Članak

Počasno Srce Sarajeva bit će uručeno Nijazu Hastoru i Nuriju Ceylanu

Ovogodišnji 24. Sarajevo Film Festival održat će se od 10. do 17. avgusta na kojem će biti prikazano 266 filmova iz 56 zemalja sa čak 42 svjetske premijere.

SARAJEVO, (Patria) - Ovogodišnji 24. Sarajevo Film Festival održat će se od 10. do 17. avgusta na kojem će biti prikazano 266 filmova iz 56 zemalja sa čak 42 svjetske premijere. 

Poznati su i dobitnici nagrada Počasno Srce Sarajeva, a to su turski reditelj Nuri Bilge Ceylan, jedan od najcjenjenijih filmskih autora današnjice. Nagrada se Ceylanu dodjeljuje u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i podršku Sarajevo Film Festivalu. Nuri Bilge Ceylan je i počasni gost programa Posvećeno 24. Sarajevo Film Festivala.

Drugi dobitnik je Nijaz Hastor, vlasnik i osnivač ASA Prevent grupacije te osnivač Fondacije Hastor. Nagrada mu se dodjeljuje u znak priznanja za kontinuiranu podršku razvoju Sarajevo Film Festivala te za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske umjetnosti u Jugoistočnoj Europi.

Biografije dobitnika 

Nijaz Hastor jedan je od najuspješnijih poduzetnika u Evropi, osnivač i vlasnik ASA Prevent grupacije, koja posluje u 12 država svijeta i zapošljava 14.000 uposlenika. Skromnost, pravičnost i dostojanstvo su vrline koje krase ovog poduzetnika, vizionara i istinskog filantropa. ASA Prevent je jedan od industrijskih lidera u regionu i pored Njemačke i Bosne i Hercegovine, prisutna je još u Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Hrvatskoj, te u Brazilu, Rusiji, Maroku, Turskoj i Južnoafričkoj Republici. U Bosni i Hercegovini ASA Prevent je najveća privatna kompanija sa 7.500 uposlenih, te jedan od vodećih izvoznika. Zahvaljujući mudrosti i poduzetničkoj viziji Nijaza Hastora, Bosna i Hercegovina pozicionirala se na mapu vodećih dobavljača u oblasti autoindustrije u Evropi, i među top 100 industrijskih proizvođača u oblasti metala, namještaja i mode.
 
Nijaz Hastor rođeni je Goraždanin, osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Ustiprači i Goraždu kao đak generacije, a Ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Po završetku školovanja, zaposlio se u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) i za 15 godina rada izrastao u menadžera izuzetnih sposobnosti, osobenog strateškog promišljanja i posebne poslovne filozofije. Poslovni put 1989. godine ga vodi u Wolfsburg, i to je bio početak nove priče – poduzetničke, razvojne, patriotske i filantropske. Nenametljivo, polako i sigurno počinje izgradnja velikog poslovnog sistema ASA Preventa. U njegovim temeljima je vizija stabilnog, razvijenog i ekonomski snažnog društva. Mnogim porodicama ova Grupacija je promijenila život.
 
Njegova poslovna investicija u Goraždu 2012. godine u javnosti je prepoznata kao poslovni potez godine u Bosni i Hercegovini, te je tom prilikom zabilježena jedna od rijetkih izjava Nijaza Hastora: „Mi ćemo se odavde širiti niz Drinu i uz Drinu“. Nijaz je svoje obećanje ispunio, te je Goražde danas primjer ekonomskog čuda i jednan od vodećih privrednih gradova u Bosni i Hercegovini.
 
Nijaz Hastor je osnivač i Fondacije Hastor, najveće fondacije u Bosni i Hercegovini i regionu, koja je nastavak djelovanja Hastor Stiftung iz Wolfsburga. Hastor Stiftung stipendira učenike i studente od Južne Amerike do srednje Azije.
 
U Bosni i Hercegovini Fondacija Hastor je neprofitna organizacija koja stipendira 1.860 osnovaca, srednjoškolaca i studenata, želeći na taj način pružiti jednaku šansu svima, te omogućiti mladima da ostanu u Bosni i Hercegovini i postanu samosvjesni lideri u svojim zajednicama. Kroz proteklih 12 godina Fondacija je podržala preko 3.000 mladih u cijeloj BiH i pomogla im da postanu uspješni i odgovorni građani kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
 
Njegov rad i poslovna filozofija značajno su doprinijeli razvoju automobilske industrije u Evropi te su prepoznati kao primjer poduzetničke odlučnosti, hrabrosti i istrajnosti u poštivanju fundamentalnih principa poslovanja koja se zasnivaju na pravičnosti, prosperitetu i odgovornosti prema kompletnom društvu.
 
