Hadžibajrić: Neću se kandidovati za Predsjedništvo BiH, mladi mogu promijeniti političku scenu

Načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić u oktobru 2016. godine osvojio je treći mandat sa više od 10.000 glasova. Skoro godinu kasnije, uz još nekoliko nezavisnih načelnika, osnovao je Nezavisnu bosanskohercegovačku listu (NBL). Ove godine na Opće izbore izlaze za sve nivoe vlasti. U intervjuu za agenciju Patria Hadžibajrić govori o aktuelnim projektima, ali i onome što će NBL ponuditi građanima. Govori i o vastitim ambicijama za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Patria: Skoro ste na pola načelničkog mandata - trećeg. Bilo je i lijepih, ali i onih manje lijepih događaja kada govorimo o Općini Stari Grad i vama kao načelniku. Uspjeli ste se s tim izboriti. Kako trenutno ocjenjujete stanje u najstarijoj sarajevskoj općini i šta mogu od vas očekivati građani koji su vam sa više od 10.000 glasova dali povjerenje?

HADŽIBAJRIĆ: Od svog prvog dana na ovoj funkciji želio sam biti načelnik za građane i voditi ovu općinu na način da pomognemo u rješavanju svakodnevnih problema običnih ljudi. Lokalna zajednica najbolje osjeća kako ljudi žive, sa kojim se problemima suočavaju i kako se nose sa životnim nedaćama. Na višim nivoima vlasti je drugačije, jer građani često do njih ne mogu ni doći, a u općini su gotovo svakodnevno.

Kao što je poznato, načelnika biraju neposredno građani i tu nema dvojbe, međutim postavlja se pitanje koliko mi kao načelnici možemo raditi svoj posao kada nam se stalno imputira da se bavimo „nezakonitim radnjama“, a u stvari mi svojim radom 'pokrivamo' nerad i nefunkcionalnost sistema – o čemu se uopšte ne govori.

Opštine su prinuđene da rješavaju probleme iz domena infrastrukture, opremanja i izgradnje školskih objekata, dječijih vrtića i drugog, a što nije u našoj nadležnosti, nego kantonalnih ministarstava i drugih nivoa vlasti. Drugim riječima, presude Ustavnog suda FBiH, njih 44 donesene su u korist lokalne samouprave, pogotovo one koje se tiču Kantona Sarajevo, nikada nisu provedene. Zakoni koji tretiraju komunalnu djelatnost su još 2010. godine stavljeni van snage presudama Ustavnog suda, a ništa se nije promijenilo. Čovjek se zapita, u kakvoj mi to državi živimo kad su odluke i poslovi koje donosimo i obavljamo na samoj granici legaliteta, pa čak i zakonitosti. S druge strane, kad ne bismo tako radili doveli bismo u pitanje funkcionisanje kompletnog sistema na području KS, pa čak i šire.

Zakoni se donose kako bi se moglo mešetariti

Iz svega ovog možete vidjeti da se jedini pravi izvor vlasti, djelovanja i rada na terenu institucionalno nalazi u okviru opština. Lokalne zajednice u moru neprovodljivih i nepropusnih zakona koji se donose na svim nivoima kako bi se moglo mešetariti – pogotovo kad je u pitanju imovina, zemljište, objekti i sl., a zarad partokratijskih, a nerijetko i ličnih interesa - zapravo su stvarni nosioci vlasti, prije svega izvršne. Pa, dovoljno je vidjeti političko stanje u BiH, gdje se nerijetko parlamentarne sjednice ne održavaju po nekoliko mjeseci.

Patria: Nemate dilema kad se treba uhvatiti ukoštac sa problemima, pa čak i kada vas optužuju za sve i svašta. Vi ste to očekivali tokom proteklog perioda?

HADŽIBAJRIĆ: Što se tiče optužbi za sve i svašta, kako navodite, to nije ništa novo i njih će vjerovatno biti još i više kako se izbori budu približavali. Ali, kada čovjek prihvati određenu političku funkciju, on prihvata i sve što ona sa sobom nosi i mora biti spreman na laži i podmetanja. Život je satkan od kiše suza i ljudske zlobe, pakosti i ljubomore – pogotovo u političkom ambijentu u kojem mi živimo, radimo i bitišemo, tako da čovjek mora naučiti da te stvari odbija od sebe jer kada bi ih prihvatao postao bi isti kao i oni koji ih šire.

Patria: Imate odobrena sredstva Saudijskog fonda za razvoj za četiri velika infrastrukturna projekta u vrijednosti većoj od 13 miliona KM. To su izgradnja sportske sale u OŠ “Edhem Mulabdić“, izgradnja podzemne garaže u ulici Avdage Šahinagića, nadogradnja objekta Doma zdravlja Stari Grad i „utopljavanje“ zgrade Općine Stari Grad. Kada se očekuje početak izgradnje projekata, a šta je ono što će Općina raditi/graditi iz vlastitih sredstava?

