Objavljeno u kategoriji Intervju na 02.07.2019 11:28:00

Vlaho Orepić: Sam moj dolazak u Sarajevo je promjena političke paradigme prema BiH

Vlaho Orepić Foto Boris Ščitar / PIXSELL

Razgovarao: Armin Aljović


Zastupnik u Saboru Hrvatske i nekadašnji hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić posjetit će Bosnu i Hercegovinu u srijedu, kada će se u zgradi Parlamenta FBiH u Sarajevu sastati s izaslanstvom Hrvatskog narodnog vijeća BiH i njegovim predsjednikom Marijom Pejićem. 

Dan uoči posjete Sarajevu Orepić u intervjuu za Novinsku agenciju Patria govori o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, politici HDZ-a i Dragana Čovića, kao i njegovom viziji na koji način pospješiti saradnju dvije susjedne zemlje.

U Sarajevu ćete u srijedu održati susret s predstavnicima Hrvatskog narodnog vijeća. Nakon toga je planirana konferencija za novinare. Do sada se uglavnom HDZ nametao kao ekskluzivna spona između Hrvata u BiH i Hrvata u Hrvatskoj. Jesu li vaše ambicije možda promijeniti tu političku paradigmu?

- Sam moj dolazak u Sarajevo je promjena te političke paradigme i rekao bih pristojna zamjena te pogrešne politike HDZ-a koji nije uspio postati netko tko će artikulirati interese ukupnog hrvatskog političkog bića u BiH. 

Stranka Nova Politika je svjesna te pogrešne politike prema Hrvatima u BiH, a kojima je vitalni interes trajni mir i prosperitet u BiH kao samostalnoj, suverenoj  i međunarodno priznatoj državi.
Uloga Nove Politike je da ovo što sam rekao postane sastavni dio unutarnje i vanjske politike RH prema BiH.

Vaša 'Nova politika' je stranka centra. Ranije ste izjavili da najširi dio hrvatskog bića pripada upravo centru. Može li se i Hrvatska, ali i BiH i Srbija oduprijeti porastu populizma i nacionalizma koji zahvata Evropu? Saša Janković iz Srbije predlagao je, kao odgovor nacionalistima, bolju saradnju građanskih stranaka u regionu. Kako vam se čini takva ideja

Iako nisam sklon političkoj podjeli na lijeve, desne i centar ipak zbog lakšeg razumijevanja Nova Politika se pozicionira kao široki centar. 
Najkraće rečeno politika je obavljanje posla za narod. Ako to prihvatimo onda nam je razvidno da su populizam i ekstremizmi svih vrsta samo forme nepolitika koje su djelo tj. interes pogrešnih i loših ljudi od kojih narodi i države imaju samo štetu. 

Da bi se mogli oduprijeti nepolitikama, potrebna je politika tj. potrebno je rješavati probleme i raditi za one koji nas biraju. Tada će pogrešni i loši ljudi izgubiti politički prostor.

Suradnja koju predlaže gospodin Janković kao i sve druge inicijative političkih suradnji, da bi imale smisla, trebaju imati konkretan i ostvariv politički cilj ili ciljeve koji će biti od konkretne životne koristi za ljude koje se zastupa. 

Nepolitike na ovim prostorima su obespravile i osiromašile svoje narode i intenzivno prazne životne prostore. To su životni a s tim i politički izazovi na ovim prostorima. Kao susjedi trebali bi bar prestati smetati jedni drugima jer svima nama je dosta i “svoje muke”.

Krajnje je vrijeme za inženjerski pristup politici koja mora postati mjerljiva i provjerljiva. Rješavanje konkretnih problema često nije popularno i sa sobom nosi ogroman politički rizik, kao što je i ovaj moj dolazak u Sarajevo. No to je moj izbor i izbor ljudi s kojima oživotvorujem ideju Nove Politike.

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske su najniži od rata do danas. Može li takvo stanje biti dugoročno održivo? Kako sukobe pretvoriti u saradnju?

