Safet Harbinja: U fokusu našeg rada su projekti koji će služiti budućim generacijama

Fond za zaštitu okoliša FBiH uspostavljen je 2010. godine i od tada do danas prikupljeno je 117 miliona KM vanbudžetskih sredstava, piše bh. novinska agencija Patria.

O projektima koji su do sada realizirani, ali i o onome što će Fond raditi u narednom peripdu razgovarali smo sa direktorom Safetom Harbinjom. On je između ostalog kazao i da će u 2015. godini Fond sufinansirati 111 projekata u iznosu od preko 5.5 miliona KM za koje je donesena Odluka Upravnog odbora.

Patria: Kako vam je pošlo za rukom prikupiti višemilionska sredstva i na šta su ona utrošena?

Harbinja: Donošenjem podzakonske regulative, a potom i primjenom načela “zagađivač plaća” kroz podzakonske akte, stvoreni su preduslovi za prikupljanje sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Terenski dio posla drugi je dio uslova koji je omogućio izdvajanje sredstava, u saradnji sa svima koji su potencijalni zagađivači. Paralelno s tim, jačali smo kapacitete Fonda i potrebne alate za primjenu određenih uredbi i, kroz praćenje izvještaja koji su pristizali sa terena, vršili obračun naknada.

Sistemski rad je omogućio dobre rezultate, kao i dobra saradnja sa obveznicima plaćanja naknada, kao i sa Federalnom inspekcijom u cilju obezbjeđenja realizacije što većeg broja izvještaja za zagađivače, te je uspostavljen efikasan sistem obrade istih, kao i obračuna naknada i izdavanja rješenja.

Efikasan i transparentan način namjenskog ulaganja prikupljenih sredstava i efikasnost u procedurama pribavljanja, upravljanja javnim prihodima i korištenja istih za projekte i programe je prisutna sa jedne strane, no nažalost nemamo utisak i da se jednako ravnomjerno vrši utrošak 70% prikupljenih sredstava koje Fond raspoređuje kantonima u vidu grantova za sufinansiranje projekata lokalnih zajednica.

Sistem i metodologije kontinuiranog monitoringa svih vrsta izvora prihoda, kao i praćenja transfera sredstava te kontrole utroška, unaprijeđujemo iz godine u godinu. Jednako tako putem upravljanja realizacijom sufinansiranih projekata, neposredno prikupljamo, analiziramo i procjenjujemo podatke o efektima ovih projekata na postizanje strateških ciljeva zaštite okoliša i energijske efikasnosti.

Patria: Koji su najvažniji projekti koje je Fond realizirao kada posmatrate ovih šest godina unazad?

Harbinja: Ne računajući grantove kantonalnim budžetima u iznosu od preko 43 miliona KM, što je obaveza prema "Zakonu o Fondu", Fond je do 2015. godine ukupno ugovorio ulaganja u iznosu od preko 55 miliona KM za različite projekte zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Veliki dio tih sredstava osiguran je za projekte zaštite voda u FBiH, gdje je Fond za 5 godina iz vodnih naknada izdvojio preko 40 miliona KM, od čega je za infrastrukturne projekte od značaja za FBiH izdvojeno preko 15 miliona KM.

Za sanaciju posljedica poplava u BiH u svrhu rješavanja infrastrukturnih problema, kao i za projekte čišćenja obala vodotoka I i II kategorije, Fond je u 2014. godini izdvojio preko 600 hiljada KM i na taj način pomogao lokalnim zajednicama da što prije normalizuju komunalnu infrastrukturu. U 2014. godini sredstva smo udružili sa sredstvima Evropske komisije, putem UNDP-a, u rekonstrukciju 9 javnih objekata (8 škola i 1 dom zdravlja) sa poplavljenih područja. Naša sredstva su u ukupnoj sanaciji korištena za povećanje energijske efikasnosti. Danas su svi objekti u funkciji i ostvaruju vidne uštede u potrošnji energije.

