Objavljeno u kategoriji Intervju na 01.04.2019 22:11:00

Marijo Pejić za NAP: Vjerujem u budućnost BiH, jer nakon svake kiše dolazi sunce 

Dr. sc. Marijo Pejić Foto Privatni Arhiv

Razgovarao Armin Aljović



Marijo Pejić novi je predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, koje je nedavno proslavilo 25. rođendan. Ovaj doktor komunikoloških nauka, sa izuzetnom karijerom, najavljuje da će nastaviti uspješnu politiku njegovih prethodnika, čiji je osnovni temelj izgradnja Bosne i Hercegovine u kojoj će svaki građanin biti zaštićen na svakom pedlju zemlje, neovisno od njegove etničke i religijske pripadnosi.

Pejić u intervjuu za novinsku agenciju Patriju govori i o HNV-u, politici HDZ-a Bosne i Hercegovine, odnosu Hrvatske prema BiH... 

Malo je poznato da je Hrvatsko narodno vijeće iniciralo Vošingtonski sporazum 1994., zahvaljujući kojem je ugašena paradržava "Herceg-Bosna" nakon čega je prestao i sukob Bošnjaka i Hrvata. Dragan Čović danas ponovo oživljava HZ HB. Ima li HNV odgovor na ponavljanje prošlosti? Bojite li se dodatne radikalizacije odnosa u zemlji?

Svoje političko djelovanje HNV BiH započinje u vrijeme kada je položaj Hrvata u BiH bio uistinu veoma težak, možda najteži u njihovoj povijesti, tako da je u pitanje došao i sam biološki opstanak na ovim prostorima. Prvi opći sabor Hrvata Bosne i Hercegovine, koji je održan 6. veljače 1994. godine, bio je prekretnica u najnovijoj povijesti, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike Hrvatske. Sustavnim zalaganjem za zaustavljanje rata između oružanih postrojbi Bošnjaka i Hrvata te za uspostavom mira na cijelom području BiH, HNV BiH će postati aktivni sudionikom, kako Washingtonskog, tako i Daytonskog sporazuma. Neosporna je povijesna činjenica da je HNV BiH idejni tvorac Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je ukinuta „Herceg-Bosna“. Stoga se HNV BiH u svom daljnjem političkom djelovanju zalagao za vraćanje povjerenja među bosanskohercegovačkim narodima, za povratak prognanih i raseljenih u njihove domove kao i za uspostavu trajnog i pravednog mira na cijelom području. Polazeći od tih temeljnih načela, HNV BiH će odmah nakon održanog Sabora Hrvata u Sarajevu započeti svoje političko djelovanje u nekoliko ciljanih smjerova i na nekoliko geografskih točaka, što će donijeti prve političke uspjehe na međunarodnoj sceni. Uključivanjem njegovih predstavnika u pregovore o budućnosti BiH u Ženevi, dolazi do potpunog neuspjeha tih pregovora, čime je izbjegnuto već gotovo pripremljeno komadanje BiH. Nakon toga započinje vrijeme intenzivnog političkog djelovanja HNV BiH, na čelu s predsjednicima prof. dr. Ivom Komšićem, fra Lukom Markešićem i prof. dr. Marinkom Pejićem.

Ponovno oživljavanje „Herceg-Bosne“ dovodi, zasigurno, do političkih tenzija, ali odgovor HNV BiH na takve katastrofalne poteze političkih predstavnika Hrvata u BiH bit će opet, kao i devedesetih godina prošloga stoljeća, program rada HNV BiH koji se zasniva se na postavkama daljnje izgradnje cjelovite i neovisne države BiH, neupitnosti konstituentnih naroda na cijelom teritoriju BiH, izgradnje jedinstvenog gospodarskog sustava i prostora, kao i brojnih drugih pitanja koja su od interesa za sve građane i građanke BiH. Djelovanjem našeg središnjeg ureda u Sarajevu, HNV BiH  sasvim jasno pokazaje zagovornicima propale i kompromitirane  „Herceg-Bosne da je Sarajevo i hrvatski grad, odnosno središnji grad, ne samo države BiH, nego, kako dosadašnjeg, tako i budućega, narodnog, kulturnog, ekonomskog, političkog i vjerskog života hrvatskoga naroda u BiH. HNV BiH, kao krovna hrvatska organizacija u BiH,  pokazuje  hrvatskomu narodu u BiH da se u Sarajevu trebaju nalaziti njegove temeljne političke institucije, koje će omogućiti onima koji tu žive da ostanu i opstanu, a onima koji se žele vratiti u svoju domovinu da imaju gdje doći.

