ANALIZA

Je li Čović ispunio uslove za Crnu listu SAD-a

Objavljeno u kategoriji Specijal na 09.11.2018 19:34:51

ANALIZA

Je li Čović ispunio uslove za Crnu listu SAD-a

Objavljeno u kategoriji Specijal na 09.11.2018 19:34:51


Foto HDZ BiH

Piše A. Aljović

U januaru 2017. predsjednik bh. entiteta Republika Srpska stavljen je na Crnu listu SAD-a. U saopćenju Američke Vlade tada je navedeno da su sankcije uvedene zbog podrivanja Daytonskog sporazum i njegovih prijetnji suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

"Ovaj korak je poduzet jer Dodik nastavlja voditi rasprave o podjeli BiH. Ozbiljno smo shvatili prijetnje referendumom o secesiji i ono što on radi kršeći vladavinu zakona", kazala je ambasadorica SDA-a u BiH Maureen Cormack, objašnjavajući razloge sankcija čelnom čovjeku jednog od dva bh. entiteta. Dodala je kako su SAD zabrinute i negativnom retorikom "drugih političara u BiH", premda nije nikoga posebice imenovala. "Ovo je ujedno i poruka svima koji poduzimaju korake protivne odlukama Ustavnog suda", rekla je Cormack.

Ko su „drugi političari u BiH“ koji su blizu crne liste SAD-a. Izvori iz diplomatskih krugova smatraju da je Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkog HDZ-a vrlo blizu američkim sankcijama. Retorika Čovića, naročito posljednjih nekoliko mjeseci podjednako je negativna kao i Dodikova. Analitičari primjećuju da predsjednik HDZ-a čak i prednjači u odnesu na lidera SNDS-a, koji nakon izbora u Predsjedništvo BiH stidljivo nudi neku vrstu nove političke paradigme u BiH.

  Čović insistira na podjeli Federacije BiH

Izmjene Izbornog zakon BiH kako ih traži Dragan Čović donijele bi nove etničke podjele u BiH. Primjerice, Čović traži da člana u Predsjedništvu BiH mogu izabrati samo Hrvati iz Hercegovine, koja se smatra izbornom bazom HDZ-a, dok bi ta mogućnost bila oduzeta bosanskim Hrvatima. Po istom principu Čović želi urediti izbor delegata u Federalni dom naroda. To bi, upozoravaju iz lijevo i građanski orijentirah stranaka, značilo uvođenje trećeg entiteta u BiH, što je suprotno Dejtonskom sporazumu. Uspostava zasebene terotorijalne jedinice u BiH bio je ratni cilj hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što je Haški tribunal ocijenio kao udruženi zločinački podhvat, kojim se dio BiH nasilnim putem želio pripojiti Hrvatkoj.

"Ne mora biti entitet, to može biti bilo kakva federalna jedinica", rekao je Čović u intervjuu za N1 televiziju u martu ove godine. Neki glasnogovornici Čovića, poput Bože Ljubića, otvoreno prizivaju nove sukobe ukoliko se ne udovolji zahtjevima HDZ-a, a te izjave mogle su se čuti tokom ove godine, što je odobreno i podržano i iz susjedne Hrvatske. "Bosna i Hercegovina ne može ostati kao građanska država", izričiti je stav Čovića. 

Tokom  predizborne kampanje Čović je prijetio paralizom Bosne i Hercegovine pobijedi li njegov protukandidat Željko Komšić za člana Predsjedništva. To je ocijenjeno kao ugrožavanje demokratskog izbornog procesa.

„Oni koji kalkuliraju da ima smisla i ovoga puta izabrati dva člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima moraju biti svjesni da će time zaustaviti sve projekte u BiH i izazvati krizu koja nikome neće donijeti ništa dobro“, poručio je Čović na predizbornom skupu u Stocu krajem septembra, premda Izborni zakon BiH dozvoljava da glasači iz Federacije podršku na izborima mogu dati bilo kojem političkom kandidatu.

"Duboko vjerujem da ono što govorim ovdje, da se čulo i u Sarajevu i u Banja Luci ali i u Bruxellesu i Washingtonu“, rekao je predsjednik HDZ-a, šaljući prijetnje međunarodnoj zajednici ukoliko ne pristanu na etničku podjelu Federacije.

Nakon što je izgubio od Komšića na izborima 7. oktobra, Čović je povukao konkretne poteze. Na posljednje dvije sjednice Vijeća ministara BiH nisu se pojavili ministri iz HDZ-a, pa su sjednice odgođene. Čović je 15. oktobra u intervjuu za Večernji list izjavio kako će blokada potrajati, odnosno da je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti u BiH promjena Izbornog zakona. „Izborni zakon je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti“, rekao je.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora održalo je 23. oktobra sjednicu u Mostaru. Čović je nakon sjednice poručio: "Izbor u ime hrvatskog naroda je neustavan, nezakonit, nelegalan i nelegitiman. Stvorio se krajnje neprihvatljiv ambijent koji nudi nestabilnost". Nekoliko dana kasnije visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko predstavio je šestomjesečni izvještaj o napretku u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a u kojem je rekao da je Komšić pobijedio po pravilima kakva su vrijedila i kada je na izborima pobijedio Čović. 

Na konferenciji za novinare na Kupresu održana nekoliko dana nakon izbora Čović je poručio: "To se više nikada neće dogoditi i nadam se da imamo dovoljno instrumenata da to zaživi kroz zakonodavstvo BiH, Ustav BiH, do kraja poštujući odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju“. Optužio je da su Komšića u Predsjedništvo BiH izabrali „radikalni bošnjački krugovi“, te da se kampanja protiv njega vodila u džamijama. Mediji koje podržavaju politiku Čovića na istom principu već mjesecima produbljuju nacionalne tenzije između Bošnjaka i Hrvata.

Iz Ambasade SAD-a, OHR-a, OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija u BiH za sada samo poručuju da je nedopustiva bila kakva politička blokada uspostave vlasti u BiH?

   Blokada izmjena krivičnog zakona
 
Prije nego je usvojen, predstavnici međunarodne zajednice u BiH optužili su HDZ i SNSD ovog ljeta da blokiraju donošenje modernoj krivičnog zakona u BiH. „HDZ BiH i SNSD direktno su odgovorni za dalje širenje korupcije u BiH“. Taj stav donesen u maju ove godine potpisale su ambasade Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Nizozemske, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, OHR i OSCE.