Članak

'Vrijeme je za pobjedu odgovornije politike u BiH'

Kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ispred Socijaldemokratske partije 43-godišnji Denis Bećirović rođeni je Tuzlak. Prije osam godina stekao je zvanje doktora na Filozofskom fakultetu u Sa

Razgovarala: Amina Čorbo-Zećo

(Patria) - Kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Socijaldemokratske partije 43-godišnji Denis Bećirović rođeni je Tuzlak. Prije osam godina stekao je zvanje doktora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.  Član je SDP-a od tinejdžerskih dana, a posljednjih devet godina potpredsjednik je stranke. Trenutno je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.  

Čak 26.787 glasova ili 92,71 posto članova SDP BiH je podržalo njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH. Već tu Bećirović ima značajnu podršku i povoljne okolnosti za izbor u Predsjedništvo države. U intervjuu za novinsku agenciju Patria govori o tome šta očekuje od oktobarskih izbora, šta će mu biti prioritet u radu.

- Moja kandidatura za člana Predsjedništva BiH nije stvar individualne procjene i odluke. To je zajednički projekt s građanima Bosne i Hercegovine. Za razliku od nekih drugih kandidata moja kandidatura je rezultat demokratski iskazane političke volje blizu 27.000 građana Bosne i Hercegovine. Oni su tajnim glasanjem na referendumu izabrali da budem njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH.

To je i čast ali i velika obaveza i odgovornost. Već sada mogu reći da iza moje kandidature stoji veći broj glasova građana nego što su ih mnogi kandidati osvajali na dosadašnjim izborima. Međutim, ovdje moram istaknuti i podršku velikog broja drugih političkih stranaka, organizacija, udruženja i pojedinaca koja je uslijedila nakon službene objave moje kandidature. Svima njima također zahvaljujem na iskazanom povjerenju - kazao je Bećirović.

Patria: Podrška Vašoj kandidaturi nije izostala niti iz Evrope?

- Kao kandidat za člana Predsjedništva BiH ponosan sam što je jedna od najvećih političkih grupacija u Evropskom parlamentu - Partija evropskih socijalista (PES) izrazila punu podršku mojoj kandidaturi i snažno pozdravila otvorenost prema svim građanima Bosne i Hercegovine i zagovaranje zajedničkog rada umjesto podjela. Za sada niti jedan kandidat u Bosni i Hercegovini nije dobio tako snažnu i otvorenu međunarodnu podršku. Predstavnici PES-a, koji okuplja 34 najveće stranke lijeve orijentacije u Evropskoj uniji, su itekako dobro upućeni u politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, i njih nije uplašilo okupljanje različitih političkih snaga i građana iza jednog kandidata za Predsjedništvo BiH. Naprotiv, PES je to pozdravio i ohrabrio.

Patria: Rekli ste da će okosnica vašeg vanjskopolitičkog rada biti ekonomski napredak, međunarodna saradnja, zaštita interesa, građana naše države i pozitivna promocija Bosne i Hercegovine u svijetu. Svi znamo da, nažalost, postoji „trojnost“ u diplomatskim predstavništvima BiH. Kako prevladati takve podjele, koje štete svim ljudima u BiH?  

- Tačno ste naveli bitne elemente mog vanjskopolitičkog angažmana za našu zemlju, dobro uočili "trojnost", partikularizam i nedjelotvornost u djelovanju naše diplomatije, što šteti svim ljudima ove zemlje. Ambasadori i generalni konzuli moraju biti u službi interesa Bosne i Hercegovine a ne pojedinih članova Predsjedništva BiH ili nekih lobija. Mora se stati ukraj postojanju paralelnih struktura u bosanskohercegovačkoj diplomatiji jer to je postala smetnja državi da na međunarodnom planu bude uvažavana kao ozbiljan partner. Mi to moramo brzo promijeniti jer u suprotnom bit će nastavljena naša marginalizacija.      