Svi dosadašnji predsjednici HNV-a, od Ive Komšića preko fra Luke Markešića i Marinka Pejića pa danas do Vas, zagovarate cjelovitu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će biti ravnopravan svaki građanin bez obzira na religijsku pripadnost? Može li se u građanskoj Bosni i Hercegovini biti dobar Hrvat, Bošnjak ili Srbin. HDZ, naprimjer, misli da bi Hrvati u takvom ambijentu izgubili svoj identitet, jer Hrvata ima najmanje u zemlji. Koji su vaši argumenti?

- Bitno je naglasiti da, suprotno tvrdnjama nacionalističkih ideologa, građanski koncept i koncept ustavnih (konstitutivnih) naroda cjelovite i neovisne Bosne i Hercegovine nisu u kontradikciji u kontekstu uređenja moderne države, koja bi trebala postati članicom Europske Unije, tako da Hrvati, kao ni bilo koji drugi narod u BiH,  ne bi izgubili svoj identitet u takvom ambijentu. Svako državno uređnje koje isključuje građanski koncept i koncept ustavnih naroda, kao njegov integralni dio, predstavlja opasnost za opstanak BiH. Ne treba zaboraviti da čak ni u razdoblju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ta dva pojma nisu bila u suprotnosti. Vezanje identiteta ustavnih naroda u BiH isključivo za vjeru i narodnost, a ne za državu (naciju) i njenu  tradiciju, dokazuje, zapravo, da je kod nas reduciran smisao države na egzistenciju religija i naroda. Istinski građanski koncept uređenja države ne negira specifičnosti bosanskohercegovačkih naroda, kulturu, jezik, narodni i vjerski identitet te tradiciju ustavnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, kao bitnih pretpostavki egzistencije države BiH i društva u cjelini. Hrvatskom narodu potrebna je jedinstvena i cjelovita Bosna i Hercegovina, bez etničke podjele, te njezin glavni grad Sarajevo za artikulaciju političkih i društvenih  interesa hrvatskog naroda u BiH. HNV BiH potvrđuje načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti pripadnika konstituentnih naroda, uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH. Ne podržavamo etnoteritorijalni unitarizam i separatizam naspram funkcionalne države, odnosno pokušaje nekih političkih skupina da u suvremenom svijetu nametnu odbačeni model konsocijacijske segregacije.Podvala je BiH nuditi koncept segregiranog društva koje nije postojalo u prošlosti,  nije uspjelo ni u ratu, uprkos tadašnjem i sadašnjem proizvođenju etničkih neprijateljstava. U našoj državi ne postoji proporcionalna zastupljenost u institucijama vlasti na svim razinama, već se koristi paritetni model koji poništava modele proporcionalne zastupljenosti i na koji ne utječe malobrojnost Hrvata u BiH. Domovi naroda kao i  klubovi na kantonalnoj razini vlasti sastavljeni su paritetno, a u njima se, kao i u Predsjedništvu BiH, Federaciji BiH i Vijeću ministara BiH, odlučuje konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja. Pariteti su i u pravosudnim organima vlasti, sigurnosnim, financijskim, poreznim i drugim agencijama. Međutim, odvajanje državnih i političkih institucija na etničkoj osnovi, pod plaštom legitimnog predstavljanja, u suprotnosti je s temeljnim europskim vijednostima i izbornim standardima. S druge strane, HNV BiH podržava inicijativu da neovisno stručno tijelo analizira stvarni položaj hrvatskog naroda u BiH i taj položaj mjeri svim relevantnim parametrima sudjelovanja u institucijama svih nivoa vlasti, odnosno u ukupnoj zaposlenosti u institucijama, realnom sektoru, diplomaciji, sigurnosnim službama, oblastima kulture i obrazovanja, te drugim statistički relevantnim i usporedivim parametrima unutar i van zamišljenih granica trećeg entiteta.

