ANALIZA IFIMES-a

Makedonija bira između (samo)izolacije i euroatlantske budućnosti?

Objavljeno u kategoriji BiH na 13.09.2018 21:25:01

ANALIZA IFIMES-a

Makedonija bira između (samo)izolacije i euroatlantske budućnosti?

Objavljeno u kategoriji BiH na 13.09.2018 21:25:01



(Patria) - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu događanja i istraživanje javnog mnijenja u Makedoniji pred referendumom o prihvaćanju  sporazuma o imenu između Makedonije i Grčke, koji će se održati 30. septembra 2018.godine Iz opsežne analize i istraživanja „Referendum u Makedoniji 2018: Makedonija bira između (samo)izolacije i euroatlantske budućnosti?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove. 

Republika Makedonija i Republika Grčka odnosno ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kotzias su potpisali 17.juna/lipnja 2018.godine na grčkoj strani Prespanskog jezera sporazum o promjeni odnosno korekciji imena Republika Makedonija u Republika Sjeverna Makedonija, skraćeno Sjeverna Makedonija. Potpis na sporazum stavio je i dugogodišnji posrednik Ujedinjenih nacija (UN) u sporu oko imena Matthew Nimetz.

Sporazum je potpisan u prisutnosti premijera Makedonije i Grčke, Zoran Zaeva i Alexisa Tsiprasa te visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federice Mogherini, komesara za susjedsku politiku i proširenje EU Johannesa Hahn i zamjenice generalnog sekretara UN-a Rosemary DiCarlo.

U članu 1. tačka 4 potpisanog sporazuma zapisano je, da stranke potpisnice mogu održati referendum o ovom sporazuma. Republika Makedonija odlučila je raspisati savjetodavni referendum o postignutom sporazumu, koji će se održati 30.septembra/rujna 2018.godine. Referendumsko pitanje glasi: „Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke“.

Ukupan broj registriranih birača je 1.806.336, od toga broja 1.725.913 glasat će u Makedoniji.

30. septembar – zaokruživanje državnosti Makedonije

U posljednjem stoljeću Makedonci i Makedonija prošli su kroz burnu historiju. Tako je 1903.godine pokrenut Ilindenski ustanak, jedan od najznačajnih datuma u makedonskoj historiji. Tokom 2.svjetskog rata 1944.godine održano je zasjedanje ASNOM-a, kojim su udareni temelji Socijalističkoj Republici Makedoniji, koja je bila ravnopravna federalna jedinica u okviru federalne Jugoslavije.

Raspadom Jugoslavije 1991.godine održan je referendum o nezavisnosti i proglašena je nezavisna i samostalna Republika Makedonija, koju je pod tim imenom priznala većina država u svijetu. Problemi sa imenom nastali su odmah poslije proglašenja nezavisnosti, jer je Republika Grčka smatrala, da to ime zadire u suštinu grčke historije i identiteta, pošto postoji pokrajina u sjevernom dijelu Grčke, koja zauzima skoro 1/4 Grčke teritorije i nosi istovjetno ime Makedonija.

Makedoniji je zbog toga Grčka zablokirala put ka članstvu u NATO i EU. Zbog toga je u međunarodnoj upotrebi korišteno ime Bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM). Postizanjem Konačnog sporazuma između Makedonije i Grčke ukida se privremeni sporazum iz 1995.godine kao i rješavanje razlika opisanih u rezolucijama 817 i 845 (1993.) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija te se uspostavlja strateško partnerstvo između Makedonije i Grčke.

Potpisom sporazuma u Prespi 17.juna 2018.godine otvara se nova mogućnost, da se to pitanje konačno riješi. Makedonski parlament (Sobranie) je ratificirao potpisani sporazum i raspisan je savjetodavni referendum za 30.septembar 2018.godine. Poslije uspješnog referenduma potrebno je sprovesti ustavne promjene, kojim će konstatirati novo ustavno ime države Republika Sjeverna Makedonija.

Potpisani sporazum potvrđuje državno-pravni kontinuitet Republike Makedonije, potvrđuje etničku pripadnost Makedonaca, potvrđuje i priznaje makedonski jezik, kulturu i identitet. Time se zaokružuje makedonska državnost i potvrđuje identitet Makedonaca kao naroda sa svim svojim elementima. Potpisani sporazum sadrži sve potrebne elemente, koji garantiraju opstojnost moderne makedonske države i potvrđuje posebnosti Makedonaca kao naroda.

Makedonija sa do sada neviđenom podrškom u regionu

Makedonija se nalazi na svojevrsnoj geopolitičkoj raskrsnici i tu su isprepleteni različiti interesi. Unutar Makedonije opoziciona konzervativna VMRO-DPMNE, koja je 11 godina bila na vlasti i koja nije uspjela da riješi spor sa Grčkom oko imena suprotstavlja se potpisanom sporazumu i pokušava na svaki mogući način bojkotirati referendum.

Zvanični stav VMRO-DPMNE je, da svako glasa po svojoj savjesti i uvjerenju na predstojećem referendumu. Iako je to zvanični stav VMRO-DPMNE, osnivači te stranke javno su nastupili u javnosti i pozvali građane da izađu na referendum i da glasaju ZA potpisani sporazum, jer su svjesni činjenice da je to historijska prilika, koja se jednom pojavljuje u 100 godina i koja se ne smije prokockati.