Želim vjerovati da ljudi prepoznaju platformu sa koje želim djelovati ne samo u korist jednog naroda, nego svih građana. Interes države Bosne i Hercegovine je iznad svakog drugog i nema uzmicanja u borbi za njeno dostojanstvo. Moramo širiti prijateljstvo sa drugima na osnovama ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja a u okviru svoga kapaciteta uvijek ću se truditi da podstaknem svakoga da se drži tih principa.

Dakle, ako u državnom vrhu, a saglasno tome i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, uspijemo da budemo jedinstveniji, da više konkretno radimo za državu, više za budućnost nego da se bavimo prošlošću i pokažemo spremnost da Bosna i Hercegovina ubrzano korača putem prosperiteta, onda neće biti većih teškoća da se evidentne slabosti u djelovanju naše diplomatije prevaziđu i da ona neuporedivo više nego danas bude u funkciji države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Vrijeme je da se stane ukraj defomacijama koje su izražene u našim diplomatsko-konzularnim misijama. Vjerujem da zajedno s građanima možemo doprinijeti promjenama i na tome ću uporno raditi.  

Patria: Skromni su rezultati ekonomske diplomatije BiH u svijetu. Ekonomske diplomatija gotovo i nema rezultata. Šta učiniti na poboljšanju stanja? 

- Mislim da bi trebalo precizirati šta se podrazumijeva pod pojmom ekonomska diplomatija, da li samo kao dio djelovanja Ministarstva vanjskih poslova BiH ili kao ukupni napor države da ekonomija bude prvorazredni prioritet.  Vidim to kao zadatak svih institucija počev od Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, MVP BiH, privrednih asocijacija i udruženja poslodavaca.

Pri tome Vijeće ministara BiH ima dvostruku zadaću, s jedne da bude motor koji će voditi permanentne aktivnosti na vanjskom planu i s druge da osigura dostatna sredstva diplomatiji i specijaliziranim agencijama Bosne i Hercegovine da mogu efikasno podržati sve naše privredne subjekte u međunarodnoj ekonomskoj utakmici. 
Bosna i Hercegovina uskoro postaje članica Svjetske trgovinske organizacije i dijelom regionalnog ekonomskog područja za što mora biti spremna. Zato je za mene značajno da se detaljnije analiziraju privredni potencijali Bosne i Hercegovine i utvrde šta bi to mogle biti komparativne prednosti za našu ekonomiju. 

Založit ću se da ekonomska promocija zemlje ne bude na sadašnjem slabašnom nego na mnogo višem nivou a pokušat ću utjecati da se ekonomske manifestacije u Bosni i Hercegovini ne koriste za političku promociju nego za svijet biznisa. Na vanjskopolitičkom planu insistirat ću da se postojeća i nova ekonomska i trgovinska predstavništva u inostranstvu ne koriste samo za politiku nego i za ekonomiju i da diplomatsko konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine budu centri koji okupljaju sve subjekte iz Bosne i Hercegovine koji djeluju u inostranstvu.

Zalagat ću se da se u sve međunarodne aktivnosti Predsjedništva BiH utka ekonomska komponenta i time doprinosi ekonomskoj promociji države.

Nastojat ću da uspostavljam i njegujem dobre kontakte sa finansijskim i drugim međunarodnim institucijama koje mogu pomoći bržem ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Vjerujem u kapacitet naših poslovnih ljudi da definiraju svoje prioritete prema inostranstvu a ja ću ih podržavati da ih uz pomoć državnih institucija što uspješnije realiziraju. Iako živimo u složenom vremenu promjena u svjetskoj ekonomiji, čak na ivici trgovinskog rata velikih ekonomija, mislim da za našu privredu dolaze bolji dani. 

Patria: Kako ojačati veze dijaspore i domovine BiH? Tu se krije ogroman potencijal za budućnost BiH?  

- Uvijek sam isticao da budućnost imamo samo ako budemo spajali i povezivali bosanskohercegovačke građane, a ne razdvajali, zavađali i sijali vještačke podjele među ljudima. Pametna i odgovorna državna politika povezuje, uvezuje i brine o svojoj dijaspori. Misleći ljudi znaju da za uvezivanje matične države i dijaspore postoje ekonomski, politički, historijski i brojni drugi opravdani razlozi. Milioni ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine žive širom naše planete i, upravu ste, predstavljaju ogroman potencijal za državu Bosnu i Hercegovinu.

