Objavljeno u kategoriji Intervju na 02.09.2016 10:04:22

Otvorena škola u zajednici – realno rješenje za bh. društvo

Edina Malkić

Piše: Edina Malkić, direktorica Međunarodnog udruženja „Interaktivne otvorene škole“ Tuzla

Prije početka svake školske godine u javnosti se uvijek ponavlja pitanje kvaliteta obrazovanja i na koji način se to obrazovanje može unaprijediti. Još uvijek široj javnosti nedovoljno poznat pojam su otvorene škole u zajednici, koje se zagovaraju u ovom tekstu.

Međutim, šta to znači u praksi? Škola mora biti akter u životu zajednice. Da li je to posmatranje okruženja bez neke posebne reakcije ili aktivan doprinos u jačanju zajednice? 

Svakako da je život u bh. društvu složen i to zahtijeva adekvatan odnos, odnosno ponašanje. S druge strane, život u globalnoj zajednici jeste složen i može biti izvor frustracija i neprilagođenosti. Ako škola ne može podržati učenike da budu spremni nositi se sa izazovima nalaženja radnog mjesta, uspostavljanjuem i održavanjem kvalitetnih porodičnih odnosa, socijalne mreže kontakata, proaktivnog djelovanja u zajednici gdje živimo, snalaženjem u životnim situacijama o kojima nas niko ne uči  - kad izgubimo dragu osobu, kako se nositi sa smrću u porodici, kako odgajati dijete, kako se ponašati u ekstremnim ugrožavajućim situacijama, tada govorimo o promašenoj ulozi škole kao sigurnog mjesta za učenje, socijalizaciju i odgoj. To jeste jedino mjesto gdje, uz pedagoški sigurno okruženje i stručno osoblje, djeca mogu doživjeti iskustva i definisati emociju, stav i ponašanje za budući život. Polazeći od ovoga Međunarodno udruženje „Interaktivne otvorene škole“ Tuzla (MIOS) predlaže drugačiju školu, otvorenu školu u zajednici koja ima kapacitete i mehanizme kako odgovoriti raznolikim potrebama djece i njihovih roditelja, pa i zajednice.

Demokratizacija obrazovanja

Postavlja se pitanje na koji način zajednica može pomoći. Koliko god riječ demokratija u našem društvu ima lošu ili haotičnu konotaciju, ta vrijednost zajedno s ostalim vrijednostima kao što je inkluzivnost, raznolikost, otvorenost i druge, jeste vodeća u otvaranju škole ka zajednici, odnosno ka životu i realnosti. Neprestan je sudar školskog života i šta djeca tamo uče sa onim što djeca mogu koristiti u životu. Vječito pitanje s kojim se susrećem lično, a vjerujem i ostali, je zašto i kako mi ovo može pomoći u životu?

Otvorena škola u zajednici se razlikuje po bogatijem školskom životu u smislu nastavnog procesa i učenja van školske zgrade i dvorišta, veze sa vanjskim saradnicima, radom i saradnjom s roditeljima, saradnje sa lokalnom zajednicom kao formalnim i neformalnim grupama u zajednici. Otvorenu školu u zajednici karakterište snažno liderstvo koje naglašava ili obraća pažnju na goruća pitanja u zajednici, na pitanja neophodnosti podrške roditeljstvu, nezaposlenosti, pitanjima zdravlja ili sigurnosti, a sve kroz prizmu djece. Međutim, kvalitativna razlika je u iniciranju konkretnih i svrsishodnih akcija, samostalno ili preko partnerstva sa akterima izvana, a koji pomažu u rješavanju problema, kao primjerice problem klizišta i šta se može napraviti da se rizik od klizišta smanji za buduće generacije, pitanje održivih izvora energije ili fizičke i socijalne ugroženosti djeteta i porodice.

To nas dovodi do drugog bitnog aspekta, a to je svrsishodno partnerstvo jer otvorena škola u zajednici ne treba sama da se nosi sa kompleksnim problemima učenika. Pitanja van kompetencija i nadležnosti škole svakako rješavaju partneri izvana, ali kvalitativna razlika je u zajedničkom djelovanju, dijeljenju zabrinutosti i vizije rješenja, dogovoru oko odgovornosti.

Proces učenja u otvorenoj školi u zajednici je lociran i u zajednici. Djeca imaju priliku učiti iz iskustva, različitih socijalnih, istraživačkih situacija i, putem refleksije, naučeno usvojiti i koristiti kao kompetenciju i vrijednost za život.

Aktivnost učenika

Otvorena škola u zajednici je spremna na inovacije, isprobavanje različitih pristupa i odstupanje od ustaljenih obrazaca održavanja nastavnog procesa. Govorimo o uključivanju djece u realne situacije, kao što su pripreme i rad sa nezaposlenim mladima u zajednici ili šišanje nepokretnih i starih članova lokalne zajednice, ili pokretanju dijaloga oko zloupotrebe narkotika u zajednici gdje svi o tome znaju, primjećuju, ali biraju da ne reaguju ili briga i uređenje nacionalnih spomenika kulture koji polagano postaje dio privatnog dvorišta i time ukras u privatnom posjedu. Posmatrajući ove situacije djeca angažuju sva čula, više misaonih procesa, stvara se više neuronskih veza, a time i kvalitet znanja je dugotrajniji i funkcionalniji.

Roditelji u otvorenoj školi su visoko cijenjeni partneri koji budu pitani za različite aspekte školskog života, kao npr. shvatanja roditeljske pozicije kao partnera i kao izvora kompetencija u nastavnom procesu, u pokretanju i vođenju inicijativa bitnih za djecu i školu, u kreiranju poticajnog okruženja kod kuće za učenje. Kvalitativna razlika je da u radu polazimo iz perspektive roditelja i njihovih potreba, a ne onoga što mi mislimo da oni trebaju.       

Dalje, bitne karakteristike su socijalna inkluzija, otvorena školska klima, svrsishodni programi volontiranja u školi i zajednici, jačanje lokalne zajednice, kao područja bitna za djelovanje otvorene škole i sticanje cjelovite slike šta otvorena škola podrazumijeva. 

Realnost otvorene škole

Ideja otvorene škole je realna. Međutim, naša iskustva pokazuju da su minimalno četiri godine potrebne da na nivou škole napravimo promjenu i izgradimo praksu koja u naredne dvije do četiri godine može postati održivi način funkcionisanja škole. Tako da govorimo o šest do osam godina rada na razvoju škole i radu na tom procesu. Naglašavam procesu! Nažalost, promjena se ne može desiti preko noći ili u kratkom vremenu, jer zaista traži iskreno i produbljeno razmišljanje o ulozi koju svaka škola ima za svoje đake i svoju zajednicu. Zato u MIOS-u ne poredimo škole. Kvalitativna polja koja sam gore opisivala kao liderstvo, partnerstvo, volontiranje, klima, su ista i svaka škola ih koristi i prođe kroz isti proces međutim, rezultati su uvijek različiti čak i između dvije škole koje su u neposrednoj blizini. To i jeste jedna ljepota koncepta, jer daje priliku školi da bude unikatna bez obzira na ista polazišta, baš kao što stalno čujemo da su djeca različita i unikatne ljudske prirode.

MIOS je izgradio niz programa podrške školama koje žele započeti i raditi na ovom procesu transformacije koji se provodi kroz edukaciju, konsalting, umrežavanje. Naš pristup je isto tako različit, kao što je i partner s druge strane, odnosno škola različita.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android