Objavljeno u kategoriji Intervju na 21.05.2019 14:04:00

Kožljak za NAP: U ovom trenutku BiH ne može postati vojno neutralna

Foto Arhiv / Ministarstvo odbrane BiH

SARAJEVO, (Patria) - Prijedlozi SNSD-a oko aktivacije MAP-a sve su prisutniji u javnosti. Milorad Dodik otvoreno nudi da Bosna i Hercegovina odustane od Akcionog plana za članstvo (MAP) i okrene se prema Individualnom akcionom planu partnerstva sa NATO-om (IPAP). 

Političkim partnerima koji imaju obavezu formirati vlast na državnom nivou u Bosni i Hercegovini već je prezentirana ova ideja. Trebao bi se modifikovati postojeći IPAP koji BiH ima s NATO-om i Dodik bi bio zadovoljan. No, jasno je da IPAP nije brat blizanac MAP-a, već da je to odustajanje BiH od NATO-a.

Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak u izjavi za novinsku agenciju Patria naznačio je razlike MAP-a i IPAP-a.

„U svakom slučaju MAP predstavlja korak kvalitetnije saradnje između BiH i NATO-a. Taj napredak se ogleda u nekoliko sistemskih i administrativno-tehničkih elemenata. Ti suštinski elementi se odnose na to da BiH intenzivira sardnju s NATO-om na način da je ona prilagođena za više oblasti uključujući političku, odbrambenu, ekonomsku, pravnu. U tim oblastima država sa NATO-om pregovara progres, koji se procjenjuje na godišnjoj osnovi i ta procjena se radi na najvišem nivou, na nivou ambasadora, dok je u IPAP-u fokus bio na odbrambenoj saradnji, mada su u tom opštem uvodnom dijelu bile obuhvaćene uglavnom i političke i pravne stvari. Sama riječ Akcijski plan za članstvo podrazumijeva pripremu države kroz taj progres koji se ostvaruje na prijem u NATO. Ulaskom u MAP država se ne obavezuje na članstvvo niti NATO garantuje toj državi da će postati članica, ali se priprema za to“, kazao je Kožljak.

Individualni akcioni plan partnerstva sa NATO-om (IPAP) se radi na dvogodišnjoj osnovi i tu se procjenjuje progres zemlje, s naglaskom na odbrani, ali je to partnerski odnos između NATO-a i te zemlje.

„Tehnička razlika je i u tome da se kod IPAP-a delegacija BiH sastaje sa zamjenicima stalnih predstavnika u NATO-u. Ulaskom u MAP delegaciju BiH će primati ambasadori stalnih predstavnika u Briselu“, ističe Kožljak.

Dodaje da oni koji pričaju da je BiH već u MAP-u BiH, formalno pravno ne griješe.

„Još 2010. BiH je dat uslovni MAP, ali Talinski uvjet nije ispunjen da se izvrši knjiženje neperspektivne vojne imovine i on nije aktiviran. U decembru 2018. godine BiH je ponuđeno dostavljanje godišnjeg nacionalnog programa što bi predstavljalo aktiviranje MAP-a. BiH nije odgovorila na to, što praktično znači da nismo u MAP-u“, napominje Kožljak. 

Kada je riječ o vojnoj neutralnosti i procedurama za takve odluke Kožljak napominje da nikakva međunarodna organizacija ne traži od bilo koje države da se po tom pitanju izjasni, nego je to stvar svake države pojedinačno.

„Međutim, BiH se već zakonski odredila po tom pitanju. Zakon o odbrani BiH je to definirao, saradnju sa NATO-om i opredjeljenje za članstvo. Također BiH je kroz svoju vanjsku politiku prije svega odlukama Predsjedništva BiH, pa i Ministarstvo vanjskih poslova kroz ciljeve vanjske politike tretirala saradnju s NATO-om. Mislim da je vojna neutralnost za BiH neizvodiva, jer smo već u poodmakloj fazi euroatlantskih integracija, koje podrazumijevaju intenzivnu saradnju s NATO-om koja vodi ka članstvu“, dodaje Kožljak.


Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android