Nažalost, zbog destruktivnih antidržavnih politika jedina smo država u jugoistočnoj Evropi koja još uvijek tako važnu oblast nije zakonski regulirala na odgovarajući način, te stoga još uvijek nemamo zakon o dijaspori. Podsjetit ću vas, važan korak napravljen je početkom 2015. godine kada je Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio moj prijedlog koji predviđa da se prvi put u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini i u državi Bosni i Hercegovini usvoji zakon iz ove oblasti.

Vijeće ministara ignoriralo je volju Državnog parlamenta i nije to učinilo ali na tome neću stati. 

U svakom kapacitetu, kao čovjek i kao političar, nastavit ću insistirati da se poboljšaju položaj i prava bosanskohercegovačke dijaspore u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, zatim da se očuva i njeguje naš državni, jezički, kulturni i svaki drugi identitet ali i uspostavi mnogo bolja ekonomska saradnja Bosne i Hercegovine i naše dijaspore. Naravno, punu pažnju posvetit ću i afirmaciji naših građana koji pozitivno promoviraju Bosnu i Hercegovinu i njene interese u svijetu i konačno razvoju zajedničke svijesti o potrebi očuvanja i razvoja historijskih, sportskih, kulturnih, naučnih i drugih veza dijaspore i Bosne i Hercegovine.

Patria: Do sada ste dobili podršku sedam partija iz BiH, tridesetak organizacija i udruženja dijaspore  iz Evrope. Diplomati u BiH su uz vas. Veliki broj nezavisnih intelektualaca daje vam podršku. Šta možete poručiti običnom svijetu koji se još koleba? 

- Sve vrijeme, od prvoga dana svoje kampanje, naglašavam da sam čovjek koji nastoji povezivati bosanskohercegovačke društvene i sve druge potencijale a ne stvarati nove podjele, nesporazume, ideološke sukobe, međustranačke ratove. Vrijeme je za pobjedu nove, pozitivnije i odgovornije bh. politike. Drago mi je da su to prepoznali brojni građani naše zemlje, mnogi važni politički faktori, društvene grupacije kojima je zaista stalo do prosperitetnije države Bosne i Hercegovine i do sretnijeg života svih njezinih građana i naroda. Posebno me raduje podrška iseljene Bosne, podrška naših ljudi u dijaspori. Podršku stranih diplomata i uglednih bh. diplomata razumijevam kao podršku onoj politici koja će Bosnu i Hercegovinu stabilnije pozicionirati u međunarodnim diplomatskim, političkim, ekonomskim, kulturnorazmijenjujućim relacijama. 

Patria: Među onima koji su vam dali podršku su i organizacije i osobe koje su do jučer bezrezervno podržavali SDA, čime ste to zaslužili? 

- Ne dijelim ljude prema stranačkoj ili nekoj drugoj pripadnosti. Smatram da svi ljudi moraju imati jednake šanse. U pluralnim društvima normalno je da svi dobri ljudi nikada nisu bili niti će ikada biti u jednoj političkoj partiji. Želim jednako služiti svim građanima Bosne i Hercegovine i to u sve većem broju prepoznaju građani različitih političkih opredjeljenja. Moja politika znači veliku promjenu jer zagovaram da na prvom mjestu moraju biti državni a ne stranački i lični interesi. Ne znam u kojoj mjeri moja kandidatura ima podršku, kako kažete, onih građana koji su do jučer podržavali SDA, ali znam da ću služiti državi Bosni i Hercegovini i svim ljudima koji je osjećaju svojom domovinom. 

Patria: Predložili ste izmjene zakona prema kojem je zabranjeno negirati genocid nad Bošnjacima Srebrenice. Prijedlog nije imao entitetsku većinu. Gotovo čitava Evropa i svijet zabranjuju negiranje zločina genocida i oni to kažnjavaju. Kako je moguće u BiH uključiti osnovne civilizacijske norme?

