Članak

Koaliranje Komšića sa SDA bila bi izdaja glasačkog tijela

Koaliranje Komšića sa SDA bila bi izdaja glasačkog tijela

Željko Komšić osvojio je 225.500 glasova za Predsjedništvo BiH. To je oko 80.000 više od Dragana Čovića, kandidata HDZ-a.

Premda ne postoji evidencija o etničkoj strukturi glasača u Bosni i Hercegovini, vjeruje se kako je Komšić dobio potporu od dobrog dijela bošnjačkih glasača i na taj način pobijedio Čovića. Svu ostalu političku sapunicu oko najave Čovića da će zbog poraza blokirati državu, i diplomatsku ofanzivu susjedne Hrvatske protiv BiH u Briselu, možete pratiti uživo u medijima.

Gubitak Čovića na izborima iz HDZ-a predstavljaju groteskno, kao želju ekstremnih bošnjačkih krugova da majoriziraju Hrvate u Bosni i Hercegovini. Uz to, iz HDZ-a se hvale da su zadobili povjerenje više od 80 posto bosanskih Hrvata, ali im ni to nije pomoglo protiv rastućeg bošnjačkog nacionalizma, po njima potpomognutog i nekim stranim faktorima. Budući izborni zakon u BiH, prema shvatanju Čovića i Plenkovića, upravo zbog toga treba urediti tako da mjesto Hrvata u Predsjedništvu bude rezervisano isključivo za kandidata iz HDZ-a.

Stvari se, dakako, mogu posmatrati i puno objektivnije od toga. Izlaznost na izbore u BiH je bila oko 52 posto, iz čega se može zaključiti da Čović nije dobio podršku 80 posto Hrvata u BiH, kako predstavlja, već je ispod 50 posto bosanskih Hrvata podržalo njegovu politiku etničkih podjela.

Premda Čović svoj HDZ predstavlja kao jedinog nositelja europskih vrijednosti, protekli izbori su otkrili jednu novu dimenziju političkog raspoloženja naroda u BiH. Želja za apsolutnom dominacijom među glasačima iz jednog naroda ne može biti paradigma europskih vrijednosti. Nasuprot totalitarnim ideologijama društvo, i po božjim i po ovozemaljskim, modernim zakonima, treba težiti pluralizmu, različitim interesima i svestranosti. Težnja da u jednom narodu ne postoji ni ljevica, ni centar ni bilo koji drugi politički diskurs, osim HDZ-a, ne može biti civilizacijski, a naročito ne evropski cilj.

SDP je na posljednjim izborima, za Parlament Federacije osvojio 145.453 glasa. Demokratska fronta Želja Komšića osvojila je 93.696 glasa. SBB je dobio oko 70.000 glasova, Naša stranka oko 50.000. Iz HDZ-a te stranke nazivaju „bošnjačka ljevica“. Čak i da je teza HDZ-a tačna, to i ne bi trebala biti neka uvreda ni za Bošnjake ni za stranke. Nasuprot HDZ-ovom totalitarizmu Bošnjaci su pokazali pluralizam i istinsku želju za građanskim društvom jednakih prava za sve. Samo takva Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju, ali ne i etnički podijeljena kako zagovara Čović. Ako lider HDZ-a za bh. građane želi antieuropski izborni zakon, onda su upitne i licemjerne sve njegove izjave o budućnosti Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Primjećuju to, svakako, i skoro svi svjetski mediji. Austrijski Standard objavio je da je Izborni zakon Bosne i Hercegovine odavno morao biti promijenjen, a novinarka Adelheid Wolfl primjećuje da je lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine osujetio svaki dogovor, "jer je očigledno znao da će ovako dobiti moćniji instrument".

„On i dalje drži uzde u svojim rukama“, kazali su uznemireni europski diplomati u Sarajevu, misleći pritom na šefa desno orijentirane stranke HDZ BiH, prenosi pisanje Standarada Deutsche Welle.

„Čović postavlja uslove: Izborni zakon mora biti promijenjen onako kako to želi on i njegova partija, u suprotnom će sve blokirati“, piše austrijski list. 

Kako god se politički život u Bosni i Hercegovini odvijao u budućnosti, ljevica je dobila poruku od glasača da ne smije odustati od građanske Bosne i Hercegovine. I ne smije u koaliciju sa SDA. Jer bi je to moglo koštati već na sljedećim izborima. Da su Bošnjaci zadovoljni sa politikom te stranke, ne bi glasove dobrim dijelom dali Željku Komšiću i većinom strankama ljevice. Bilo kakvo koaliranje građanskih stranaka sa nacionalnom SDA, ili nacionalnim strankama drugih naroda, bila bi izdaja glasača. Oko 360.000 glasača ili oko 36 posto glasača koji su glasali za Federalni parlament dali su glasove strankama ljevice, a tek 25 posto SDA i 14 posto HDZ-u. Stranke ljevice su u Državnom parlamentu iz Federaciji skupa dobile povjerenje oko 35 posto glasača.

Nema medijskog oružja iz kojeg HDZ ne napada Komšića. Upravo zato bilo kakvo približavanje njega i njegovog DF-a SDA-u danas izgleda apsurdno.    

#Mišljenja #ArminALJOVIĆ