Piše: Armin Sijamić
U nedjelju Brazilci izlaze na važne izbore koji će se pratiti širom svijeta. Rezultat tih izbora može odrediti sudbinu ljevice i desnice na Zapadu, ali i Latinske Amerike u cjelini.
Prije gotovo dvadeset godina italijanski filozof Gianni Vattimo napisao je tekst pod nazivom „Ima li ljevica nekakvu budućnost u Evropi?“, u namjeri da probudi evropske ljevičare koji su tada gubili tlo pod nogama uslijed američkih „ratova protiv terorizma“ na Bliskom istoku.
Čuveni filozof napustio je ovaj svijet prije tri godine, a u svojim posljednjim istupima u javnosti nije zvučao optimistično da se evropska ljevica uspjela prilagoditi novim okolnostima.
Na drugom kraju svijeta, kojeg je Evropa stoljećima oblikovala na razne načine, ljevica, onako kakvu je Vattimo želio, još uvijek je živa, iako je u defanzivi nakon serije poraza od latinoameričke desnice koja je podržana od američkog predsjednika Donalda Trumpa i koja se kune u Izrael Benjamina Netanyahua.
Lula sam protiv svih
Ljevica kakvu je Vattimo želio u Evropi živa je u Brazilu – antiratna politika koja nastoji da brine za sve slojeve društva i štiti životnu sredinu. Predvodi je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva (80) i njegova Radnička partija (PT), pokušavajući da u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedi desničarskog senatora Flávija Nantesa Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Jaira, koji u kućnom pritvoru služi dvadesetsedmogodišnju kaznu zatvora zbog planiranja puča nakon poraza na izborima 2022. godine
Mlađi Bolsonaro (45), koji vodi Liberalnu partiju (PL), pobijedio je početkom ovog mjeseca u prvom krugu predsjedničkih izbora, osvojivši 47 posto glasova. Aktuelni predsjednik Brazila Lula bio je drugi s 45 posto glasova, pri izlaznosti od 78,9 posto. Ankete su predviđale drugačiji ishod.
Bolsonaro je imao i dodatne razloge za slavlje, jer je PL odnio pobjedu u trkama za dvodomni parlament. Pored toga, četiri člana porodice Bolsonaro postaju parlamentarci. Mjesto u Senatu osvojila je Michelle Bolsonaro, supruga bivšeg predsjednika, i njegov sin Carlos, a sinovi Renato i Jair Renan osvojili su mjesta u donjem domu.
Mnogi smatraju da bi Flávio Bolsonaro, ako pobijedi u nedjelju, amnestirao svog oca. To bi vodilo do jačanja porodice Bolsonaro u brazilskoj politici, a toliki utjecaj jedne porodice na političke procese u ovoj velikoj državi ne pamti se od 1980. godine kada se Brazil oslobodio vojne diktature.
Flávio Bolsonaro ima podršku Trumpa i latinoameričkih desničara, koji su na vlasti u gotovo svim tamošnjim državama. Njegova kampanja jako podsjeća na kampanju kolumbijske desnice ove godine. Abelardo Gabriel de la Espriella Otero, poznat i kao „Tigar“ pobijedio je ljevičara Ivána Cepedu Castra tvrdeći da je ekonomska situacija u državi loša i da je to krivica ljevičara, da kriminal i korupcija cvjetaju i da treba imati najbolje veze s Izraelom.
Iskusni Lula sigurno bi se znao nositi s latinoameričkom desnicom. Najveća i najsnažnija država u tom dijelu svijeta ima načine da se odupre. Međutim, Lulin glavni problem je službeni Washington, koji se od Trumpovog povratka u Bijelu kuću obračunava s ljevicom u svom dvorištu.
Washington se u protekle dvije godine, u Latinskoj Americi, služio sankcijama, upotrebom vojne sile, otmicom političkih lidera, pomorskim blokadama, podrškom oponenata ljevici..., dok je Lula prkosio na razne načine, čak i uzvraćao udarce Trumpovoj administraciji koja je uvodila carine na brazilsku robu. Trump je svojim potezima Luli pokušavao otežati reizbor u oktobru.
Za Washington kruna ove ofanzive bila bi Lulin pad. Državni sekretar Marco Rubio predvodnik je ovakve politike i u protekle dvije godine ostvario je mnogo pobjeda na tom polju.