U 2015. godini sufinansirat ćemo 111 projekata u iznosu od preko 5.5 miliona KM za koje je donesena Odluka Upravnog odbora. Ubrzo ćemo pristupiti potpisivanju ugovora sa odabranim korisnicima naših sredstava, i to za projekte zaštite voda od značaja za FBiH u koje spadaju: projekti zaštite vodnih resursa, projekti komunalne infrastrukture za odvodnju otpadnih voda, projekti izgradnje i sanacije postrojenja za tretman sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda; projekti i studije u cilju ispunjavanja Federalne strategije zaštite okoliša. U ove projekte spadaju i studije i planovi upravljanja otpadom, sistemi primarnog odvajanja otpada (kanti, kontejneri i zeleni otoci), opremanje reciklažnih dvorišta i transfer stanica, poticanja projekata ponovne upotrebe otpada i poticanje korištenja otpada kao energenta.

Ovi projekti i programi usklađeni su sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i zasnivaju se na ciljevima postavljenim Federalnim planom upravljanja otpadom.

Patria: Koliko su lokalne zajednice važan segment kada govorimo o zaštiti okoliša i koji su to projekti kojima mogu unaprijediti životnu sredinu?

Harbinja: Ovo je ključno pitanje: spremnost lokalnih zajednica da implementira sredstva kroz programe i projekte. Ovdje ne mislim samo na programe i projekte koji se realiziraju sredstvima Fonda, nego i projekte koji će se u budućnosti implementirati sredstvima EU. Vrlo je bitno, ne samo kapacitete usmjeriti na pripremu aplikacija za povlačenje sredstava EU, već i provedbu projekata, način kako će se ta sredstva trošiti, na transparentan način, namjenski, efikasno i efektivno. Sve ovo mnogo zavisi od lokalne zajednice.

Većina projekata za koje su lokalne zajednice do sada najviše zainteresirane i za šta postoji velika potreba, jesu projekti vodosnabdijevanja, zaštita resursa pitke vode i tretman otpadnih voda. Ovdje je riječ o zahtjevnim projektima, prioritetnim sa aspekta ciljeva postavljenih Strategijom zaštite okoliša i Strategijom upravljanja vodama, te projektima koji imaju međunarodnu podršku, a za zaokruženje finansijske konstrukcije im je potrebna participacija Fonda.

U posljednje vrijeme javljaju se i projekti iz oblasti energijske efikasnosti – izražena je želja lokalne zajednice da svojom kontribucijom učestvuje u provođenju mjera povećanja energijske efikasnosti. Projekti zaštite biodiverziteta, ipak, nisu puno izraženi u zahtjevima lokalnih zajednica.

Patria: Često Fond za zaštitu okoliša radi sa međunarodnim insititucijama. Koji su to projekti koji su s njihove strane prepoznati kao važni?

Harbinja: I kroz program rada i finansijski plan, Fond od prvog dana posebnu pažnju obraća na aktivnosti koje omogućavaju zajedničku saradnju sa međunarodnim institucijama i organizacijama kada je u pitanju finansiranje projekata, naročito kada ovakav pristup ubrzava i olakšava realizaciju projekata. Dosadašnje iskustvo je jako dobro, i nastojimo opravdati povjerenje ovih institucija da svoja sredstva namijenjena za ulaganje u projekte zaštite okoliša i energijske efikasnosti realiziraju preko Fonda. Pomažu nam dvostruko: sa aspekta institucionalnog jačanja kapaciteta Fonda, te s aspekta sufinansiranja zajedničkih projekata na nivou lokalnih zajednica, kada su u pitanju projekti zaštite voda i projekti iz oblasti energijske efikasnosti.

