Piše : Armin Aljović

Konfuzni Sporazum pod pokroviteljstvom Wigemarka

Dokument kojeg su potpisali predsjednici SNSD-a, SDA i HDZ-a Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović o principima na kojima bi do početka septembra trebali uspostaviti vlast u Bosni i Hercegovini, deset mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine, ni izbliza nije sporazum koji će približiti tri etno-nacionalne politike u zavađenoj Bosni i Hercegovini i građanima donijeti dugo očekivanu stabilnost. Naprotiv, neke od tačaka iz Sporazuma svaka strana tumači onako kako to odgovara uhu njihovih glasača, poput NATO puta Bosne i Hercegovine, izmjena Izbornog zakona ili pitanje daljnje uloge OHR-a u zemlji. Premda su potpisali isti dokument, Dodik svojim glasačima tvrdi kako Sporazum znači odustajanje od približavanja Bosne i Hercegovine NATO savezu, dok je za Izetbegovića taj put samo usporen, ali neupitan. 

Konfuzni Sporazum potpisan je pod pokroviteljstvom šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i on je već isti dan dao dodatne argumente kritičarima koji smatraju da dio predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini proteklih godina nije radio na tome da pomogne u rješavanju probleme u zemlji, već su sudjelovali u održavanju stanja zamrznutog konflikta, koji odgovara i nacionalnim vođama, nauštrb reformi i pokretanja ekonomije zemlje? 

Ambasada SAD-a u Sarajevu zatražila je u srijedu da potpisnici Sporazuma dodatno pojasne kako će nove vlasti tumačiti rano podnošenje Nacionalnog akcionog plana Bosne i Hercegovine (ANP) - jedan od koraka ka približavanju BiH Alijansi - na što se zemlja nekoliko godina ranije obavezala. 

Također, jedan od ključnih paragrafa koji se nejasno spominje u Sporazumu jeste i onaj koji se odnosi na budućnost OHR-a u Bosni i Hercegovini. Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH traži što hitnije zatvaranje ureda Visokog predstavnika u BiH, tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio rat u zemlji, ali u Sporazumu potpisanom početkom sedmice nije navedeno da li vlasti planiraju ispuniti takozvani Program 5 + 2 prije samog zatvaranja OHR-a. Naime, prije ukidanja međunarodnog tutorstva nad Bosnom i Hercegovinom potrebno je provesti program koji podrazumijeva: 1). Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti; 2.) Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu; 3.) Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko; 4.) Fiskalna održivost 5.) Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa). Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a: Potpisivanje SSP-a i Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma. Do danas skoro ništa iz Programa 5 + 2 nije zaživjelo u punom kapacitetu.

Naročito je interesantna stavka 1 Programa 5+2 „Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti.“ OHR je 2005. godine nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine dok vlasti ne usvoje državni zakon koji bi definirao nadležnosti i način upravljanja imovinom Bosne i Hercegovine, poput šuma, voda ili poljoprivrednog zemljišta. Vlasti u bh. entitetu Republika Srpska donijele su umeđuvremenu zakon po kojem su od Bosne i Hercegovine jednostrano izuzele dio šuma i uknjižile ih kao vlasništvo entiteta, dok istovremeno niko iz drugog dijela BiH, Federacije BiH, nije uputio apelaciju na takav potez Milorada Dodika i njegove vlasti. Na isti način entitet RS pokušava od Bosne i Hercegovine prisvojiti poljoprivredno zemljište. Ukoliko bi se pristalo na to da OHR ode iz BiH, a da grunt ostane u vlasništvu Republike Srpske, umjesto da se vrati u vlasništvo Bosne i Hercegovine, a entitetima, kao administrativnim jedinicama unutar zemlje da samo na korištenje, to bi značilo da Republika Srpska uz pravosudnu, zakonodavnu i izvršnu vlast koju već sada ima dobiva i četvrti prerogativ države, iako su i RS i FBiH u Dejtonu priznati samo kao entiteti u zemlji, dok je država Bosna i Hercegovina iznad tih entiteta.

Takva razgradnja Bosne i Hercegovine pod pokroviteljstvom nekih od visokopozicionihranih predstavnika međunarodne zajednice građane Bosne i Hercegovine neminovno gura u nove konflikte.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark i ranije je bio predmet kritika zbog njegovih privatnih veze s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem - i to u vrijeme kada su neke od ambasada zapadnih zemalja u Sarajevu, poput Ambasade SAD-a, Njemačke ili Britanske ambasade Čovića vrlo ozbiljno kritikovale zbog političke blokade Bosne i Hercegovine.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android