Ko će pobijediti?
Sve ovo, i izborni poraz u prvom krugu, natjerali su Lulu da promijeni taktiku. Pored toga što je kroz odlazeći saziv parlamenta progurao reformu koja radnicama garantuje četrdeset radnih sati u sedmici – smanjujući sa sadašnjih 44, Lula se aktivirao i na društvenim mrežama koje je ranije izbjegavao. Političar starog kova odlučio je, zajedno s ljevičarskim influencerima, pokrenuti medijsku ofanzivu na društvenim mrežama i doći do mladih Brazilaca. Desničari širom svijeta, pa tako i u Brazilu, odavno dominiraju društvenim mrežama i taj alat vješto koriste.
Koliko je to važno pokazuje i to što je kompanija Meta u kampanji na nekoliko dana cenzurisala Luline profile na svojim platformama, a što mu je otkinulo dio glasova. Meta tvrdi da potez nije došao iz političkih razloga već da se radi o tehničkim razlozima, dok se neki pozivaju na navodnu internu poruku iz ove kompanije u kojoj stoji da je Bolsonarov WhatsApp kanal favorizovan.
Oni koji na društvenim mrežama podržavaju Lulu sada upozoravaju Brazilce da bi njihova država mogla izgledati kao Argentina Javiera Mileija, pitajući ih da li zaista to žele.
Lula u drugi krug izbora ide u namjeri da zaustavi političko klatno koje ide ka desnici, a ankete mu i dalje daju manje šanse nego njegovom rivalu. Bolsonarova politika je jasna - kraj Luline vlasti i napuštanje sadašnje politike. U prvom krugu izbora Brazilci su to podržali.
Zaštitno lice brazilske ljevice se suočava s niz važnih procesa koji imaju svoje ekonomske i religijske razloge i teško ih je tretirati u jednoj kampanji. Naime, u Brazilu, i širom Latinske Amerike velikom brzinom se povećava broj evanđelista, koji napuštaju katoličku vjeru i odanost papi u Vatikanu. Ishod te bitke može zauvijek promijeniti Latinsku Ameriku.
Evanđelisti su radom na terenu došli i do najsiromašnijih slojeva stanovništva u Brazilu i drugdje, što je decenijama bilo uporište ljevice. Istraživanja pokazuju da evanđelisti u većini biraju desnicu. U osamdesetim godinama prošlog vijeka u Brazilu je bilo devedeset posto katolika, a sada ih ima 56 posto u državi sa gotovo 214 miliona stanovnika. Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća, u Brazilu je bilo oko devet posto evanđelista, a sada ih je 26 posto i nastavljaju rasti. U nekim brazilskim državama katoličko stanovništvo je postalo manjina.
Nametanje evanđelističke verzije kršćanstva kao primarne, moglo bi promijeniti odnos prema manjinama u Brazilu i Lula sada pokušava da te ljude dobije na svoju stranu. Koliko je pitanje osjetljivo govori i to što je Bolsonaro u ovoj kampanji morao demantovati da će, ako bude izabran, umanjiti značaj omiljene brazilske zaštitnice Gospe od Aparecide, koju veoma poštuju katolici ali ne i evanđelisti.
Bolsonarova pobjeda bi se osjetila i izvan Latinske Amerike. Približavanje Washingtonu značilo bi udaljavanje od Evrope i od država BRICS-a, što bi bio veliki Trumpov uspjeh. Trumpova pobjeda bila bi veća činjenicom da je jedno veliko istraživanje Latinobarometra nedavno pokazalo da kod naroda Latinske Amerike, uz izuzetak Kostarike i Dominikanske Republike, Kina prvi put ima bolji imdiž od Sjedinjenih Američkih Država.
Trumpov udar na latinoameričku ljevicu sada je pred završnim činom, jer je na ispitu trenutno najpopularniji ljevičar u tom dijelu svijeta. Lulin poraz u nedjelju značio bi novi veliki trijumf Trumpove politike, a njegova pobjeda dala bi prijeko potrebni impuls ljevičarima da se mobilišu i bore. Ankete pokazuju da je Bolsonaro bliže pobjedi, ali isto tako i da Lula tu prednost smanjuje. Hoće li tu prednost istopiti u narednih par dana, biće jasno u nedjelju.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija
