INTERVJU

Ekonomistica Jelena Trivić u intervjuu Patriji: Postoji način kako izaći iz ekonomske krize u BiH

Objavljeno u kategoriji Biznis na 17.08.2018 09:17:56

INTERVJU

Ekonomistica Jelena Trivić u intervjuu Patriji: Postoji način kako izaći iz ekonomske krize u BiH

Objavljeno u kategoriji Biznis na 17.08.2018 09:17:56


Jelena Trivić Foto Privatni Arhiv

(Patria) - Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku na oko 40 posto javnog duga u odnosu na BDP. Rasloji li se taj dug na dva bh. entiteta, Republika Srpska je nešto zaduženija od Federacije. Iz vlada će reći da ta zaduženost nije alarmantna, pogotovo ako se poredi sa drugim državama u regionu, ili još bolje, ako se poredi sa nekim velikim zemljama Evrope i svijeta. 

„Bitno je pogledati strukturu tog duga, ili, recimo, pogledati način na koji se novac od zaduživanja troši. Krediti koje u BiH uzimaju vlade ne ide na privredu. Ili, dio jeste otišao na infrastrukturu, ali dobar dio ide i na opštu potrošnju što nije baš pohvalno“, kaže Jelena Trivić, predsjednica ekonomskog savjeta PDP-a. Glavni problem u BiH, smatra, zapravo i jeste to što zaduženje ne generiše ekonomski rast.

Ističe da se zaduženje u Bosni i Hercegovini nikako ne može porediti sa zaduženjem Njemačke ili drugih razvijenih zemalja, iako to vlade u zemlji često vole porediti. Stepen razvijenosti Njemačke je drugačiji, drugačiji je stepen otplate duga te zemlje kao i niz drugih parametara. Njemačka, američka ili japanska privreda može podnijeti zaduženja njihovih vlada. Za BiH se to baš i ne bi moglo reči.

„Prihodi u budžet Republike Srpske već osam ili devet godina su na istom nivou, i kreću se oko 1,7 milijardi KM godišnje, dok se Vlada i dalje zadužuje. Dakle, ova vlada jedino što je radila je dizala kredite i dizala poreze. Nije našla način da stvori ambijent za rast dobiti preduzeća. Potrebno je rasteretiti privredu da bi onda privrednici poreze mogli plaćati bez napora, da zapošljavaju nove ljude, da prijave radnike iz sive zone, da se jednostavno proširi oporeziva baza, pa da se nižim porezima prikupi više novca. Privreda ne treba da se bori sa porezima, ona to treba plaćati lijevom rukom. To je osnovni problem u BiH“, kaže ekonomistica Trivić.

Na pitanje da li entitetima prijeti bankrot sa takvom politikom, Trivić ističe:

„Bankrot ne znači da će propasti sve u BiH, da će propasti zgrade... Ali, može se doći u situaciju da vraćate dug, a da nemate za druge potrebe. Jer, kada se sliju pare na račun od indirektnih oporezivanja, PDV-a, carina i tako dalje, prvo se vraća spoljni dug, a onda se prosljeđuje budžetima Republike Srpske i Federacije od onoga što ostane. Ako ne vodite dobru ekonomsku politiku, možete doći u situaciju da nema dovoljno novca za nastavnike, ljekare, policiju i druge budžetske korisnike.“

„Ako govorim o Republici Srpskoj, jer tu situaciju poznajem najbolje, mogu reći da budžet Republike Srpske još nije u tom položaju. Ali, činjenica je da Republika Srpska ne može funkcionirati bez dodatnih zaduženja. Kada bi neko odlučio da se više ne zadužuje, ne bi mogao funkcionirati. Krediti koji se vraćaju u ovom trenutku su ogromni, mislim negdje oko 850 miliona na godišnjem novou. Prihodi su 1,8 milijardi. I, vidite da ne bi ništa ostalo da bi se život u Republici Srpskoj mogao odvijati nesmetano. Dakle, da bi budžet funkcionirao i da bi entitetska vlada mogla vraćati kredit, godišnje treba nekih 600 ili 700 miliona KM dodatnih zaduženja.“

Na pitanje kako izaći iz tog kruga zaduživanja, Trvić objašnjava: 

„Potrebno je stvoriti takav ambijent da se osnaži privreda, koja će u budžet ubaciti više novaca od poreza. Ali, u Vladi Republike Srpske kao da nikada nisu čili za 'Laferovu krivu', koja kaže da sa visokim porezima ostvarujete niži prihod u budžet, jer ljudi bježe u sivu zonu.

Vlada iz Banja Luke, smatra ova ekonomistica, vodi prije svega populističku politiku:

„To je populistička politika koja se svodi od izbora do izbora. Da biste smanjili porez morate jednu dvije godine istrpjeti, jer ćete imati udar na budžet. Iako, to se vrlo brzo izbalansira, jer sa manjim porezima proširite bazu odakle ubirete te poreze.  Međutim, Vlada nema te hrabrosti. Osnovna socijalna politika treba biti posao. Bolje da čovjeku stvorite ambijent da on ima posao nego da mu daje socijalna pomoć. Ali, ova Vlada Republike Srpske radije daje socijalnu pomoć, pa narodu govori da im oni daju pare, iako su to ustvari pare od građana“.