rada HDZ-a i HNS. To bi moglo potaknuti i neke vjerske lidere da ohrabre HDZ 1990 da samostalno krene djelovati kada je riječ o politici.

Hrvatski narod od zasjedanja i odluka koje se donose na zasjedanjima HNS-a nema nikakve koristi, jer nije nikakva tajna da Hrvati u BiH danas najteže žive u onim sredinama u kojima već 25 godina vedre i oblače kadrovi HDZ-a, te da upravo iz tih sredina i odlazi najveći broj građana BiH u zapadne zemlje.

Šta je onda svrha HNS-a i čemu ta nevladina organizacija služi?

HNS ima samo dvije zadaće:
- Da se iza odluka HNS-a sakriju sve pogrešne odluke HDZ-a i Dragana Čovića 
- Da se kroz rad HNS-a onemogući djelovanje svih drugih političkih stranaka sa hrvatskim predznakom, odnosno da se sve podrede isključivo HDZ-u.

Hrvati su do obnavljanja rada HNS-a 2011. godine imali priliku glasati za desetak stranaka, od kojih je njih četiri, pet moglo računati na prelazak izbornog praga i učešće u vlasti, dok danas osim HDZ-a niko nije u poziciji sa sigurnošću računati na učešće u vlasti, pa ni HDZ 1990.

Iako se hrvatski politički predstavnici svakodnevno pozivaju na odluke HNS-a, one danas nemaju nikakvu političku težinu, jer odluke HNS-a nemaju nikakvo ustavno uporište.