Objavljeno u kategoriji BiH na 07.07.2018 11:36:00

Nikolaj Patrušev: Putinova desna ruka i čovjek s kojim se Dragan Čović tajno sastaje

Nikolaj Patrušev Foto: Arhiv

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović i potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić prije dva mjeseca sastali su se u jednom hotelu kod Trogira sa vodećim ljudima ruske obavještajne službe, objavio je prije dva dana portal Žurnal, pozivajući se na izvore iz međunarodnih obavještajnih krugova.

Rusku delegaciju predvodio je Nikolaj Patrušev,  bivši šef FSB-a (Ruske obavještajne službe) i jedan od najbližih saradnika predsjednika Rusije Vladimira Putina. 

Ime Nikolaja Patruševa javnosti u regionu postalo je dobro poznato nakon pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine. Tada je u noći uoči održavanja parlamentarnh izbora u Crnoj Gori planiran upad u parlament u Podgorici, te hapšenje i likvidiranje bivšeg premijera Mile Đukanovića. 

Crnogorski mediji, kao i brojni svjetski, tvrde da je iza svega stajala Rusija. Nikolaj Patrušev je kasnije nenajavljeno stigao u Beograd kako bi, prema pisanju vodećih svjetskih medija, odveo u Rusiju ruske ljude koji su bili uključeni u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. 

Riječ je o čovjeku koji je 1999. godine naslijedio Vladimira Putina na čelu ruske obavještajne službe i na toj funkciji ostao je tokom dva Putinova predsjednička mandata.

Na mjestu šefa Federalne službe sigurnosti bio je skoro devet godina, što je duže nego bilo koji drugi rukovodilac FSB, pa čak i KGB-a još od vremena Jurija Andropova, koji je na čelu sovjetske obavještajne službe bio 15 godina, od 1967. godine do 1982. godine.

Podnio je ostavku poslije inauguracije predsjednika Dmitrija Medvedeva (2008. godine), a na tom mjestu zamijenio ga je Aleksandar Bortnikov, aktuelni šef FSB. Od maja 2008. godine Petrušev je sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Osim toga, on ima čin generala armije i zvanje Heroja Ruske Federacije.

Rođen je u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, 1951. godine. Njegov otac Platon bio je oficir ruske mornarice, a majka Antonina je po obrazovanju bila hemičar, mada je radila kao medicinska sestra, tokom sovjetsko-finskog rata i blokade Lenjingrada. 

Nikolaj Patrušev je završio fakultet brodogradnje u Lenjingradu i Višu školu KGB-a, a danas je još i doktor pravnih nauka. Njegova biografija je toliko bogata da je teško nabrojati sve funkcije koje je obavljao - bio je ministar sigurnosti Republike Karelije, radio je i u predsjedničkoj administraciji u Jeljcinovo doba, bio je zamjenik direktora FSB-a, šef Operativnog štaba kontraterorističke operacije na Sjevernom Kavkazu itd.

Za njega kažu da je čovjek od povjerenja Vladimira Putina i njegov blizak drug, da je "alfa i omega" ruske sigurnosne službe, da je čovjek koji "sve tajne zna".

Osim Putina, među njegove bliske prijatelje ubrajaju i predsjednika Višeg savjeta partije "Jedinstvena Rusija" i člana Vijeća sigurnosti RF Borisa Grizlova, sa kojim je Petrušev išao u srednju školu.

Neki ruski mediji tvrde da Patrušev ima toliko službenih putovanja da je po njihovom broju nadmašio i ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

- Iako navodni pokušaj državnog udara nije ostvario cilj, blokiranje članstva u NATO, uspješno je pogoršao politički i identitetski razdor unutar crnogorskog društva - stoji u analizi profesora Dimitra Bečeva za Istraživački institut za vanjsku politiku (FPRI). To je, kako tvrdi, dalo Rusiji prostor za novu strategiju uticaja na Balkanu.

“Kampanja protiv crnogorskog članstva u NATO se možda završila bez uspjeha, ali je Rusija i dalje u igri. Nikolaj Patrušev, jedan od vodećih ruskih figura u oblikovanju politike na Balkanu, još bi mogao da se ‘iskupi za Crnu Goru’. Ali samo ako mu u tome pomognu političke podjele u Crnoj Gori”, stoji u analizi “Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016: Da li se proširuje ruski uticaj na Balkanu”. 

