Kako je država izgubila Javni servis: Govor mržnje i prilozi s ličnim stavovima

Piše A.Čorbo-Zećo

Član Upravnog odbora BHRT-a Zoran Krešić za Hrvatski Medijski Servis komentirao je izjavu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića datu za Patriju koji je kazao da je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović nedavnim posjetom Mostaru, Bugojnu i Vitezu unijela destabilizaciju u BiH.

Krešić je predsjedavajućeg Komšića nazvao kriminalcem lopovom, i zločincem. Neko bi rekao sloboda govora, ali Krešić član Upravnog odbora BHRT-a ima i veliku odgovornost spram javnosti, a još veću spram onih koji su ga birali. Sada jednako i oni snose teret užasa koji se nadvio nad javnim servisom BiH. Krešić je omiljeni autor Dragana Čovića, i "vrsni" kritičar novinara koji profesionalno obavljaju posao. javno proziva uposlenike BHT-a koji poštuju sudske presude, uvažavju žrtve, profesionalno zauzimaju stavove...takvi nisu dobrodošli.

Već odavno je vidljivo da snage koje BiH žele da razore, vješto upravljaju BHRT-om. Intelektualci koji su pisali da zbog načina izvještavanja BHT-a neće davati izjave za Javni servis do daljnjeg trebali su umjesto povlačenja izabrati borbu. Tražiti od parlamentaraca da se već na prvoj sjednici Zastupničkog doma potegne pitanje retorika članova UO BHRT-a. 

“Kada policija uhiti lopova koji je imao pomagače, onda se on obično izvlači s izgovorom kako se tu slučajno zatekao, da ga je policija nezakonito privela, da su prekoračili zakon … a članovi kriminalne skupine pokušavaju prikriti sve tragove. Čak posve pri tome nastoje ignorirati činjenicu da su počinili bilo što loše ne pokušavajući dati bilo kakav odgovor za zločin kojega su počinili”, kazao je Zoran Krešić član Upravnog odbora BHRT-a, odnosno poručio govorom mržnje, jer ovo nije sloboda govora.

Podsjećamo, Komšić je komentarišući posjetu Kolinde Grabar Kitarović tek ponovio ono što je kazao u UN-u.

Nedavno je i zastupnik Šemsudin Mehmedović na društvenim mrežama postavio pitanja, za koja se nadam da će biti i predmetom parlamentarne rasprave. Da li je zakonito, moralno, ljudski da ovakve objave pravi član UO JS BHRT-a, upitao se Mehmedović dijeleći objave od Krešića koji Komšića naziva najpogrdnijim imenima.

Uz Krešića, podsjećamo, članovi UO Javnog RTV servisa BiH su Mufid Memija, Dejana Radovanović – Šarenac i Ljubomir Zuber.

BHRT se još nikada nije ogradio od ovog primitivnog istupa člana Upravnog odbora BHRT-a, ili je ipak taj stav ujedno i stav BHRT-a kao Javnog servisa kojeg finansiraju građani Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo se izvještaja Evropske komisije o BiH iz 2016. godine. Od tada se ništa nije promijenilo. Posebna pažnja tada je posvećena slobodi izražavanja i stanju u medijima, javnim servisima.

Preporuke EK su da BiH mora osigurati dovoljnu zaštitu novinara i odgovarajuću primjenu propisa kao odgovor na slučajeve prijetnji novinarima. Završiti reformu javnog RTV sistema, osigurati finansiranje javnih emitera, uskladiti relevantne entitetske propise iz oblasti emtiranja na državnom nivou i osigurati političku neutralnost upravnih odbora.
Neutralnost je za sata utopija, koja je teško ostvarimo, posebno sada kada na vlas dolaze i SNSD, koji će uz HDZ I SDA također kontrolirati BHRT.

Nakon što su voditeljima zabranjeni srebrenički cvjetovi, možemo li uskoro očekivati da će se riječ genocide izbaciti iz vijesti, kao što npr.nije rečeno čiji pripadnici su ubili civile, koji su nedavno ukopani u Hadžićima. U informativnoj emisiji BHT-a, kao da su sami sebe strijeljali.

Intelektualci i eksperti su utvrdili analizom da “programski sadržaja BHRT ukazuje na sve veću pristranost, neobjektivnost i selektivnost u izvještavanju, što je kulminiralo jednostranim izvještavanjem o obilježavanju godišnjice rušenja Starog mosta u Mostaru, u Dnevniku 29. novembra 2019.”

Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju potpune, istinite i fer činjenice o svim događajima, te kako je nedopustivo selektivno izvještavanje i uobličavanje informacija prema dnevnopolitičkim agendama. U tom kontekstu, obaveza je novinara svih medija, a osobito javnih servisa, poštovati profesionalne standarde i etičke norme, i izvještavati potpuno i cjelovito, bez obzira na individualne preferencije i stavove.