Saradnja je tako ostvarena kroz niz projekata, od kojih su najznačajniji i najobimniji razvojni projekti poput:  GEF-WB Projekat: „Zaštita kvaliteta voda“ – Izgradnja II faze postrojenja za tretman otpadnih voda u Živinicama, Rekonstrukcija i proširenje uređaja za tretman otpadnih voda općine Ljubuški, KfW projekat izgradnje kanalizacije i postrojenja za tretman otpadnih voda Bihać u cilju zaštite rijeke Une, GEF-WB projekti prečišćavanja otpadnih voda za gradove Konjic, Mostar, Široki Brijeg, vodosnabdijevanje građana pet općina putem međukantonalnog regionalnog sistema vodosnabdijevanja Plava voda, zajednički projekat odvodnje i prečišćavanja oborinskih i otpadnih voda općina Doboj Jug, Usora i Tešanj, te kreditni projekat EIB-a za sufinansiranje izgradnje i rekonstrukcije općinskih sistema za snabdijevanje vodom, odvodnje i tretmana otpadnih voda u cca 22 općine u Federaciji BiH. I mnogi drugi.

Također, petogodišnji program “Zeleni ekonomski razvoj” koji implementiramo u saradnji sa UNDP-om, SIDA-om i ostalim domaćim partnerima, poticaj je za stvaranje dugoročne strategije i programa razvoja kada je oblast energijske efikasnosti u pitanju.

Patria: Koji su projekti planirani u narednom periodu, a koje će sufinansirati Fond za zaštitu okoliša zajedno sa drugim institucijama?

Harbinja: U narednom periodu nastavljamo većinu prihoda plasirati na projekte i programe u vidu nepovratnih sredstava, ali i ulazimo u novi ciklus finansiranja projekata, a riječ je o uspostavi revolving fonda i to početno za projekte energijske efikasnosti. Upravo ovakvim mehanizmom namjera je da projekte energijske efikasnosti učinimo održivim u nekom srednjoročnom periodu, što vodi BiH prema ciljevima koji su dugoročno mnogo zahtjevniji. Sredstva će biti dostupna za projekte općina, gradova, privrednih subjekata i fizičkih lica.

Osim toga, nastavljamo aktivnosti i u okviru Programa “Zeleni ekonomski razvoj”. Naglasak je na projektima kantona i općina, čime će se omogućiti da se iz ušteda finansiraju dalji projekti EE sa akcentom na povrat investicije. Radi se o projektima čije investicije pomažu čuvanju i otvaranju radnih mjesta i služe kao poticaj privredi, naročito u segmentu energetske obnove.

U ovoj godini realiziramo energetske audite na još 35 objekata, i provodimo infrastrukturne mjere na 15 objekata, i to primarno obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Ti su projekti direktno vezani za povećanje komfora boravka u ovim objektima, a u relativno kratkom roku imaju vidljive efekte na smanjenje troškova za energente.

Projekti zaštite voda, izvorišta, projekti rekonstrukcije i sanacije sistema javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, u fokusu su našeg djelovanja i služit će generacijama.

Predstoji nam i evaluacija projekata na osnovu prikupljene dokumentacije, kako bi se razmatrala mogućnost dalje institucionalne i finansijske podrške za prihvatljive projekte visokog stepena pripremljenosti projektne dokumentacije, i kako bi ih se što kvalitetnije pripremilo za apliciranje u fondove EU, kada se isti otvore za BiH.

Patria: Dalja vizija razvoja Fonda?

Harbinja: Ukratko, pred nama su dalje aktivnosti na donošenju zakonske i podzakonske regulative kada je u pitanju povećanje prihoda Fonda; u saradnji sa institucijama Vlade, lokalnim zajednicama i drugim partnerima priprema projekata za finansiranje iz sredstava međunarodnih organizacija, EU fondova, domaćih finansijskih institucija i tijela, u skladu sa interesima zaštite okoliša Federacije BiH kao i međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH; aktivno učešće u harmonizaciji postojeće regulative sa EU direktivama, te nastavak institucionalnog jačanja Fonda.