CIK nije izrekao nijednu kaznu za trgovinu mjestima u biračkim odborima, jer teško dokazuju članstvo u stranci

(Patria) - Organizacija koja monitoriše izbore, “Pod lupom” je evidentirala oko 17 sumnji na trgovinu mjestima u biračkim odborima koje je prijavila Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), ali oni do danas za to nisu donijeli niti jednu sankciju. CIK BiH navodi da može sankcionisati trgovinu mjestima u biračkim odborima kada utvrdi da je do nje došlo, ali da im je najveći problem dokazivanje članstva u političkoj stranci.

Na sjednici CIK-a održanoj 17. septembra saopšteno je da je zaprimljena prijava za pokretanje postupka po službenoj dužnosti Općinske izborne komisije Banovići, a u vezi sa okolnostima popunjavanja biračkih odbora i mogućom zloupotrebom zakonskog prava za učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.

Vanja Bjelica-Prutina, članica CIK-a BiH, navela je da Komisija nema odgovarajuće mehanizme za provjeru pojedinih navoda iz ovakvih prigovora. Na sjednici je obustavljen postupak utvrđivanja odgovornosti pet političkih subjekata: Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), Hrvatske republikanske stranke (HRS), Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), Hrvatske demokratske stranke (HDS) i Hrvatske seljačke stranke Bosne i Hercegovine (HSS BiH). 

Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” pojašnjava da su izmjene Izbornog zakona donijele reformu biračkih odbora. Predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora sada moraju biti nestranačke osobe, a bira ih, obučava i raspoređuje CIK. Ostali članovi, kaže, dolaze iz isključivo parlamentarnih političkih subjekata, za koji nivo se i ovjeravaju za učešće na izborima.

Jovanović navodi da je nakon reforme smanjen broj političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu, sa 543 na 298, što u “Pod lupom” povezuju sa smanjenjem broja takozvanih fantomskih političkih subjekata. Detektor je ranije pisao da cilj ovakvih stranaka nije bilo osvajanje glasova niti pobjeda njihovih kandidata na izborima, već trgovina mjestima u biračkim odborima u korist većih političkih partija.

Prema Jovanovićevim riječima, ranije su postojali politički subjekti koji su se, između ostalog, prijavljivali za izbore samo zbog trgovine mjestima u biračkim odborima, odnosno bili su produžena ruka većih političkih stranaka.

Sada su bolji preduslovi, kaže za Detektor, i manja mogućnost za trgovine. Kao izmjena je, navodi, uvedeno i preciziranje termina nezakonite trgovine u biračkim odborima, odnosno lažnog predstavljanja u ime nekog drugog.

On navodi i da je “Pod lupom” tokom prethodnih izbora podnijela najmanje 104 prijave koje su se odnosile na trgovinu mjestima u biračkim odborima. Prema njegovim riječima, na osnovu tih prijava više od 80 osoba je uklonjeno iz biračkih odbora, a izrečene su sankcije u ukupnom iznosu od oko 18.000 KM. Detektor je analizirao ranije kako su stranke vršile razmjenu za mjesta u biračkim odborima, u odnosu na lokacije na kojima su očekivale da će imati glasova.

Za aktuelni izborni ciklus Jovanović navodi da je “Pod lupom” evidentirao oko 17 sumnji na trgovinu mjestima u biračkim odborima, koje su, prema njegovim riječima, prijavljene CIK-u. Iako je, kaže Jovanović, “Pod lupom” CIK-u podnijela ukupno 265 prijava izbornih nepravilnosti, na osnovu kojih su do sada izrekli 31 sankciju, u ukupnom iznosu većem od 200.000 KM, nijedna od tih sankcija nije bila povezana s trgovinom mjestima u biračkim odborima.

Jovanović ističe da su sankcije, prema analizama i stavovima Koalicije “Pod lupom”, i dalje vrlo niske te napominje da je CIK ranije, kada je riječ o trgovini mjestima u biračkim odborima, uklanjao i predsjednike i zamjenike predsjednika te članove ukoliko bi se dokazalo da su oni trgovali mjestima u biračkim odborima ili u slučaju predsjednika da su bili povezani sa određenim političkim subjektima.

U nekim slučajevima se, kaže, radilo po automatizmu, odnosno čim se pošalje dokaz, odmah bi bili preventivno uklonjeni, a dalje bi se išlo u postupanje prema njima.

Ali Vanja Bjelica-Prutina navodi da ne postoji registar članova biračkih odbora na osnovu kojeg bi se jednostavno moglo utvrditi da li je određena osoba član političke stranke, odnosno da li je došlo do trgovine mjestima u biračkim odborima.

“Ne možemo se osloniti na to da li je neko nekad bio član neke političke partije, jer ljudi mijenjaju političke opcije. Ne možemo se osloniti ni na to da li je neko bio na predizbornom skupu, jer možete biti na predizbornom skupu neke političke opcije a da to ne znači da ste njihov član”, kaže Bjelica-Prutina.