Također i drugi visokopozicionirani članovi VMRO-DPMNE među kojima je i nova politička zvijezda VMRO-DPMNE, potpredsjednik te stranke i gradonačelnik opštine Kavadarci Mitko Jančev, pozvali su građane da izađu na referendum. Demokratskom smjenom režima dvojca Nikola  Gruevski – Sašo Mijalkov i preko sve građanskog fronta nazvanog „šarena revolucija“ poslije izbora izabrana je nova Vlada Republike Makedonije pod vodstvom premijera Zorana Zaeva.

Sa padom režima u Makedoniji prestao je strah i svako može slobodno demokratski izraziti svoju volju. Nerazumno je, da pojedinci pozivaju na bojkot referenduma, dok istovremeno podržavaju ulazak Makedonije u NATO i EU. Snažnu podršku referendumu izrazila je i najveća politička stranka unutar institucija EU, Evropska narodna stranka (EPP), čiji je član VMRO-DPMNE.

Vlada Republike Makedonije i premijer Zoran Zaev imaju najsnažniju međunarodnu podršku, koju do sada nije imala nijedna Vlada u regionu od raspada SFRJ. To je vrlo važna činjenica, koju je potrebno iskoristiti da Makedonija ali i region konačno krenu naprijed.

Tome govore učestale posjete najviših predstavnika država i međunarodne zajednice. Tu je posebno važno istaknuti posjetu i podršku njemačke kancelarke Angele Merkel, generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, britanske premijerke Therese May, američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, i mnogih drugih visokih zvaničnika.

Kako spriječiti kanonsko priznanje Makedonske pravoslavne crkve?

Pored jednog dijela unutrašnjih faktora ključni izazovi Makedonije pred predstojeći referendum 30.septembra 2018.godine nalaze se izvana. Javno protivljenje makedonskom članstvu u NATO-u izrazili su Srbija i Rusija. Zbog toga su pojačali svoje sigurnosno-obavještajno prisustvo u toj državi sa ciljem njene destabilizacije pred predstojećim referendumom.

Nije slučajno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pred referendumom pokrenuo priču o prekrajanja granica, razmjeni teritorija i navodnom rješenju vjekovnog albanskog-srpskog konflikta. Sve je usmjereno ka Makedoniji, da se pokuša spriječiti uspješan referendum u toj multietničkoj zemlji, a time onemogućiti članstvo Makedonije u NATO. Očekuje se snažan hakerski napad na Makedoniju sa ciljem da se na takav način pokuša promijeniti volja građana i spriječi uspjeh na referendumu.

Međutim, pored navedenih razloga krije se još jedan vjerojatno ključan razlog, a to je činjenica da poslije uspješnog referenduma slijedi dugo očekivano kanonsko priznanje autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve (MPC), kojeg zajednički žele spriječiti Srbija i Rusija.

Zabrinjava činjenica, da se u blizini makedonsko-srbijanske granice u Nišu nalazi srpsko-ruski humanitarni centar, koji nezvanično predstavlja rusku vojnu bazu u Srbiji i ugrožava nacionalnu sigurnost Makedonije i Kosova. Srbija umjesto da povuče svoj sigurnosno obavještajni aparat iz Makedonije ona ga dodatno povećava.

To potvrđuje i činjenica, da je Srbija za svog ambasadora u Makedoniji imenovala kontraverznog Radeta Bulatovića, koji je bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Prethodno je savjetnik za bezbjednost u Ambasadi Srbije u Skopju bio Goran Živaljević, bivši zamjenik direktora BIA, koji je učestvovao u događanjima u Makedoniji, posebno u događanjima u makedonskom parlamentu kada je 27.aprila 2017.godine izvršen napad na Zorana Zaeva i njegove saradnike sa pokušajem likvidacije. U tim trenucima na mjestu događaja nalazio se i Živaljević. Režim u Beogradu imao je tijesne veze sa režimom Gruevski-Mijalkov i te veze zadržane su do danas.

Analitičari smatraju, da se uspješnim referendumom 30.septembra 2018.godine dovršava međunarodno etabliranje Republike Makedonije, koje će omogućiti njeno članstvo u prestižnom klubu država kao što su EU i NATO te tako otvoriti put ka konačnom kanonskom priznanju Makedonske pravoslavne crkve (MPC) i ispravljanja historijske nepravde, jer MPC ove godine obilježava 1000 godina od osnivanja Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA). Na referendumu će građani Makedonije odlučiti, da li žele da žive u (samo)izolaciji ili će sebi osigurati svjetlu i izvjesnu euroatlantsku budućnost kroz članstvo u EU i NATO. Makedonija će u skladu sa nedavnim zvaničnim pozivom, kada se okončaju svi predviđeni postupci postati jubilejna, 30. članica NATO-a. Zavisno od trajanja postupaka ratifikacije to se može dogoditi već u jubilejnoj 2019.godini za NATO.

 Istraživanje javnog mnijenja

Međunarodni institut IFIMES je u periodu 01. do 10. septembra 2018.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Republike Makedonije u svih šest izbornih jedinica. Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.

Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1.218 anketiranih, punoljetnih državljana Republike Makedonije oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 72 slučajno izabrana ispitanika, 46 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina.

Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Republike Makedonije na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja na ovom linku.