Objavljeno u kategoriji Biznis na 14.07.2019 11:53:00

Bečarević: Turski tok i Skadar na Bojani

Photo Hrvoje Jelavic / PIXSELL

Piše: Almir Bečarević 


Ponovno je gotovo nezapaženo prošla vijest o zakonu koji je upućen u kongres USA, a kojim bi se uvele sankcije kompanijama koje podupiru ili grade ruske plinovode: “Američki senator iz savezne države  Wyoming i član Republikanske stranke John Barrasso u Kongresu je predložio zakon o uvođenju sankcija protiv projekta plinovoda „Sjeverni tok 2“ i drugih ruskih plinovoda.”

Kako ne bi bilo dileme o kojim se plinovodima radi treba reći da se ovim zakonom posebno misli na plinovode Sjeverni tok 2 i Turski tok. 

Negdje sa objavom ove vijesti Danska je odbila dati saglasnost za prolaz plinovoda Sjeverni tok 2 preko njene teritorije tako da se sada zakomplicirala situacija sa izgradnjom ovog plinovoda i očekivati je prolongiranje roka izgradnje ovog plinovoda kojim je gas trebao poteći početkom 2020. godine. 

Ono sto je interesantnije za našu regiju je plinovod Turski tok odnosno njegov nastavak preko Bugarske - Srbije - Madžarske...

Da li se u Srbiji gradi Skadar na Bojani?

U ovom trenutku dosta intenzivno se gradi dionica nastavka Turskog toka preko Srbije. Nosilac aktivnosti je rusko-srpska kompanija Gastrans. 
Izgradnja dionice gasovoda "Turski tok" kroz Srbiju duga je 403 kilometra, a svi radovi trebalo bi da budu završeni najkasnije do 18. decembra 2019. godine. Ukupna vrijednost čitavog posla je oko 1,4 milijarde eura. Treba znati da finansijska konstrukcija nije u potpunosti zatvorena. Prema dostupnim podacima, izdate su dozvole za pripremne radove za dionice jedan, dva i tri, ukupne dužine 300 kilometara. Prva dionica prostire se od bugarske granice do Ćuprije, druga od Ćuprije do Dunava i treća od Dunava do Zrenjanina, a četvrta od Gospođinaca do Subotice-Horgoš. Nakon dozvola za pripremne radove izdate su građevinske dozvole za dionice dva i tri, a prije nekoliko dana izdata je dozvola i za dionicu jedan. Trenutno se plinovod kroz Srbiju gradi bez njegovog početka (ulaz u Srbiju iz pravca Bugarske) i bez njegovog kraja (izlaz za Madžarsku).  Bugarska je već davno trebala da započne izgradnju svog dijela plinovoda. Plinovod kroz Bugarsku je dužine 474,7 km i njegova vrijednost iznosi cca 1,1 milijardu eura. Plinovod bi trebao biti izgrađen za 615 dana od potpisa ugovora. Na tenderu za izgradnju ovog dijela Turskog toka pobijedio je saudijsko-talijanski konzorcij Arkad, ali je istom posao oduzet nakon što u dva navrata nije dostavio potpunu dokumentaciju. Nakon oduzimanja posla od Arkada posao je povjeren Konzorciju za razvoj gasa — Bugarska kojeg čine Bonatti, talijanska podfirma njemačke kompanije Max Streicher i luksemburška firma Completions Development Sàrl, koje su bugarski mediji povezivali sa ruskim proizvođačem cijevi TMK. Nakon žalbe Arkada posao je ponovno dodijeljen ovom konzorciju, ali do danas ugovor o izgradnji plinovoda nije potpisan. 

Na teritoriji Madžarske nema gotovo nikakvih aktivnosti osim obećanja madžarskih vlasti da će učestvovati u projektu Turski tok tj. da će preuzimati gas iz ovog plinovoda. Mora se priznati da ulaganja Madžarske u njenu dionicu su i najmanja jer infrastruktura postoji i glavni posao je učiniti plinovode u Madžarskoj reverzibilne -dvosmjerni pravac. Istovremeno, Madžarska sve svoje napore čini da diversificira svoje izvore snabdijevanja i u tom pravcu traju intenzivne komunikacije sa Rumunijom od koje Madžarska ima namjeru da kupuje gotovo polovinu potrebnih količina gasa u narednih 10 godina. 

