Objavljeno u kategoriji BiH na 24.04.2019 22:23:00

KANONIZACIJA STEPINCA: Nosi li Dodik papi historijsku ponudu Srpske pravoslavne crkve?

Foto ScreenShot RTRS

Piše: Armin Aljović 


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je, poslije sastanka sa patrijarhom srpskim Irinejem koji je održan u srijedu u Beogradu, da mu je veoma važna podrška srpskog patrijarha Irineja pred put u Vatikan.

Dodik je najavio da će tokom susreta sa papom Franjom, koji će biti održan 26. aprila u Svetoj Stolici, razgovarati o svim mogućim temama.

„I ovdje sam, kao što nalaže i moj osjećaj da to tako bude, razgovarao sa njegovom svetošću o tim odnosima i porukama koje ću uputiti Papi. Mogli bi da razgovaramo o položaju srpskog naroda kao hrišćanskog naroda i položaju Srpske pravoslavne crkve. Veoma mi je važna ta podrška i blagoslov koji sam dobio od njegove svetosti“, istakao je Dodik.

Patrijarh srpski Irinej je rekao da SPC pozdravlja put Milorada Dodika u Vatikan.

„Smatram da Katolička crkva i mi jesmo bliski, ima više toga što nas sjedinjuje nego što nas razdvaja. Sadašnji papa je čovjek u koga svijet ima puno povjerenje, i ima puno osobina episkopa hrašćanskog. Mi ga pozdravljamo i drago mi je sve što čujemo o njemu, a ovo će biti jedinstvena prilika da predsjednik Dodik lično sa njim razgovara o nekim problemima koji se tiču Katoličke crkve, ali se tiču i naše crkve i našeg naroda“, poručio je Irinej.

Ima li Dodik ulogu kurira između Pravoslavne crkve i Vatikana?

Prijepor koji se već neko vrijeme dešava između Katoličke i Pravoslavne crkve na prostorima Zapadnog Balkana je kanonizacija, proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca, čemu se protivi Pravoslavna crkva. Katoličkoj crvi je jako stalo da se oslobodi hipoteke zbog davanja sakralne logistike i participaciju u zločinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu, prebacujući odgovorenost za zločine na političke strukture NDH, dok Pravoslavna crkva upravo ističe ulogu tadašnje Katoličke crkve u zločinima nad Srbima.

S druge strane, Srpska pravoslavna crkva podržava ideju da se svi Srbi ujedine u jednu državu na Balkanu, svjesni činjenice da je ideju nemoguće sprovesti u djelo bez podrške šire međunarodne zajednice. 

Jedan od najutjecajnijih srpskih akademika, Dobrica Čosić, u više navrata nagovještava da su nerealni ciljevi „naglo“ spajanje Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, sa Srbijom, već da je to potrebno uraditi korak po korak, poput, prvo konfederalizacijom Bosne i Hercegovine - što je politika koju u ovom trenutku provode Milorad Dodik i Dragan Čović – nakon čega bi se, u jednom historijskom kontekstu tražila i prilika, međunarodna podrška, za konačno spajanje tog bh. entiteta sa Srbijom.

Naravno, ovo je samo hipotetička teza - ali da li je zaista moguće očekivati da Dodik papi Franji ponudi da se Pravoslavna crkva prestane buniti zbog kanonizacije Stepinca, i na taj način stavi tačku na taj slučaj, a da zauzvrat Vatikan za početak podrži konfederalizaciju Bosne i Hercegovine, što bi poslužio kao primjer i drugim zapadnim zemljama kakav odnose trebaju imati prema Bosni i Hercegovini?

Ideja podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama do sada nije imala podršku Svete Stolice. Papa Franjo je Bosnu i Hercegovinu posjetio 2015. godine. On je tada rekao da Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju poseban značaj za cijeli svijet i da pokazuju da različiti mogu živjeti zajedno u saradnji. Vatikan je među prvima priznao nezavisnost Bosne i Hercegovine u aprilu 1992. Tokom posljednjih 25 godina snažno je uz opstanak jedinstvene i multietnične Bosne i Hercegovine.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android