Piše : Hana Imširović

BiH i EU: Posljednji poziv za režiranje vlastite sudbine 

Priča o Europskoj uniji je za većinu privlačna, a poglavlje o Bosni i Hercegovini u njoj je nažalost vrlo kratko. U vrtlogu priča, o turbulentnoj europskoj prošlosti, zemljama u sukobu, ekonomskoj i političkoj saradnji u svrhu osiguravanja dugotrajnog mira, kreiranja rastuće zajednice koja svojim aktivnostima i normama generiše pozitivne razvojne učinke, svoje mjesto pokušava pronaći i naša zemlja. Opterećena ratnom zaostavštinom, sa jednim od najkomplikovanijih političkih sistema na svijetu, bogata izuzetnim prirodnim ljepotama, resursima, srdačnim i gostoprimljivim ljudima, nije svoj dio priče učinila interesantnim već poprilično monotonim. Naprosto, neodlučnost, nemogućnost i isprike dominiraju našim poglavljem.    

Europska unija je nešto poput najprestižnijeg kluba uspješnih koji svojim članovima osigurava statusni simbol, moć i nove mogućnosti za napredak. Bosna i Hercegovina, sa druge strane, bi se dala uporediti sa mladom djevojkom koja zaista ima potencijal da bude punopravna članica tog kluba, ali posjeduje nepremostivu sumnju u sebe i svoje sposobnosti, nedostaje joj istrajnosti i upornosti, a njena porodica ne vjeruje u nju. 

Priroda Bosne i Hercegovine ostavlja mnogobrojne turiste bez daha. Za njene gradove kažu da imaju dušu i da pružaju jedinstveno i posebno iskustvo. Međutim, sve je više ljudi koji odlaze iz ove zemlje u potrazi za sigurnim i dostojanstvenim životom. Mnogima je dosadilo živjeti u bosanskohercegovačkoj neizvjesnosti. Naša realnost je izuzetno visoka stopa nezaposlenosti, neostvarenost osnovnih radničkih prava, niske plaće, brain drain, fragmentiran ekonomski prostor, neefikasne i kratkoročno orijentisane javne politke, te nesigurnost. Deklarativna podrška putu Bosne i Hercegovine ka EU postoji u svim političkim partijama, ali suštinska izostaje. Čini se kao da smo zarobljeni u rigidnim etno-nacionalnim konstruktima, floskulama, iracionalnostima i da mi, bez prevelikog opiranja, pristajemo na takve uslove "igre". Gluma vođenja europske politike je postala normativ iz razloga što istinska saradnja i predanost reformama znači gubitak moći određenih političkih figura čiji opstanak se veže samo za kontekst održavanja kontrolisanog haosa i neizvjesnosti. Trenutna politika nema usaglašenu viziju, ni iste poglede kako ova država treba izgledati. Bosna i Hercegovina ne govori jednim glasom i Brisel čuje samo zaglušujuću buku ili nerazumljive šumove. Često čujemo kako EU treba "progledati kroz prste Bosni i Hercegovini" jer imamo specifično uređenje i tešku prošlost. A pravo rješenje, nikada ne može biti varanje. Ukoliko naša ambiciozna djevojka, sa početka teksta, želi biti dio elitnog kluba, onda zaista mora poraditi na svim svojim manama, zaglušiti buku koja je okružuje i istinski predano raditi na ostvarenju svog cilja, ma koliko taj proces bio dugotrajan i težak.   

Društvo koje proizvodi ideje, ulaže u istraživanje i tako povećava fond znanja, ima stabilne temelje za kreiranje prosperitetnog životnog okruženja. Kada se postigne komercijalizacija inovacija, tada više nismo neko ko kuca na vrata u nadi da će nam ta vrata biti otvorena, već smo mi ti kojima kucaju. Dakle, cilj Bosne i Hercegovine bi trebao biti visok dohodak koji bi bio posljedica proizvodnje tehnološki sofisticiranih  proizvoda. S tim u vezi, EU se ne treba posmatrati kao cilj do čijeg ostvarenja se treba "provući", već na tom putu učiniti najviše što se može. Kada bismo svi razmišljali o načinima na koje možemo dovesti EU ovdje, a ne o fizičkom odlasku u elitni klub, postigli bismo brži razvoj događaja. Cinik bi iskoritio priliku da podsjeti na začarani krug u kojem se naša država vrti u svojoj (ne)nametnutoj podijeljenosti u skoro svakom segmentu života, kao i na nedostatak vladavine prava. A, istina je da nam i za najmanju promjenu treba budan stav, motivacija, vjera i znanje. Ukoliko pasivno posmatramo dešavanja oko sebe, pomak se sigurno neće dogoditi. Ako, pak, krenemo prvenstveno od sebe i posvetimo  vrijeme obrazovanju onda se možemo radovati scenariju gdje ravnopravno sjedimo za stolom i diskutujemo o modalitetima doprinosa Bosne i Hercegovine Europskoj uniji sa predstavnicima ostalih zemalja članica. Na nama je da odlučimo da li želimo sjediti za stolom ili čekati ispred vrata finalnu odluku drugih o našoj vlastitoj sudbini.  


Hana Imširović je članica Instituta za napredno liderstvo, Sarajevo
Međunarodni republikanski institut, Washington DC
 

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android