(Patria) - Delegacija Instituta za nestale osobe (INO) BiH u Bakuu učestvuje na četverodnevnoj Međunarodnoj konferenciji posvećenoj jednom od najtežih humanitarnih pitanja današnjice - pitanju prisilno nestalih osoba.
Bh. delegaciju čine članovi Kolegija direktora INO BiH Nikola Perišić, Šimun Novaković i Suad Hasanović te članovi Savjetodavnog odbora Nermina Lakota, Vesna Pavlović i Bojan Starčević.
Konferencija pod nazivom "Jačanje povjerenja i razvoj efikasnih mehanizama i rješenja u rješavanju sudbine nestalih osoba" prerasla je u globalno prepoznatljiv "Bakuski dijalog".
Bosna i Hercegovina već četvrti put aktivno učestvuje na ovom eminentnom skupu.
Saradnja s domaćinima dodatno je osnažena prošlogodišnjim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između INO BiH i Državne komisije za taoce, ratne zarobljenike i nestale osobe Republike Azerbejdžan, s ciljem kontinuirane razmjene iskustava i najboljih praksi.
Učešće bh. delegacije ima posebnu težinu jer su stečena iskustva u najtežim uslovima i danas primjer iz kojeg uče zemlje u konfliktima širom svijeta.
Na konferenciji je naglašeno da, iako je nemoguće razviti univerzalan mehanizam primjenjiv na svaku državu, moraju postojati zajednički principi solidarnosti radi rasvjetljavanja sudbina i pružanja utjehe porodicama.
Predsjedavajući Kolegija direktora INO BiH Nikola Perišić detaljno je predstavio bh. iskustva i najbolje prakse u složenom procesu koji vodi od ekshumacije do konačne identifikacije, istakavši i hronične izazove s kojima se institucija svakodnevno suočava na terenu.
- Mi u Bosni i Hercegovini imamo veliko iskustvo u traženju nestalih osoba. Sama činjenica da smo od 34.000 prijavljenih, pronašli, ekshumirali, identifikovali i predali njihovim porodicama da ih sahrane na dostojanstven način više od 25.000 nestalih osoba govori sama za sebe. To jeste rezultat bez presedana.
Naše iskustvo govori da bez zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i aktivnog uključivanja porodica nestalih lica i njihovih udruženja, nije moguće pokrenuti ovaj proces i ostvariti značajne rezultate.
U vremenu izazovnih globalnih dešavanja, uslijed kojih broj ratnih žrtava i nestalih lica u svijetu nažalost svakodnevno raste, naša zajednička misija postaje univerzalni model solidarnosti, profesionalizma i neumorne borbe za istinu - poručio je Perišić.
Posebno emotivan i upečatljiv dio konferencije bio je posvećen obraćanjima članova Savjetodavnog odbora INO BiH, koji su kroz lične tragedije i decenijsku borbu prenijeli glas porodica žrtava, ističući njihovo fundamentalno pravo da saznaju istinu.
Nermina Lakota podijelila je potresnu ispovijest o životu nakon nestanka oca i brata u genocidu u Srebrenici, čije posmrtne ostatke ni nakon tri decenije nije pronašla.
- Za mene je dan sjećanja na genocid u Srebrenici, 11. juli, svaki dan, već više od 30 godina. Kada svi zaspu, a ja ne znam šta ću sa sobom od čežnje za mojim najdražima, sjednem i pišem im pisma.
Naravno, adresu ne znam i ta pisma oni nikada neće dobiti. Ali ja ću sačuvati ono što im pripada - njihovo mjesto u mom životu, njihov glas u mom sjećanju i njihovo ime u vremenu. Ova pisma nisu samo historijski dokument, to su dokumenti jednog srca koje nije pristalo da zaboravi.
Bez pronalaska i posljednje nestale osobe, bez dokumentovanja svakog imena i svake sudbine - kako u Srebrenici, tako i u svakom novom sukobu koji danas potresa svijet - mir ne može biti potpun, a rane čovječanstva ne mogu istinski zacijeliti. Zato se ne smijemo umoriti - rekla je Lakota.
Bojan Starčević je u svom obraćanju apelovao na hitnost otvaranja arhiva i institucionalnu odgovornost, naglašavajući da vrijeme neumoljivo ističe.
- Ne možemo vratiti godine koje su porodice izgubile čekajući, ali možemo odlučiti koliko će još godina čekati. Pozivam vas da tu odluku donesemo zajedno: da ubrzamo procese, otvorimo arhive, razmijenimo informacije i porodicama konačno omogućimo ono na šta imaju pravo - odgovor.
Svjedoci stare i umiru. Dokumentacija nestaje. Sjećanja blijede. Roditelji odlaze s ovog svijeta ne saznavši gdje su njihova djeca. Zbog toga institucionalna odgovornost ne smije ostati samo načelo zapisano u dokumentima, ona se mora pokazati konkretnim djelovanjem - kazao je Starčević.
Vesna Pavlović skrenula je pažnju na ključnu historijsku ulogu udruženja porodica, koja su bila i ostala stvarni pokretač svakog institucionalnog uspjeha.
- Danas želim skrenuti pažnju na ono što je stvarna, pokretačka snaga svakog institucionalnog uspjeha - na nepokolebljivu solidarnost, saradnju i zajednički glas porodica nestalih osoba.
Iskustvo Bosne i Hercegovine nudi svijetu jedinstvenu i izuzetno poučnu lekciju. Kada su institucije zakazale, a društvo bilo duboko podijeljeno, porodice nestalih su preuzele historijsku odgovornost. One su odbile tišinu i zaborav.
Taj nadljudski pritisak postao je motor koji je pokrenuo mehanizme vlasti i međunarodne zajednice, što je direktno dovelo do osnivanja Instituta za nestale osobe BiH i donošenja pionirskog Zakona o nestalim osobama.
Ključna poruka koju danas želim prenijeti jeste neprocjenjiva važnost međusobne saradnje i umrežavanja. Bosna i Hercegovina je pokazala da postoji samo jedan ispravan put: porodice nestalih osoba sa svih sukobljenih strana moraju sjesti za isti stol i razgovarati, uprkos dubokim podjelama i ranama prošlosti - ističe Pavlović.
Nakon završetka službenog dijela konferencije u Bakuu, delegacija Bosne i Hercegovine posjetit će regiju Karabah.
Planiran je obilazak historijskog lokaliteta Šuše, te specifičnih lokacija na kojima se trenutno vrše procesi ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka nestalih osoba.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
