Objavljeno u kategoriji BiH na 13.03.2014 00:00:00

Bez Mehmeda Fatiha ne bi danas bilo ni Bosne ni Bošnjaka

Taljić: I pored sve razjedinjenosti, nacionlan osvjetjenosti bošnjaka nikada nije bila veća

Ima li nade da se pojavi neki novih sultan Mehmed Fatih, koji će spasiti Bosnu i Hercegovinu?

- Ni izdaleka ne vidim da bi se neko mogao pojaviti.

Šta je onda rješenje za BiH?

- Treba biti strpljiv. Ne treba ružiti naš narod. Naš narod je bolji nego što jeste. Mi smo stotinama godina odvikavani od sebe. I to su radili vrlo moćni režimi. Onda smo dočekali vrijeme u kojem sami možemo odlučivati o sebi. Mi nikada nismo bili u poziciji da ovako možemo slobodno razmišljati o sebi. Jasno je da se sada teško snalazimo. Kao što je proces da nam se ispere mozak bio dugotrajan, kada smo se morali pisti kao Srbi ili Hrvati, ili neopredijeljeni, tako će biti dugotrajan proces našeg oporavka.

Iako poprilično narušenog zdravlja, jedan od najplodonosnijih bh. književnika Isnam Taljić (60), posljednje četiri godine proveo je prikupljajući materijal za knjigu „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke - Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni", koja je sedam dana prije nastanka ovog teksta imala 40. promociju.

Veliki književnik u intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria (NAP), nije krio da je fasciniran likom i djelom osmanlijskog osvajača. Bosni i Bošnjacima, kaže, dao je više nego i jedan drugi vladar nakon njega; od modernih građevina, do multikulturalnog društva i slobode.

Da nije bilo sultana Fatiha, Taljić smatra da danas ne bi bilo ni Bosne ni Bošnjaka.

- U periodu kada su vođeni krstaški ratovi protiv Endelusa, istovremeno su vođeni i ratovi protiv Bosne. Fatih je Bosnu spasio kada je bila pred raspadom, a Bošnjaci pred istrebljenjem. On je u Bosnu vratio slobodu, mir, a izdavanjem Ahdname bosanskim franjevcima usadio je i multikulturalnost u naše društvo – kaže Taljić. Smatra da je žalosno to što je u bošnjačkim institucijama ovaj veliki sultan danas poprilično zaboravljen. Sjećanja na njega žive uglavnom u narodnim predajama, mahom iskrivljena i devalvirana.

O Fatihu pouzdane literature nema ni u turskim arhivima. Za vladavine Kemala Ataturka poveći je katanac stavljen na izučavanje osmanlijskog perioda. Priča o ovom geniju svog vremena, kaže Taljić, umnogome je drugačije nego se plasira danas.

- Mi smo naviknuti da nam se govori kako se na ovim prostorima ratovi dešavaju svakih 30 do 50 godina. Međutim, istina je da od dolaska sultana Fatiha u Bosnu pa sve do Austrougarske okupacije, a to je period od oko 415 godina, nije bilo ratova na teritoriji Bosne. Bilo je upada nekih vojvoda iz Srbije, ali nije bilo rata – kaže Taljić. On dalje objašnjava.

- U literaturi ćete naići kako je Fatih donio zakon o sinoubistvu, bratoubistvu... Međutim, činjenice da su sultana Fatiha nadživjela tri njegova sina, govore o tome da taj zakon nije donesen za njegove vladavine. Pripisuju mu se i ubistva nekih vezira, što također nije tačno – kaže književnik. Sličnih primjera krivotvorenja istine o Fatihu je na stotine. No, za njega to, kaže, nije ništa neobično. Da nije žena iz Srebrenice, priča o genocidu već sada bi bila prisutnija iz Srbije, nego prava istina.

- Imate slučaj da ljudi koji sada imaju 15 ili 20 godina, ne znaju da je do prije dvije decenije u BiH postojao Skender Vakuf, jer je to mjesto sada preimeovano u Kneževo. Možete misliti kako je prekrajana historija od Fatiha do danas – kaže Taljić.

Poredeći teško vrijeme koje je u BiH bilo prije dolaska Fatiha i vrijeme u kojem se Bosna i Bošnjaci trenutno nalaze, Taljić kaže da je ono jako slično. Teško. No, treba biti strpljiv.

- Od Bošnjaka ne treba očekivati da oni budu jedinstveni. Jer, postoji jedan hadis koji kaže da Allah dž.š. poslaniku Muhammedu a.s. nije udovoljio dvije dove. Jedna od tih je da njegov umet bude jedinstven. Ako znamo da Bošnjaci ne mogu biti jedinstevni, onda se Bošnjaci trebaju učiti barem zajedništvu, trebaju pronaći nekoliko dodirnih tačaka: nacionalne interese, poput da nam je jezik bosanski, država Bosna i Hercegovina, i da smo mi Bošnjaci. Nakon toga, širit će se i ovo drugo – smatra Taljić.


Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android