- Naši odnosi su varirali od istinske suradnje i prijateljstva do međusobnog rata. Rezultanta tih odnosa jednostavno još nije niti može biti zadovoljavajuća. 

Pobornik sam one “prvo pometi ispred svojih vrata pa onda govori o drugome”.

Na tom tragu zabrinjava me politika gospodina Čovića koja je štetna za BiH ali i za RH. Politika koja bez legaliteta i legitimiteta u hrvatskom političkom biću BiH, na silu, a po uzoru na g. Dodika, želi politiku ratnog plijena predstaviti kao hrvatski interes. Zabrinjava me i egzistencijalni strah i ovisnost o njegovoj u zadnje vrijeme šizofrenoj politici, koju iskazuju mnogi i u Hercegovini pa čak i jaki poslovni ljudi. Boje mu se zamjeriti i vladajući u RH jer je dio vladajuće većine i svojevrsnom političkom ucjenom mandatima u Saboru RH ostvaruje njihovu potporu.

U svemu tome odmakao se je od stvarnih interesa i potreba Hrvata u BiH i primakao Dodiku koji se, između ostalog, protivi teritorijalnoj cjelovitosti BiH kao i NATO perspektivi BiH. To ga dovodi u konflikt i sa interesima RH tj. usložnjava ionako zahtjevnu sigurnosnu situaciju ovog jedinstvenog sigurnosnog područja u koji spadaju i RH i BiH.

Čović i njegov politički egzibicionizam su dominantan uzroku loših odnosa BiH i RH no ono što daje nadu je činjenica da ta njegova politika dugoročno “ne pije vode”. Pojavljuju se političke inicijative koje politiku grade na načelima povjerenja i odgovornosti a ne na generiranju unutarnjih i vanjskih neprijatelja naroda, vjere i sl.

Nova politika je jedna od tih inicijativa. Vjerujem u naše skore bolje odnose, korektniju i sadržajniju životnu i političku suradnju.

Hrvatska je zatvorila granicu sa BiH, dok je granica između Srbije i BiH napola otvorena. To je dovelo do gomilanja migranta u zapadnim dijelovima BiH. Kao bivši ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, bojite li se da bi migrantska kriza u BiH na koncu mogla eskalirati?

- Definitivno BiH treba učiniti značajne dodatne napore u organiziranju i opremanju sigurnosnih i ostalih potrebitih snaga kako bi se uspješno nosili sa izazovima izbjegličke krize. 

Ključna je suradnja svih država koji se nalaze na migrantskoj ruti, a okolnosti su takve da se trebamo pripremiti živjeti sa dugotrajnom migrantskom krizom ali u obimima koji se daju i mogu kontrolirati.

Jedne prilike ste ocijenili da mandati koje političari dobiju od birača na izborima ne treba razumjeti kao privilegiju, već kao alat za uspostavljanje boljeg društva. Stječete li dojam da birači u zemljama regionu uopće nisu svjesni činjenice da su oni poslodavci političarima, a ne obratno?

- Svjesni su ali su nažalost i egzistencijalno ovisni o tim političarima.

Znači, ne vole oni njih ali glasajući za iste čuvaju svoj ostvareni životni komod koji bi doveli u pitanje ukoliko bi došlo do političke promjene.

Ovo je neprihvatljivo ali razumljivo. 

Zato se političke promjene trebaju zasnivati na ostvarivanju boljeg sutra za sve a ne samo za one druge koji osvoje vlast. Takve smjene vlasti su već viđene i one su nepotrebne. Ne treba nam “da sjaši Kurta da bi uzjašio Murta.”

Ovdje dolazimo do ključne esencije koja politiku čini različitom od populizma i ostalih nepolitika. Ta esencija je solidarnost i sposobnost stvaranja i razvoja javnog dobra. Tu smo gdje jesmo jer su dosadašnje politike obezvrijeđene, ne generiraju solidarnost niti javno dobro. 

Nastavimo li kao do sada završit ćemo svi u Stranačkim državama privatnih vlasnika.
 

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android