Postavivši temelje poduzetništva u poslijeratnoj BiH, vlastitim je ulaganjem gradio ekonomski stabilnu i jaku državu te pokazao da se samo postavljanjem visokih standarda i iskrenom namjerom mogu postići vrhunski rezultati.
 
Nijaz Hastor dobitnik je brojnih priznanja, između ostalih: Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, Priznanja Kantona Sarajevo, Počasni građanin općine Visoko, Počasni građanin grada Goražde, dobitnik je priznanja Olimpijskog Komiteta za nesebičnu podršku sportu, te je više puta proglašen za najmenadžera jugoistočne Evrope i dijaspore. Dobitnik je nagrade Savjetodavnog Vijeća za BiH u Sjedinjenim Američkim Državama (ACBH) za doprinos razvoju mladih i obrazovanja.

Pored podrške obrazovanju, kontinuirano ulaže u razvoj sporta, kulture i umjetnosti, te je među prvima prepoznao značaj Sarajevo Film Festivala za promociju bosanskohercegovačke filmske industrije.

Nuri Bilge Ceylan, inače diplomirani inžinjer elektrotehnike čija je prva ljubav bila fotografija, izuzetan je umjetnik i pokretačka snaga globalne produkcije art-house filma. Filmski kritičari ga opisuju kao autora originalnog kinematografskog stila zasnovanog na iznimno emotivnim filmovima jedinstvene atmosfere koji propituju tradicionalne vrijednosti i porodične odnose, istražuju ljudsku dušu i obrađuju egzistencijalne teme poput pitanja života i smrti.
 
Rođen je u Istanbulu 1959. godine. Njegov kratki film ČAHURA je prikazan u takmičarskom programu Filmskog festivala u Cannesu 1995. postavši prvi turski kratki film koji je uvršten u zvaničnu selekciju tog prestižnog festivala. Sa dugometražnim igranim filmovima KASABA (1997) i MAJSKI OBLACI (1999) je postigao međunarodni ugled i osvojio brojne nagrade. Njegov treći dugometražni igrani film, DALEK (2002), je postao najnagrađivaniji film u istoriji turske kinematografije osvojivši ukupno 43 nagrade, uključujući 23 međunarodne među kojima i Grand Prix i nagradu za najboljeg glumca Filmskog festivala u Cannesu. U Cannesu je 2006. godine osvojio nagradu FIPRESCI za film KLIME, a dvije godine kasnije i nagradu za najboljeg reditelja za film TRI MAJMUNA koji je potom postao prvi turski film uvršten u uži izbor za dodjelu nagrade Oscar za najbolji film na stranom jeziku američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka.
 
Ceylan se vratio u Cannes 2009. kao član glavnog festivalskog žirija, a dvije godine kasnije i sa filmom BILO JEDNOM U ANADOLIJI - snimljenim u međunarodnoj produkciji u kojoj je učestvovala i Bosna i Hercegovina - sa kojim je osvojio Grand Prix.
 
Ceylanov naredni film, ZIMSKI SAN, je 2014. na Filmskom festivalu u Cannesu nagrađen Zlatnom palmom.
 
Njegov posljednji film, DRVO DIVLJE KRUŠKE, u čijoj je koprodukciji učestvovala i Bosna i Hercegovina, prikazan je u Glavnom, Takmičarskom programu ovogodišnjeg Filmskog festivala u Cannesu gdje je naišao na odličan prijem publike i kritičara.
 
Izložba fotografija na SFF-u
 
Uz uspješnu filmsku karijeru, Nuri Bilge Ceylan se 2003, dok je tražio lokacije za snimanje filma KLIME, vratio svojoj prvoj ljubavi - fotografiji. Film je premijerno prikazan 2006, a Ceylan je iste godine u Solunu u Grčkoj održao prvu izložbu svojih fotografija. Nakon toga je održao izložbe fotografija i u Velikoj Britaniji (London), Turskoj (Adana, Ankara, Antalija, Istanbul i Izmir), Španiji (Granada), Francuskoj (La Rochelle), Poljskoj (Wroclaw), Njemačkoj (Nurnberg) i u Sjedinjenim Američkim Državama (New York).
 
Sa ciljem da se posjetioci upoznaju sa širinom njegovog talenta, Sarajevo Film Festival predstavit će izložbu odabranih radova iz Ceylanovog bogatog fotografskog opusa. Posebno je zadovoljstvo najaviti da će izložba biti upriličena u okviru ovogodišnjeg Festivala.
 
Ceylanove fotografije, baš kao i njegovi filmovi, posmatrača navode na razmišljanje. One ne nude očigledne odgovore, već tek naznake emocija. Izrazi na licima njegovih subjekata su uvijek ambivalentni, čime odražavaju svu kompleksnost života i ljudske duše i potvrđuju Ceylanov status talentovanog naratora i iznimno značajnog i etičnog umjetnika.
 

#Lifemagazin