PREDSJEDNICA UDRUŽENJE

Kristina Jozić: Žena gotovo da nema na mjestima odlučivanja u policiji

Objavljeno u kategoriji Intervju na 26.08.2018 15:15:45

PREDSJEDNICA UDRUŽENJE

Kristina Jozić: Žena gotovo da nema na mjestima odlučivanja u policiji

Objavljeno u kategoriji Intervju na 26.08.2018 15:15:45


Foto:SIPA

Predsjednica Udruženja "Mreža policijskih službenica" Kristina Jozić, za novinsku agenciju Patria govori kako je nastalo udruženje, odakle ideja, koji je cilj i djelovanje Udruženja, te kako je danas biti policajac žena.

Jozić radi u SIPA-i punih 11 godina. Kroz svoj radni vijek obavljala je različite poslove i zadatke unutar policijskog organa.

Posao koji obavlja zahtjevan je i traži mnogo odricanja. Jozić je i majka te otkriva koliko joj znači i treba podrška kod kuće za posao.
 
- Policija je u službi građana 24 sata dnevno, pa tako i posao policijskog službenika/ce ne završava  krajem radnog vremena ili smjene. Ovo je specifično zanimanje koje zahtjeva mnogo požrtvovnosti i odricanja, ali isto tako donosi i veliko zadovoljstvo jer se borite za sigurnije okruženje i bolji život svih građana. 

Budući da često ne možete govoriti o svom poslu, slučajevima na kojima radite, prekovremenom angažiranju i sl. veoma je značajno da kod kuće imate podršku i potrebno razumijevanje. U principu vaše radno vrijeme nikad ne prestaje i teško se ”isključite”, pa je zbog toga bitno da uz sebe imate partnera koji vas podržava i prihvata vašu strast za poslom. Ukoliko volite ono što radite, to vas čini zadovoljnijom osobom u globalu, te ste u konačnici bolja  majka i supruga i nekako nađete način da balansirate između privatnog i poslovnog – kaže Jozić.

Patria: Koliko Udruženja broji članica. Postoje li slična udruženja u regiji? Da li imate saradnju i u čemu se ona ogleda?

- Udruženje „Mreža policijskih službenica“ sa sjedištem u Sarajevu zvanično je registrirano početkom 2012. godine i okuplja policijske službenice iz 16 institucija u Bosni i Hercegovini (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, Federalna uprava policije, Policija Brčko distrikta BiH, deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Sudska policija Federacije BiH). Udruženje trenutno ima oko 300 članica i djeluje na području cijele BiH.

„Mreža policijskih službenica“ ulazi u sastav Mreže policijskih službenica u Jugoistočnoj Evropi (Women Police Officers Network - WPON), koja predstavlja jedan od projekata Asocijacija šefova policija zemalja Jugoistočne Evrope (SEPCA-e). 

Cilj navedenog projekta i uspostavljenih mreža je promocija rodne ravnopravnosti i demokratskih principa u radu policije, te poboljšanje integriteta i statusa policijskih službenica u agencijama za provođenje zakona. Mreža policijskih službenica kroz WPON ostvaruje saradnju sa policijskim službenicama iz cijelog regiona, sa ciljem razmjene iskustava i poboljšanja položaja žena u policijskim službama.

Osnovni cilj Udruženja je promocija rodne ravnopravnosti i integracija rodnih pitanja u sve sfere policijskog rada, s posebnim akcentom na povećanje broja žena u policiji uopće, a pogotovo na rukovodećim pozicijama.
Pored Mreže policijskih službenica u Jugoistočnoj Evropi (WPON), čiji smo član, egzistira i Evropska mreža policijskih službenica (ENP- European Network of Policewomen), kao i Međunarodna mreža policijskih službenica (IAWP-International Association of women police).

Udruženje je u prethodnom periodu sarađivalo sa IAWP, te su tri članice Udruženja uz podršku ICITAP-a učestvovale na 51. konferenciji IAWP-a pod nazivom „Globalno osnaživanje žena u policiji “, koja je održana 2013. godine u Durbanu, Južnoafrička Republika. Tokom ove godine ostvareni su kontakti sa predsjednicom ENP-a, te su u toku aktivnosti na pridruživanju Udruženja Evropskoj mreži policijskih službenica.

Patria: Žene u policijskim strukturama su sve zastupljenije, je li neophodno jače djelovanje i više rukovodećih mjesta za žene?

Istina je da je sve više žena u policijskim strukturama. Međutim, žene su još uvijek podzastupljene u policijskim organima na svim nivoima u BiH, dok je trenutno svega 0,50 % žena na višim i rukovodećim pozicijama, odnosno gotovo ih nema na mjestima odlučivanja. Mali procenat žena na rukovodećim pozicijama rezultat je, između ostalog, i malog broja žena u policiji uopće, ali i činjenice da su žene tek unazad 10,15 godina ”ušle” u policijske strukture u činu policajke ili mlađe inspektorice, te realno nisu imale vremena da dođu do najviših činova, imajući u vidu proces unapređenja u skladu sa važećim zakonima, u smislu da u svakom činu treba provesti određeni period da bi se moglo napredovati u sljedeći i druge uvjete.

