Objavljeno u kategoriji Lifemagazin na 15.04.2014 00:00:00

Štraus: Vijećnica je čudesna građevina i nakon obnove

Obnovljena Vijećnica bit će svečano otvorena polovinom godine

Dobili smo novu, ljepšu Vijećnicu, rekao bih da je to „sreća u nesreći“, ali je paljenje Vijećnice bilo takav zločin da je nemoguće tako posmatrati, kaže Ivan Štraus, čuveni sarajevski arhitekta za bh. novinsku agenciju Patria (NAP). Štraus, 86-godišnjak, dočekao je da Vijećnica, simbol Sarajeva bude obnovljena. Unutrašnjost ovog veleljepnog zdanja ovih je dana predstavljena i javnosti.

Unutrašnjost Vijećnice ručno oslikana

Jedan od najpoznatijih i najnagrađivanijih sarajevskih arhitekata, koji je glavnom gradu BiH podario zgradu „Elektroprivrede BiH“, hotel „Holiday Inn“, poslovni centar UNITIC, ali i mnoge druge vrijedne objekte, u razgovoru za Patriu, kaže da je njegov prvi susret sa arhitekturom Sarajeva upravo bila zgrada Vijećnice.

Zbog toga je i njenu obnovu prošle godine, koju je finansirala Evropska unija doživio veoma lično. Zgrada otvorena za vrijeme Austro-ugarske monarhije u BiH 1896. godine, prvobitno je korištena kao gradska Vijećnica.

Prije agresije na BiH u nju je bila smještena Univerzitetska bibilioteka. Hicima zapaljive municije i granata u noći sa 25. na 26. avgust 1992. godine Vijećnica je zapaljena, a njena unutrašnjost potpuno je uništena.

Krovna konstrukcija Vijećnice 

Spaljeno je više od dva miliona knjiga, dokumenata i arhivske građe. Nadljudskim naporima vatrogasaca, spašena je vanjska konstrukcija objekta što je i omogućilo kasniju obnovu.  

- Kada sam prešao iz Zagreba u Sarajevo 50-ih godina zbog studija arhitekture, prvo pitanje koje sam dobio od jednog asistenta bilo je da kažem šta mislim „o sarajevskoj rugobi“. Ja sam pitao na koju rugobu misli, jer ih u Sarajevu ima podosta, a on je rekao da misli na Vijećnicu - prisjeća se Štraus.

Kaže kako, nadobudnom asistentu nije mogao dati odgovor odmah, jer Vijećnicu nikada ranije nije imao priliku vidjeti. Već sutradan obišao je ovu veleljepnu zgradu.

- Kada smo se ponovo sreli na predavnjima, pitao sam ga  kakvu zgradu može arhitekta napraviti na malom trokutastom terenu. Rekao mi je „samo trokutastu zgradu“. Onda sam se ja nasmijao i pitao ga gdje je onda pogriješio arhitekta koji je gradio Vijećnicu, pa mu on toliko zamjera. Rekao sam mu: „Dali ste čovjeku nekakav trokutić između tri ulice na kraju grada i očekivali ste čudo. A, on je zaista i napravio prelijep objekt – prisjeća se Štraus za NAP.

Za njega je Vijećnica i sada simbol Sarajeva na kojeg građani ovog grada tebaju biti ponosni, i ni u jednom trenutku ne smiju dozvoliti da ona propada.

Jedini originalni dio poda Vijećnice, element koji će ukazivati na njenu starost i prošlost

- Vijećnica je čudesna. Naročito nakon obnove. Ali, zgrada se mora održavati, baš kao što se mora održavati i vrt, voćnjak ili vikendica – kaže Štraus.

Objašnjava nam kako po istom principu cijeni i rahmetli Adila Zulfikarpašića, koji je Sarajevu ostavio Bošnjački kulturni centar.

- Ne, on nije ostavio tržni centar, već kulturni centar. I čudi da su Adila više puta ispitivali odakle mu pare za centar, a ove koji grade tržne centre, njih niko ne pita odakle im pare – dodaje.

Štraus nije pretjerano zadovoljan novom arhitekturom Sarajeva. Neke od novoizgrađenih zgrada, iako su u njih utrošeni milioni maraka, za njega predstavljaju samo lošu kopiju nekih svjetskih građevina.

Iako u devetoj deceniji života, ovog umjetnika među arhitektima zdravlje služi dobro, a na radnom stolu dnevnog boravka stana u sarajevskoj ulici Čekaluša još uvijek su razbacani papiri. Ne želi otkriti šta crta, ali kaže da će Sarajevu podariti još jedan lijep i funkcionalan objekt.

 


Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android