Gdje je došlo do obrata u politici HDZ-a BiH. Ta stranka je na početku svog osnivanja devedesetih bila zagovornik neovisne i snažne Bosne i Hercegovine. Kako je moguće da je aktuelni predsjednik Dragan Čović danas bliže Dodiku i Vučiću negoli zapadu, premda i jedan i drugi rade na destabilizaciji BiH. HDZ više i ne spominje 140.000 Hrvata koji su protjerani iz RS.

- Ono što se često prešućuje jest da je početkom devedesetih godina prošloga stoljeća HDZ BiH, koji su predvodili Stjepan Kljuić, Ivan Markešić, Damjan Vlašić, Jerko Doko, Jure Pelivan, Milivoj Gagro i drugi, bio politički usmjeren na jačanje državnosti Bosne i Hercegovine i rješavanje hrvatskog pitanja kroz bosanskohercegovačko državno pitanje. Podsjetimo da je tvorac referendumskog pitanja o suverenosti i neovisnosti BiH bio ugledni mostarski odvjetnik i zastupnik HDZ BiH u Skupštini R BiH Damjan Vlašić. Nakon proglašenja neovisnosti BiH, javlja se potreba za pronalaženjem novih simbola. Predstavnici HDZ BiH u Skupštini R BiH 1992. godine kao rješenje su ponudili srednjovjekovne bosanske simbole, točnije grb Kotromanića sa zlatnim ljiljanima, koji je dijelom stiliziran za potrebe nove zastave i grba, što je bila direktna poveznica s bosanskom tradicijom. Prijedlog HDZ BiH o novoj zastavi i grbu s ljiljanima je usvojen. Međutim, oni koji u to doba ništa nisu predstavljali u strukturama izvornog HDZ-a BiH, koji je osnovan u Sarajevu, odlučili su kasnije promijeniti politiku, a politički su likvidirali predstavnike umjerene frakcije i krenuli su k podjeli BiH, što je rezultiralo i podjelom Hrvata na „bosanske“ i „hercegovačke“. Nakon dolaska Mate Bobana na čelo HDZ BiH 1992. godine, napuštena je ideja bosanskohercegovačke države i njezinog teritorijalnog, državno-pravnog i historijskog integriteta, odbačena je državna zastava sa zlatnim ljiljanima, a zagovara se ideja stvaranja nacionalne paradržave „Herceg-Bosne“, nasuprot opstanku zajedničke demokratske države BiH, što dovodi do približavanja srpske i hrvatske politike u BiH, koje su tada predvodili Radovan Karadžić i Mate Boban. Današnji politički predstavnici Hrvata očito slijede te političke ideje i zbog otvorene koalicije srpske i hrvatske službene politike u BiH uopće ne govore o položaju Hrvata u Republici Srpskoj. Međutim, bilo bi neumjesno i pretjerano generalizirati cijeli današnji HDZ BiH, jer je generaliziranje kod nas ionako uzelo previše maha. Treba biti objektivan i naglasiti da i u HDZ-u BiH, na različitim nivoima vlasti, postoje seriozni, ozbiljni i kompetentni ljudi, koji su usmjereni prema budućnosti, realiziraju konkretne projekte, realno analiziraju aktualni društveno-politički trenutak u BiH, a stranačka pripadnost im nije temeljni kriterij. Nažalost, takvi politički akteri ne mogu doći u prvi plan i stranačku politiku kreirati i uskladiti s njenim temeljnim ciljevima koji su definirani 1990. godine u Sarajevu.