Tako da mogu konstatirati da tek sada polako dolazi naše vrijeme, ukoliko nam se omogući da napredujemo u skladu sa rezultatima rada, mogućnostima i afinitetima, te propisanim uslovima unapređenja.

Policija treba da predstavlja svu raznovrsnost društva kojem služi jer samo tako može odgovoriti na sigurnosne potrebe svih građana. U tom smislu neophodno je da žene budu zastupljene na svim poslovima i zadacima unutar policijskog organa, te na svim nivoma odlučivanja. 

Patria: Ove godine imali smo prvi put i kandidatkinju za rukovodioca jedne policijske agencije, možemo li onda govoriti o poboljšanju svijesti napretku žena u policiji?
 

U konkretnom slučaju radi se pripadnici Granične policije BiH, koja je članica Udruženja ”Mreža policijskih službenica” i primjer zaista uspješne žene u policiji. Takvi primjeri djeluju motivirajuće na ostale žene u policiji i daju podsticaj za dalji trud i ”borbu” za više pozicije. Mislim da je to prva žena  u BiH koja je ispunila uslove da aplicira na jednu takvu poziciju,što je zaista pohvalno. Međutim, ja bih u potpunosti bila zadovoljna da je navedena službenica i imenovana na pomenuto mjesto. 

Patria: Ombudsman za ljudska prava BiH sačinio je Specijalno izvješće o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH, koje je izdato u aprilu ove godine šta zapravo u najkraćem stoji u tom izvještaju?

Kada je u pitanju spolna struktura u policijskim strukturama, taj izvještaj u principu nije iznio nove podatke, već je potvrdio da su žene podzastupljene u policijskim organima na svim nivoima u BiH. Međutim, jako je značajno da se ovo pitanje aktualizira. U izvještaju se podsjeća na zakonsku regulativu u ovoj oblasti, te da  ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u postotku 40% u navedenim tijelima. U izvještaju se navodi da analiza zaprimljenih podataka pokazuje da u gotovo svim policijsko-sigurnosnim agencijama u Bosni i Hercegovini princip ravnopravnosti spolova nije ispoštovan.

Ovdje je potrebno napomenuti da je Ombudsman za ljudska prava BiH analizirao zastupljenost žena uopće u ovim strukturama, dakle sve kategorije zaposlenih, dok je zastupljenost policijskih službenica u odnosu na ukupan broj policijskih službenika u svim policijskim agencijama daleko niža od iskazanih procenata kojim su obuhvaćene sve žene u institucijama.

Ombudsmani Bosne i Hercegovine daju, između ostalog, i preporuku rukovodiocima svih policijsko-sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini da u okviru svojih ovlasti poduzmu mjere koje će rezultirati pravičnijom zastupljenošću muškaraca i žena u strukturi zaposlenih vlastite policijsko-sigurnosne agencije. Dakle, ovdje se u principu podsjeća i upućuje na poštivanje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. 

Patria: Kako se boriti protiv sterotipa da su žene za kuhinju i neke uslovno rečeno lakše poslove? Mogu li žene podjednako drobro obavljati zahtjevne policijske poslove kao i muškarci, tačnije mogu li to raditi čak i bolje?
 

U našem društvu su nažalost još uvijek prisutni rodni stereotipi i predrasude o policijskom zanimanju kao ekskluzivno muško, o ženi kao ”slabijem” spolu i sl. Jedan od najboljih načina za prevazilaženje predrasuda je edukacija, podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, kako među muškarcima, tako i među ženama, promoviranje doprinosa koje žene imaju u radu policije i postavljanje primjera.

Vjerujem da još uvijek ima onih koji smatraju da nam nije mjesto u policiji, ali isto tako mislim da je više onih koji su u radu s nama vidjeli kvalitet, posvećenost i značajan doprinos policijskom radu, te nas smatraju ravnopravnim partnericama u borbi protiv kriminala.

Svojom posvećenošću i kvalitetnim obavljanjem policijskog posla svakodnevno doprinosimo rušenju predrasuda i borimo se za naše mjesto u policiji.

Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, mi govorimo o jednakim pravima, mogućnostima i odgovornostima za muškarce i žene. To znači da se osobe postavljaju na određene pozicije u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima bez sterotipne podjele poslova na muške i ženske.

Kada su u pitanju policijske strukture, prevazišli smo nekadašnje stavove opravdanosti prisustva žene u policiji za potrebe obavljanja specifičnih poslova i zadataka (pretresi osoba ženskog spola, obavljanje razgovora s ranjivim kategorijama, žrtvama trgovine ljudima, žrtvama nasilja u porodici i dr.). Sada bismo trebali biti pametniji i znati da policija treba da bude ogledalo društva i države, te ako društvo čini 50 % žena ili više, onda u tom istom omjeru žene trebaju biti prisutne u policiji  da bismo mogli odgovoriti na sigurnosne potrebe svih građana.