Trenutno imamo situaciju da Bugarska nije niti započela izgradnju plinovoda, da Srbija gradi, a da Madžarska planira, ali još ništa ne ulaze u realizaciju svog dijela posla. Imamo upućeni zakon u kongres USA o sankcijama za učesnike Sjevernog toka i Turskog toka i imamo plinovod Turski tok u kojem je gotovo u cijelosti Gazprom zakupio kapacitete za svoj gas sto je u suprotnosti sa EU direktivama. Također, Srbija želi da gas kroz Turski tok poteče u 2020. godini, Bugarska i da danas potpise ugovor i započne gradnju ne može izgraditi plinovod prije prve polovine 2021. godine, a Madžarska planira da gas iz Turskog toka (ako bude izgrađen) ne preuzima prije 2021. godine. Sjeverni tok, a prema trenutnim informacijama i problemima sa Danskom može biti pušten u funkciju tek 2021. godine. 
Sve naprijed navedeno ide u prilog Ukrajini i težnji da i nakon 31.12.2019. godine Rusija transportuje gas preko ove zemlje jer teško je bez Sjevernog toka 2 i Turskog toka napraviti supstituciju za transport gasa preko Ukrajine. Ujedno, niko ne zna niti će se još znati koja će cijena gasa biti preko Turskog toka. 
BiH i Turski tok?

Sjeverni tok 2 i Turski tok su plinovodi kojim će teći gotovo u potpunosti ruski gas i ti plinovodi su planirani da zamjene transport preko Ukrajine. Ovi plinovodi nisu diversifikacija izvora snabdijevanja već su u isključivoj funkciji nastavka isporuka ruskog gasa maršrutama koje zaobilaze Ukrajinu. Gledajući predložene sankcije za učesnike u ovim plinovodima nije poželjno biti u ovim tokovima, ali to ne sprječava entitet Republika Srpska da se nada i pokušava da izgradi plinovod Rača-Bijeljina-Banja Luka-Doboj. Radi se o plinovodu dužine cca 400 km i za FBiH se postavlja pitanje zašto plaćati ovoliku dužinu transporta preko RS kada projekat Južna interkonekcija (spoj sa hrvatskim plinskim sistemom) je dužine cca 120 km i nudi ne samo ruski gas već i gas sa LNG Terminala, gas sa plinskih polja Hrvatske, potencijalno gas iz Azerbejdžana (projekat IAP)...

Ono sto posebno brine je i agresivna politika Srbijagasa koja je, a to se vidi i iz natpisa u medijima, već uračunala količine gasa FBiH u Turski tok bez ikakvih konsultacija i bez bilo kakve saglasnosti FBiH. Ako i bude izgrađen Turski tok preko Srbije do kraja ove godine on će biti bez kompresorskih stanica i gas će “plutati” iz pravca Bugarske (preko postojećeg sistema) tako da za punu funkciju ovog plinovoda za potrošače u Srbiji trebat će čekati do 2021. godine. 
U narednom periodu dobit ćemo odgovore da li će biti uvedene sankcije prema učesnicima u Turskom toku, da li će Bugarska započeti izgradnju ili će naći izlaznu varijantu kao u slučaju Južnog toka, te da li će Gazprom zbog nedobivanja čvrstih garancija od Brisela za izgradnju Turskog toka preko zemalja članica EU ponovno razmisliti da li realizirati ovaj plinovod. Ovi odgovori odredit će da li je Srbija gradila Skadar na Bojani, te da li će se Gazprom vratiti projektu Posejdon (podmorjem do Italije). 

Ono što treba BiH/FBiH je Južna interkonekcija jer je to jedina prilika da se dobiju dva ulaza prirodnog gasa u BiH, da se dobije sigurnost snabdijevanja i diversifikacija izvora prirodnog gasa. 
 


* Autor je bivši generalni direktor kompanije "BH-Gas"

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi 

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android