Patrušev je bivši direktor ruske obavještajne službe, koji prema jednoj od teorija koje se pominju u dokumentu, stoji iza pokušaja udara u Crnoj Gori. Bečev u analizi napominje da se Rusija nije pobunila kada je Crna Gora u aprilu 2008. zvanično zatražila članstvo u NATO, ali da su tamošnji zvaničnici “promijenili ploču” po izbijanju ukrajinske krize. Crna Gora se u tom periodu pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog nezakonitog pripajanja Krima.

- Koliko god to danas ličilo na farsu postojala je mogućnost da se 16. oktobra prolije krv na podgoričkim ulicama. Mogu nam iskazi i (ne)posredni dokazi izgledati (ne)ozbiljno, ali ostaje činjenica da je, dan pošto je Aleksandar Vućić potvrdio dio priče o zavjeri protiv Crne Gore, u nenajavljenu posjetu Beogradu stigao Nikolaj Petrušev, sekretar ruskog Vijeća sigurnosti kako bi, prema pisanju dijela beogradske štampe, „zbrinuo" svoje službenike uključene u ovu operaciju - navodi podgorički list Monitor.

Patrušev prilikom posjete Srbiji sa srbijanskim ministrom policije Nebojšom Stefanovićem

O odnosima Beograda i Moskve i nenajavljenoj posjeti Patruševa Beogradu, pisao je i moskovski dnevni list Komersant. 

- U odnosima Moskve i Beograda nastao je skandal bez presedana u postsovjetskoj historiji, koji je posjetom Beogradu riješavao sekretar ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolaj Patrušev - pisao je Komersant.
Dnevnik navodi da je beogradski list Danas objavio da je nekoliko građana Rusije deportovano iz Srbije zbog učešća u pripremi terorističkih akcija u Podgorici i da tu informaciju niko nije zvanično demantovao. 

Komersant navodi da je Patrušev primljen na najvišem nivou, da su svi razgovori protekli u strogo zatvorenom režimu, a da je na početku posjete zvanično saopšteno da je srpskim zvaničnicima predložio potpisivanje memoranduma o razumijevanju u oblasti sigurnosti.

List navodi da su međutim, mnogi lokalni političari i eksperti posumnjali da je razgovor o memorandumu bio glavni cilj dolaska Patruševa, s obzirom da se memorandum razmatrao i ranije i da nema obavezujući karakter.

List napominje da je Patrušev stigao u Beograd dan nakon što je premijer Srbije Aleksandar Vučić saopštio plan nasilnog zauzimanja državnih institucija Crne Gore, uz pomoć stranog faktora i potvrdio prethodnu informaciju specijalnog tužioca Crne Gore Milivoja Katnića.

Komersant dodaje da je nakon sastanka sa Vučićem izdato samo kratko saopštenje, "čija je glavna fraza" da je konstatovano da službe sigurnosti Rusije i Srbije uspješno sarađuju.

List piše, pozivajući se na neimenovane izvore u Beogradu, da je glavni zadatak Patruševa bio da "riješi nastalu situaciju i da ne dozvoli skandal u rusko-srpskim odnosima", a sudeći po saopštenju, zaključuje dnevnik, "emisaru iz Moskve izgleda da je uspjelo".

Brojni zapadni mediji nakon neuspješnog državnog udara u Crnoj gori pisali su i upozoravali na pojačano prisustvo Rusije u BiH, koja bi, nakon što nije uspjela spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, mogla učiniti sve napore da ne dozvoli BiH ulazak. 

Kao ključni ljudi za zastupanje ruskih interesa u BiH u svim relevantnim zapadnim medijima spominju se predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik HDZ-a Dragan Čović. Dodik nikada nije ni krio, zapravo se hvalio, odnosima s Putinom i Rusijom, dok Čović svakodnevno ističe opredijeljenost EU i evropskim vrijednostima. 

Međutim, mnogi upozoravaju na opasnost od Dragana Čovića iza kojeg stoji i zvanična Hrvatska u kojoj je Rusija već ostvarila ogroman utjecaj prije svega kroz slučaj Agrokor. 

Dragan Čović, kao član Predsjedništva BiH, morao bi domaćoj javnosti objasniti šta je radio na sastanku s prvim Putinovim čovjekom za Balkan u trogirskom hotelu.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android