Svjetski mediji vrlo često o Hrvatskoj pišu u negativnom kontekstu upravo zbog BiH. Jer, problemi u BiH najvećim dijelom su generirani iz Zagreba i Beograda. Može se zaključiti da Hrvatska rizikuje međunarodni ugled zbog Čovića. Jeste li razmišljali o razlozima te suicidne politike zvaničnog Zagreba?

Republika Hrvatska je naša prijateljska država te ne treba zaboraviti da je u jednom teškom povijesnom razdoblju mnogo pomogla BiH. Tadašnji predstavnici oporbenih stranaka u Hrvatskoj, pa čak i neki predstavnici HDZ-a, tijekom ratnih sukoba u BiH glasno i jasno su se zalagali za očuvanje cjelovitosti i suverenosti države BiH te za prekid oružanih sukoba između bošnjačkih i hrvatskih vojnih postrojbi. Nužno je uvažiti činjenicu da kulturne organizacije, ustanove, tvrtke, gospodarska društva, turističke zajednice, umjetnici, sportisti i društveni djelatnici iz Republike Hrvatske cijelo vrijeme svojim angažmanom u BiH doprinose jačanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa između Republike Hrvatske i BiH. Većina njih poštuje i voli BiH kao susjednu državu. No, na temelju nekih izjava, prijedloga i postupaka aktualnih političkih predstavnika Republike Hrvatske može se steći dojam da je službena politika susjedne Republike Hrvatske trenutno pod izravnim utjecajem HDZ BiH. Stoga je neophodno  da se politički predstavnici RH iz više izvora informiraju o društveno-političkim prilikama u BiH, te da čuju i uvaže mišljenje i onih Hrvata u BiH koji ne razmišljaju kao članovi HNS-a.

HNV BiH se zalaže za razvoj dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i BiH, koji se temelje  na međusobnom uvažavanju, suradnji u oblastima kulture, obrazovanja i turizma, otvorenom i konstruktivnom dijalogu te punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti država, kao i trajnoj historijskoj upućenosti na iskrenu suradnju u svim oblastima društva i države. Treba graditi povjerenje i međusobno razumijevanje između ove dvije prijateljske države, a ne poticati konfrontacije i afere.

Kome više zamjerate, radikalizmu etnonacionalnih partija u BiH ili tromosti građanskih stranaka koje pokazuju da i nemaju baš neku viziju o tome kako odgovoriti na sve haotičniju situaciju u BiH?

Za kaotičnu situaciju u BiH najzaslužniji su, naravno, zagovornici šovinizma i nacionalnog radikalizma, jer su oni najveća prepreka razvoju našeg društva. Predstavnici građanskih pokreta moraju definirati strategiju djelovanja te svim građanima BiH, teorijski i praktično, približiti i objasniti građanski model uređenja države, odnosno demantirati pogrešna i znanstveno neutemeljena tumačenja građanskog koncepta, koja šovinisti i politički ekstremisti svjesno šire i nameću našim građanima, pokušavajući ih uplašiti i uvjeriti da je građanski koncept nešto loše za narode koji žive u BiH. Stoga je bitno široj javnosti logički prezentirati ljestvicu pojmova koje uključuje građanski koncept, a to su pojmovi građanin, državljanstvo/nacionalnost, narodnost, religijska pripadnost, regionalna pripadnost itd. Bitno je svim građanima BiH objasniti da to nisu kontradiktorni pojmovi, već da u piramidi tih pojmova postoje superordinirani, subordinirani i koordinirani pojmovi, koje samo treba logički posložiti.

Vjerujete li u budućnost Bosne i Hercegovine.

Vjerujem. Nakon svake kiše dolazi sunce, kaže narodna mudrost.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android