HADŽIBAJRIĆ: Najvažnije je da su ta sredstva osigurana što je meni i potvrđeno kada smo pregovarali prošle godine u Rijadu. Međutim, nisam zadovoljan dinamikom realizacije projekata koje će kreditirati Saudijski fond, ali ona, nažalost, najmanje zavisi od nas. Realizacija se odvija na višim nivoima vlasti, a sve u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH. U ovom momentu znamo da je Federalna vlada prihvatila zaduženje FBiH po sporazumu o zajmu sa Saudijskom fondom za razvoj infrastrukture u Starom Gradu, dok je ranije sporazum prihvatilo i Predsjedništvo BiH.U narednoj fazi slijedi zvanično potpisivanje sporazuma, a nakon toga i konačna ratifikacija sporazuma.

Uporedo s tim mi smo izvršili reviziju projektno-tehničke dokumentacije za sva četiri kapitalna projekta. Izbor izvođača radova će se vršiti po procedurama Saudijskog fonda. Projekte moramo završiti do 2021. godine, a otplata kredita počet će za pet godina i trajati 20 godina. Nažalost, prema dosadašnjem iskustvu, naša procjena je da bi početak radova mogao biti tek u narednoj građevinskoj sezoni – proljeće 2019, iako smo mi planirali da to bude ove godine.

Dotad, mi nastavljamo sa realizacijom svega onoga što smo predvidjeli planom rada za ovu godinu i za što smo sredstva planirali budžetom. Počinje građevinska sezona, a to znači i početak radova na sanaciji komunalne infrastrukture za što smo već ugovorili radove.

Patria: Vaša općina je turističko središte Sarajeva. Sada je otvorena i Trebevićka žičara koju je Stari Grad i finansijski i na svaki drugi način podržao. Kako se može unaprijediti turistička ponuda Sarajeva, kako  da turistima budemo glavno odredište, a ne samo jedna od usputnih destinacija?

HADŽIBAJRIĆ: Mi smo oduvijek pokazivali opredjeljenje i podršku realizaciji projekta Trebevićka žičara, svjesni njene važnosti za Sarajevo i Stari Grad – i to ne samo u ekonomskom smislu, nego još i više u onom simboličnom značenju ponovnog pokretanja Žičare za sve one koji su odrastali uz nju. Trebevićka žičara je i naš projekat, ona je simbol Starog Grada, a učestvovali smo i u administrativnom i finansijskom smislu – pritom mislim na izdavanje svih potrebnih dozvola, eksproprijacije nekretnina, ustupanje Vidikovca na korištenje Gradskoj upravi i naravno pola miliona KM koje smo donirali. To jeste projekat koji će unaprijediti turističku ponudu i mislim da se već mogu pratiti konkretni rezultati i pokazatelji toga.

Kao Općina, mi smo u prethodnim godinama mnogo uložili u infrastrukturu užeg starogradskog jezgra. Mišljenja smo da turistima prije svega morate osigurati kvalitetnu infrastrukturu da bi uživali u ostaloj ponudi, a nažalost Baščaršija to nije imala. Zato smo mi rekonstruisali kompletno jezgro: Baščaršijski trg, Sarače, Bravadžiluk, Mali Bravadžiluk i Oprkanj, a uz to smo uradili projekat postavljanja info-panoa koji pokazuju našu bogatu ponudu – kulturno-historijsku, gastronomsku i drugo, otvorili Info-press centar za turiste, Turističkoj zajednici ustupili prostor u Saračima za njihov objekat i drugo...

Patria: Mogu li općine sa Gradom i Kantonom Sarajevo napraviti zajedničku strategiju?

HADŽIBAJRIĆ: Mišljenja sam da se lokalna zajednica mora uključiti u priču o turizmu u smislu vraćanja nadležnosti, a samim tim i prihoda. Lokalne zajednice najviše ulažu, a ništa nam se ne vraća. Mi smo već napravili Strategiju održivog razvoja turizma Općine Stari Grad 2018-2022. koja usmjerava razvoj i definiše prioritete u razvoju turizma na području općine. Naša Strategija definiše kreiranje novih turističkih usluga, pješačkih staza, turističke ponude za kulturno-historijske objekte, planinarskih puteva, gastronomske ponude, eko staza i šetnica, vikend ponude, ruralni turizam, te promociju postojeće turističke ponude.