Jovanović objašnjava da su ranije provjeravali liste predsjednika, zamjenika predsjednika i članova biračkih odbora tako što su njihova imena, prezimena i mjesta prebivališta upoređivali s kandidatskim listama iz prethodna tri izborna ciklusa. Kada bi se podaci poklopili, slučajeve su prijavljivali, a istrage su u velikoj većini potvrđivale da je riječ o istoj osobi, dok je u pojedinim slučajevima utvrđeno da se radi o različitim osobama sa istim imenom i prezimenom.

Pored toga, upoređivali su sastave biračkih odbora iz ranijih ciklusa, pregledali profile na društvenim mrežama i koristili prijave građana kako bi utvrdili povezanost osoba s političkim strankama. Jovanović navodi da su na taj način došli do dokaza o nepravilnostima, nakon čega je CIK u pojedinim slučajevima uklanjao i sankcionisao članove biračkih odbora i političke subjekte.

Detektor je ranije pisao da je Centralna izborna komisija BiH obustavila postupak protiv SNSD-a pokrenut nakon prijave Transparency Internationala (TI) u BiH zbog gostovanja Saše Šarčevića u programu RTRS-a, u kojem je kritikovao uvođenje novih izbornih tehnologija te iznosio neutemeljene informacije kojima se dezinformišu birači i ugrožava integritet izbornog procesa.

Izborni zakon u BiH propisuje odgovornost političkog subjekta i za prekršaje koje počine njegove “pristalice”.

Iz TI-a su tada naveli da je Šarčević bio polaznik “Škole novih lidera SNSD-a”, nakon koje mu je diplomu uručio Milorad Dodik, te da su u martu ove godine na Instagram profilu “Mlade socijaldemokrate” objavljene fotografije iz Budimpešte, gdje je, uz predsjednicu i generalnog sekretara, među učesnicima naveden i član Gradskog odbora SNSD-a Saša Šarčević. On je 2021. godine izabran za Savjet MZ Mala Bukovica u Doboju na prijedlog SNSD-a.

CIK na osnovu ovih dostavljenih dokaza nije utvrdio da je Šarčević pristalica SNSD-a. Komisija je njegov nastup posmatrala kao javno istupanje politikologa, a ne da je gostovao u ime stranke i nije utvrdila ni da je promovisao politički program, kandidata ili izborne ciljeve SNSD-a. Također, SNSD je CIK-u saopštio da u evidenciji članstva nema osobe pod imenom Saša Šarčević.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH kaže da trgovini mjestima u biračkim odborima jeste teško stati u kraj i da CIK može imati poteškoća u dokazivanju, ali da se ne bi složio da nemaju mehanizme. Objašnjava da bi CIK ovo pitanje trebao tumačiti malo šire i provjeriti povezanost određenih članova biračkih odbora s političkim strankama. To je, kaže, u mnogim slučajevima lako dokazati.

“Može se provjeriti po društvenim mrežama, ali se svakako može vidjeti njihova aktivnost, pa dostaviti i fotografije sa skupova drugih političkih stranaka, što ne bi trebalo biti sporno kao dokaz”, kaže Ožegović.

Međutim, dodaje da CIK u brojnim slučajevima takve dokaze ne prihvata. Podsjeća da je TI BiH imao brojne odbijajuće odluke kada su prijavljivali predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji dolaze iz političkih stranaka. Dodaje da se povezanost s političkim strankama ipak može relativno lako utvrditi ako se posmatra širi vremenski period, te podsjeća da postoje i ranije odluke gradskih i općinskih izbornih komisija u kojima se vidi da su određena lica bila angažovana ispred drugih političkih stranaka, u biračkim odborima, mjesnim zajednicama ili na drugim pozicijama.

“Nesporno je da neko može da promijeni svoju političku pripadnost, odnosno političke afinitete. Međutim ako je to bilo u nekom skorijem periodu, postoji osnovana sumnja da je tu riječ o trgovini biračkih odbora i da ta lica ne bi trebala, bar u ovom izbornom ciklusu da obnašaju poziciju člana biračkog odbora”, smatra Ožegović.

Članovi CIK-a Suad Arnautović i Bjelica-Prutina kažu da su, izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik, CIK-u povjerene dodatne obaveze, za čije su provođenje potrebni veći kapaciteti, prije svega ljudski.

Šest mjeseci pred održavanje Lokalnih izbora u BiH 2024. godine, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona kojima se, između ostalog, sprečava trgovina mjestima u biračkim odborima, kandidatura osuđenih ratnih zločinaca, te se osigurava ravnopravnost spolova i veća transparentnost kada je riječ o imovini i finansiranju kampanja.