Predlagao sam ne samo zakon kojim bi se kažnjavalo negiranje, poricanje i minimiziranje genocida nad Bošnjacima ali i negiranje ili minimiziranje svakog drugog zločina prema bilo kojem pojedincu ili grupi u Bosni i Hercegovini. Tražio sam u da Parlamentarna skupština BiH zakonom sankcionira i bilo koje djelovanje organizacija koje glorificiraju ili slijede ideje dokazanih nacifašista, četnika, ustaša... Tražio sam sve to sa jedinim ciljem - da se konačno suočimo za pravim karakterom zločina, jednom za svagda podvučemo crtu i sa najviše državne instance kažemo ovo je demokratska i evropska Bosna i Hercegovina a to drugo nije takva Bosna i Hercegovina, na ovome počiva naša domovina a ovo drugo želi razoriti njeno tkivo i protiv toga ćemo se boriti.

Poricanje genocida u ozbiljnoj literaturi se označava kao posljednja faza u izvršenju jednog genocida. Poricatelji genocida imaju za cilj da zadaju posljednji udarac svojim žrtvama – da negiraju, minimiziraju, trivijaliziraju, odobravaju ili opravdavaju zločin i na taj način liše žrtve makar i posthumne istine. Suočene s ovom pojavom brojne zemlje opredijelile su se da poricanje genocida proglase krivičnim djelom. Trenutno čak 11 zemalja Evropske unije (Austrija, Belgija, Češka Republika, Francuska, Njemačka, Italija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka) i Švicarska, propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo. 

Evropska unija je, također, preduzela korake prema inkriminaciji poricanja genocida. Prvo je zajedničkom akcijom 98/443/JHA bilo predviđeno da rasističko i ksenofobično ponašanje treba da predstavlja krivično djelo u svim zemljama članicama. Zatim je 2001. izrađen Prijedlog okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije. U ovom dokumentu u ponašanje koje se smatra rasističkim i ksenofobičnim uključuje se: ”javno podržavanje genocida ili zločina protiv čovječnosti kako su oni definirali u Statutu Međunarodnog krivičnog suda”.

Ovaj prijedlog usvojio je Evropski parlament 23/05/2002. Uvjeren sam da Evropska unija u svom članstvu neće željeti državu koja nema zakone kojima se najprije jasno i strogo ograđuje a potom i sankcionira bilo čije nacifašističko djelovanje. Ali ne želim se zadovoljiti čekanjem neke evropske direktive jer takve poteze moramo povući mi. I zato nikada ne smijemo odustati, moramo samo još jače raditi. 
     
Patria: Da li i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti zbog stanja u BiH, koja je zapravo njihova uloga ako su potpuno inertni na neka gruba kršenja Ustava BiH?

- Odgovornost proizilazi iz nadležnosti. Oni koji imaju nadležnost da mijenjaju stanje, za to stanje su srazmjerno i odgovorni. Svi mi znamo kakva su ovlaštenja visokog predstavnika, kakva je njegova Dejtonskim sporazumom definirana uloga i kakva je njegova trenutna pozicija. U skladu sa svojim ovlaštenjima i mogućnostima, on snosi i srazmjernu odgovornost. 

To svakako ne znači da je ijedan domaći političar amnestiran od svoga dijela odgovornosti. Mnogi domaći političari bi rado odgovornost u potpunosti prebacili na međunarodnu zajednicu, ali to nije ispravno ni pravedno. Pravedno je reći da domaći političari na pozicijama koje vrše značajno doprinose trenutnom stanju političke dezorijentiranosti i anemičnosti.

U svom radu uvijek sam pokušavao učiniti sve što mogu, ma koliko veliki ili mali bili izgledi da neka od mojih brojnih političkih inicijativa bude i podržana od većine. Jednostavno, uvijek sam se trudio učiniti sve što je do mene, a neka oni koji drugačije postupaju snose odgovornost za svoj nerad i destruktivizam.

#Intervju