Objavljeno u kategoriji BiH na 15.02.2019 16:07:00

KOMENTAR Dva policijska fronta - jedan sa kriminalom drugi sa politikom

Mevludin Halilović Foto Patria

Piše: Amra Varatanović


 
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Mevludin Halilović zvanično je imenovan na tu poziciju u maju 2017. godine. Nedugo zatim Halilović donosi “Odluku o određivanju radnih mjesta za pristup tajnim podacima” nakon čega su uslijedile sigurnosne provjere u Upravi policije. Odluku o sigurnosnim provjerama ukinuo je bivši smijenjeni komesar Vahid Ćosić, što se pokazalo kao loš potez.

Prema Odluci koju je donio Halilović, uposlenici Uprave policije bili su dužni popuniti sigurnosni upitnik kojim se ne protive sigurnosnim provjerama. Sigurnosni upitnik za oznaku povjerljivo provjeravala je SIPA, dok je za stepen tajnosti i tajno kontrolu vršila Obavještajno-sigurnosna agencija. Tako je SIPA kod četiri uposlenika (tri policajca i jednog namještenika) otkrila falsificirane diplome nakon čega je Tužilaštvu KS podnesen službeni izvještaj. Doneseno je rješenje o prestanku radnog odnosa i suspendovani su do konačnog okončanja postupka. Nakon što je Obavještajno-sigurnosna agencija izvršila provjere, za osam policijskih službenika dostavljeno je rješenje o negativnoj sigurnosnoj provjeri. Ovih osam policajaca dobilo je zabranu pristupa tajnim podacima, a u toku je rješavanje njihovog radno-pravnog statusa.

O detaljima sigurnosnih provjera kao ni razlozima koji su doveli do suspenzije i otkaza ovim uposlenicima niko ne želi govoriti, ali se postavlja pitanje kolika je šteta pričinjena za vrijeme dok se nisu provodile sigurnosne provjere. Šta je bio cilj ukidanja obavezne sigurnosne provjere pitanje je za Ćosića, ali i Nezavisni odbor koji je ocjenjivao godinama Ćosića.

Prvi čovjek Uprave policije komesar Halilović ovih dana našao se na udaru i Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara koji mu je za 2018. godinu dao ocjenu ne zadovoljava. Komesar Halilović sačekat će zvanični stav NO, a zatim će se o njemu očitovati. I dok Halilović prima brojne čestitke zbog okončanja potrage za serijskim ubicom Edinom Gačićem kojeg su u razmjeni vatre ubili sarajevski specijalci, u isto vrijeme vodi borbu za o(p)stanak na poziciji komesara.

Halilović i u vlastitim redovima ima one koji ga podržavaju i one koji na toj poziciji vide nekog drugog.

Vrlo često u medijima o radu policije, potrebnoj opremi, istragama i drugim operativnim podacima govori predsjednik Sindikata Mirza Hadžiabdić. O operativnim aktivnostima Uprave policije ne bi trebali govoriti ni čelnici MUP-a, a kamoli sindikalci. Sindikati služe za borbu za bolja prava uposlenih, a ne za ostvarivanje vlastitih ambicija.  

Krajem prošle godine komesar Halilović tražio je od načelnika policijskih uprava da odrede koji će policajci biti nagrađeni zbog prekovremenog rada i uspješno provedenog osiguranja javnog dočeka Nove godine. Nagrađeno je 700 policajaca sa dodatkom na plaću, ali zbog nezadovoljstva pojedinaca to se Haliloviću sada obija od glavu. U Upravi policije sada su dvije struje: jedna za Halilovića i druga protiv njega. U sve je prste umiješala i politika. Kako je moguće da je Halilović bio dobar 2017. ali ne i 2018. godine?

Nezavisni odbor ocjenu za 2018. godinu temeljio je i na slučaju Dženan Memić, odnosno na činovanju nekih policijskih službenika koji su se dovodili u vezu sa nepravilnostima u istrazi u tom slučaju. Halilović je prema NO kriv i za narušenu sigurnosnu situaciju te da nije poduzeo aktivnosti na prevenciji sigurnosnih izazova već da se bavi posljedicama. Možda se za zlo Haliloviću onda treba uzeti što nema „vidovnjačke“ vještine da predvidi određene događaje.

I dok Halilović sada čeka dalju proceduru nakon što je NO negativno ocijenio njegov rad za 2018. godinu, u isto vrijeme nagrađuju se oni koji su dobrim dijelom krivi što nisu sankcionisani policajci koji su napravili teške propuste u slučaju Dženan Memić. Istragu je vodilo Tužilaštvo KS od aprila 2016. do avgusta 2017. godine na čelu sa Dalidom Burzić, kada je donesena i tužilačka odluka da se obustavlja istraga protiv pet policijskih službenika za koje je utvrđeno da su odavali službenu tajnu, nesavjesno radili u službi, ali za Tužilaštvo KS tu nije bilo elemenata krivičnog djela.

“Radnje istih predstavljaju disciplinsku odgovornost za teže povrede službene dužnosti propisane Zakonom o policijskim službenicima Kantona Sarajevo”, saopćilo je Tužilaštvo KS u avgustu 2017. godine.

Iako je Jedinica za profesionalne standarde MUP KS i sama protiv više policijskih službenika pokrenula postupke utvrđivanja povrede službene dužnosti u postupanju postupci su ušli u zastaru s obzirom da je prošlo više od godinu dana. Postavlja se pitanje šta je Tužilaštvo KS čekalo tako dugo i mjesecima utvrđivalo znajući da rizikuju i zastaru disciplinskog postupka. U vrijeme pokretanja istrage komesar je bio Vahid Ćosić s kojima je Burzić održavala stalne kontakte. Možda je tada upravo i dogovoren ovakav pristup za koji izgleda treba da Halilović trpi posljedice.   

I pored svega Burzić je, iako je optužnica za saobraćajnu nesreću u slučaju Memić okončana oslobađajućom presudom, imenovana za sudiju Suda BiH i pored hipoteke da je narušila tužilački ugled neprimjerenom komunikacijom o slučaju Memić. Za VSTV tu nije bilo ništa sporno. Umjesto da odgovara i disciplinski i na svaki drugi zakonski način Burzić je nagrađena mjestom sutkinje. Poruka je jasna, čija je politička podrška jača taj opstaje, a pravda u BiH svakako kasni ili je više i nema.