Šaljić za Patriju: Naša stranka uvela je revizionizam i našoj djeci sakrila heroje, a strancima poruka - NE, NE MOŽETE više uređivati KS!

(Patria) - Čovjek iz raje u protekle četiri godine bio je skupštinski zastupnik raje, boraca, civilnih žrtava…. I sada je kandidat Stranke za BiH za Skupštinu Kantona Sarajevo na broju 10. U intervju za Patriju govori otvoreno, s jasnim planovima i rješenjima za nagomilane probleme.

O koncesijama pričao cijeli mandat i još će jedan dok ih riješi

Jedan od ključnih problema za privredu Kantona Sarajevo vidi u sistemu koncesionih naknada, za koje tvrdi da tjeraju i domaće i strane investitore.

Objašnjava da se naknada za pravo plaća jednokratno za cijeli period koncesije, što za koncesije od 25 ili 30 godina znači milionske iznose koje investitor mora osigurati odmah.

Tvrdi da je Sarajevo zbog toga samo prošle godine izgubilo oko 700 miliona KM investicija, navodeći da je 200 miliona otišlo prema Rogatici, 300 miliona prema Trebinju, a 200 miliona prema Posušju.

Zalaže se za ukidanje jednokratne naknade i uvođenje godišnje naknade za korištenje, kakva postoji u drugim dijelovima BiH i regije.

Posebno upozorava na stanje domaćih kamenoloma i tvrdi da se materijal za projekte u Kantonu Sarajevo uvozi iz Republike srpske, dok su domaći kamenolomi zatvoreni ili u stečaju.

„Hoću da vjerujem da je to neznanje, ali vjerujte mi, to ide na pogodovanje“, tvrdi, pozivajući policiju i pravosuđe da ispitaju takvu praksu.

Dužni smo borcima sve, slobodu

Govoreći o boračkoj populaciji, kritizira kašnjenja stipendija, naknada i isplata troškova za dženaze.

„Dugujemo im sve, slobodu“, poručuje, navodeći da je neprihvatljivo da porodice preminulih boraca, pored tragedije koju dožive, moraju posuđivati novac jer institucije kasne sa isplatama.

Upozorava na zaboravljanje heroja i revizionizam

Poseban dio razgovora posvećuje obrazovanju i načinu na koji se djeci govori o ratu u BiH.

Tvrdi da se godinama provodi proces izjednačavanja krivice i da se izbjegava jasno govoriti o agresiji, Vojsci Republike srpske i ulozi JNA.

„Svo vrijeme oni ne znaju. Samo što govore opsada, opsada. A ko nas je držao u opsadi?“, pita.

“Ovo je jedan projekat izjednačavanja krivice. Traje on već 10-15 godina. To se poklapa otprilike sa pojavom političkog projekta Naša stranka”, ističe.

Upozorava i da djeca sve manje poznaju ljude koji su predvodili odbranu BiH.

Navodi Aliju Izetbegovića, Safeta Hadžića, Zajku, Envera Šehovića, Alagića, Dudakovića, ali i herojske borbe Sarajeva, Bužima, Goražda i Mostara.

„U obrazovanju su mala štiva, jedna ili dvije lekcije. I tu kao da smo u nekoj ilegali“, kaže.

Naše ambulante su iz 1946. godine

Kada govori o zdravstvu, posebno kritizira stanje ambulanti u sarajevskim naseljima.

Kao primjer navodi Buća Potok, gdje, prema njegovim riječima, ambulanta ima oko 11.500 kartona, svega tri ekipe i loše uslove za pacijente.

„Nečisto je, neokrečeno, građani stoje vani, nervoza, gužva, svađa“, opisuje stanje.

Smatra da ambulante trebaju preći pod upravljanje općina jer bi lokalna samouprava, kako tvrdi, bila bolji domaćin.

Komunalna privreda kao politički plijen

Kritizira i stanje u komunalnoj privredi, tvrdeći da Kanton Sarajevo nema ozbiljnu komunalnu politiku.

„To je stihija, to je jedno rasulo, raspad“, kaže.

Tvrdi da se rukovodeće pozicije koriste kao politički plijen, dok radnici na terenu nemaju ni osnovnu opremu.

Navodi i problem voznog parka, tvrdeći da je broj vozila sa 130 pao na svega 27.

Smatra da će za oporavak komunalne privrede biti potrebna ulaganja od 30 do 50 miliona KM u prve dvije godine.

Kamere ne mogu zamijeniti policajca

Govoreći o sigurnosti, smatra da aplikacije i kamere mogu biti samo pomoć policiji, ali nikako njena zamjena.

„Ne može biti sigurnosti ni u javnom redu i miru, ni u saobraćaju ako nemamo žive policajce“, poručuje.

Upozorava na odlazak velikog broja policajaca u penziju i tvrdi da je Kanton Sarajevo u posljednje tri godine ostao bez oko 750 ljudi.

Podsjeća da je predlagao formiranje pomoćnog sastava MUP-a, kako bi se nadomjestio nedostatak policijskih službenika i da mu je to u najvećoj mjeri prihvaćeno, te pomoćni sastav formiran.

Ne mogu nam stranci uređivati Kanton Sarajevo

Na kraju govori o potrebi okupljanja probosanskih stranaka.

Smatra da političke odluke o unutrašnjem uređenju Kantona Sarajevo moraju donositi domaće institucije.

„Moramo da shvatimo da nam ne mogu stranci, ambasade određivati kako ćemo mi urediti Kanton Sarajevo“, kaže.

Očekuje da bi naredni izbori mogli donijeti novo političko povezivanje probosanskih stranaka.

„Vrijeme je da tu sve presiječemo“, poručuje Šaljić.

Cijeli intervju pogledajte na linku ispod