Patria: Neizostavna tema je politika. Krajem septembra 2017. godine osnovana je Nezavisna bosanskohercegovačka lista čiji ste predsjednik. Okupili ste ljude iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

HADŽIBAJRIĆ: Osnivačka skupština Nezavisne bosanskohercegovačke liste održana je 30.09.2017. godine i tada su izabrani članovi predsjedništva - mislim na najuže rukovodstvo: ja kao predsjednik NBL-a, Sead Džafić načelnik Općine Kalesija, Vehida Fazlić nezavisna vijećnica iz Srebrenika, Jusuf Arifagić poduzetnik iz Kozarca i Zlatko Hujić aktuelni načelnik Bosanskog Petrovca, dok je nedavno na sjednici predsjedništva NBL-a koja se održala u Goraždu za potpredsjednika NBL-a izabran Muhamed Ramović.

Što se tiče ostalih članova, tu je i Brano Despot koji je plastični hirurg porijeklom iz Bosanskog Petrovca, Dragica Marić iz Vogošće, zatim Anto Marković koji je nezavisni vijećnik i privrednik iz Srebrenika, Emir Salihović ugledni advokat iz Sarajeva i drugi.

NBL je politička opcija koja gravitira centru

Na ovaj način smo htjeli da pokažemo jednu raznolikost i šarolikost svih nacija kada je u pitanju NBL, kao i naše opredjeljenje da je NBL politička opcija koja gravitira centru, a možemo slobodno reći i nekoj građanskoj opciji. Mada, upitno je da li uopšte možemo pričati o bilo kakvim opcijama - lijevim ili desnim, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Mišljenja sam da jasna diferencijacija između lijeve i desne opcije još od postratnog perioda nikad nije napravljena i pitanje lijeve i desne opcije u BiH uglavnom je bilo svedeno na nacionalni kontekst. Prije svega, partije su se dijelile po nacionalnoj – da ne kažem vjerskoj pripadnosti i sve što se dešavalo u prethodnom vremenskom periodu na sve je više ličilo nego na određene opcije, svjedno da li bi one bile desne, umjereno desne, lijeve ili eventualno socijaldemokratske. Kada govorimo o multietičnosti i multikonfesionalnosti, najbliži u tim stavovima do sada je bio SDP,  mada su i oni ranije imali nekih lutanja jer po mom ličnom mišljenju i oni se moraju osloboditi određenih stereotipa prošlosti koje nose kao teret oko vrata. Prema onoj narodnoj izreci da svako vrijeme nosi svoje breme  i mi se moramo prilagođavati upravo vremenu i prostoru u kojem živimo kako bi svima nama bilo puno bolje u BiH.

Patria: Kakav politički koncept nudite građanima BiH i možemo li konačno očekivati promjene?

HADŽIBAJRIĆ: Za NBL mogu slobodno reći da je to jedan sasvim novi pokret na političkom nebu BiH koji će pokušati izabalansirati nacionalne, građanske i radničke interese i prava. Namjerno naglašavam radničke interese jer smatram da se posljednjih dvadesetak godina ta radnička klasa kod nas gotovo izgubila i uglavnom se svela na jedno podaničko klimatanje glavom, što ne mogu reći da je normalno, ali u neku ruku to razumijem jer je u pitanju strah i ljudima se prijeti egzistencijom. Ljudi se boje za svoje porodice i zato imamo jednu totalnu letargiju i močvaru, kada je u pitanju politika u BiH.

Koncept NBL-a vidljiv je iz biografija njegovih čelnih ljudi

Koncept koji NBL nudi građanima BiH, možete najbolje vidjeti iz biografija čelnih ljudi NBL-a, gospodina Seada Džafića, koji otvara fabrike, kako u FBiH tako i u RS-u; gospodina Jusufa Arifagića, koji ima najveću farmu norveških krava na svijetu, a čije su farme rasprostranjene u oba entiteta; gospodina Ante Markovića iz Srebrenika, građevinskog poduzetnika i privrednika, istinskog bosanskog Hrvata, neopterećenog bilo kakvim nacionalnim antagonizmima. Moram istaći i gospodina Zlatka Hujića, načelnika Općine Bosanski Petrovac, čovjeka kojem je više od pola familije pripadalo narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata, kao i gospodina Muhameda Ramovića iz Goražda, kojeg svi dobro znaju kao i njegov rad na terenu i širokogrudnost, kada je u pitanju saradnja Grada Goražda sa susjednim entitetom. O sebi bi bilo neskromno da pričam, s obzirom da sam po treći put izabran za načelnika Općine koja predstavlja jezgro BiH. Narod je to vjerovatno prepoznao izabravši nas na sve ove funkcije i nadamo se da će tako biti i ubuduće. Završio bih ovaj odgovor jednom narodnom poslovicom: „Što bešika zaljulja to lopata zakopa“, a narod sada neka procijeni.

Patria: Borba će se voditi i za Predsjedništvo BiH? Da li će NBL ponuditi svog kandidata, odnosno da li će Ibrahim Hadžibajrić biti u utrci za najviši državni vrh? Ako nećete, da li ćete dati podršku nekom drugom kandidatu? Imat ćete i kandidata za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, privrednika Jusufa Arifagića.

HADŽIBAJRIĆ: Borba se hoće voditi, a najveća borba bit će za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Odmah vam mogu reći da, kako u ovom trenutku stoje stvari, ja neću biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a da li ćemo ponuditi kandidata iz NBL-a za tu poziciju, ili ćemo podržati nekog drugog kandidata to zavisi od toga ko će biti kandidati ostalih stranaka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Kad je u pitanju Republika Srpska, tu smo se već opredijelili da naš kandidat za mjesto Predsjednika RS-a, odnosno potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda bude Jusuf Arifagić – čovjek koji živi, radi i stvara zajedno sa svojom porodicom u svom rodnom Kozarcu u Krajini. Jusuf Arifagić kroz poziciju za koju je kandidovan ne traži svoje „uhljebljenje“ da se tako izrazim, jer je ekonomski sasvim nezavisan i uistinu smatram da je njegova pobjeda neupitna. Ukoliko bude drugačije, onda cjelokupan koncept o kojem se godinama priča kada je u pitanju manji entitet u BiH i birači koji bi drugačije odlučili kada izađu na izbore ili ne izađu nikako, ne bi imao svrhe.

Patria: Čini se da nikad više nije bilo nacionalizma, fašizma, a znamo gdje nas je to odvelo 90-ih. Svemu tome doprinose i nacionalističke politike. Kako se s tim izboriti i koja je vaša poruka građanima Bosne i Hercegovine?

HADŽIBAJRIĆ:  Mnoge političke strategije, koje su trenutno na sceni u BiH, uvezene su izvana, prije svega mislim na naše susjede sa istoka i sa zapada, i ta oprobana matrica dosad je funkcionisala i koristila se na prostorima BiH.

Tu mislim na vaše pitanje o nacionalizmu i fašizmu, jer upravo političke elite koje se trenutno nalaze na vlasti, neke manje neke više, i opstaju na toj matrici 'zavadi pa vladaj', a narod ko narod, isprepadan, izbezumljen, bez ikakve vodilje i svjetla na kraju tunela, a ima ga, i dalje sabijen u torove, glasa po inerciji.

Patria: Prema Vašem mišljenju, kakva je politička strategija potrebna Bosni i Hercegovini?

HADŽIBAJRIĆ: Pričati o političkoj strategiji u BiH trenutno suviše je rano, jer mi živimo u jednom vremenu kopija i plagijata, u vremenu kada drugi vole da se kite tuđim perjem, tako da sve što bi čovjek poslije izbora, ukoliko budemo participirali u vlasti, uradio suprotno od ovoga što je vlast dosad radila, bio bi uspjeh i ne bi ništa pogriješio.

Jedna jedina strategija, izuzimajući strategije koje će evidentno isplivavati u narednom vremenskom periodu, kako se izboru budu približavali, a kroz razne vidove planova i programa, je strategija kako animirati ljude, građane BiH, prije svega mislim na mlade da izađu na izbore. Ako izlaznost na izborima bude, kao što je i dosad bilo, 51, 52%, u tom slučaju ne treba ni prebrojavati glasove, znamo već unaprijed ko će dobiti. Ukoliko se omladina i mladi probude, onda to političku scenu u BiH totalno mijenja. Kroz prethodni vremenski period naslušali smo se mnogo o strategijama, reformama i određenim privrednim agendama, a da ni sami nismo znali šta nam se to nudi i servira, jer očito volimo da se razbacujemo kojekakvim stranim izrazima, a u suštini, iza toga ne stoji ništa. Najbolji nam je primjer totalni kolaps svih kapitalnih projekata koji su bili najavljeni prethodnih godina, a malo od toga se pokrenulo, izuzimajući privatne incijative i privatni sektor.

Razlog leži u tome što nažalost mi živimo jedan život političke dezorijentiranosti kada je u pitanju strategija za BiH. Jedni je nemaju nikako, a drugi se oslanjaju na političku strategiju svojih mentora sa istoka ili sa zapada, i sve ovo dosad je bila strategija tzv. političke milostinje, da li će vam jedan, drugi ili treći nešto dati, ili ćete vi nešto njemu prodati u bescijenje, a od svog sopstvenog naroda napraviti robove. Sve dok se ne budemo okrenuli jedni drugima i ne budemo shvatili da smo za sve jedna najobičnija marioneta za potkusurivanje, sigurno nećemo izaći na zelenu granu.