ANALIZA

Nova lica balkanske ljevice: Tsipras i Zaev pokazali put ostalim političarima

Objavljeno u kategoriji Region na 13.06.2018 21:00:00

ANALIZA

Nova lica balkanske ljevice: Tsipras i Zaev pokazali put ostalim političarima

Objavljeno u kategoriji Region na 13.06.2018 21:00:00


Alexis Tsipras i Zoran Zaev Foto: Arhiv

Piše: Haris Ljevo

Grčka i Makedonija, ili bolje reći premijeri ovih zemalja Alexis Tsipras i Zoran Zaev, postigli su u utorak sporazum o imenu Makedonije nakon spora dugog 27 godina. Novo ime bit će Republika Sjeverna Makedonija.

Grčki premijer Alexis Tsipras saopštio je prethodno da je sa Makedonijom postignut sporazum o imenu te bivše jugoslovenske republike, da bi nešto kasnije njegov makedonski kolega Zoran Zaev saopštio da je novo ime zemlje “Republika Severna Makedonija”.

Makedonski premijer Zoran Zaev je u obraćanju naciji rekao da je postignuto konačno riješenje, nakon višedecenijskog spora. Sporazum će biti ozvaničen ovog vikenda, najvjerovatnije u subotu.

Spor oko imena Makedonija bio je kamen spoticanja u odnosima dviju zemalja od 1991. kada se Makedonija otcijepila od bivše Jugoslavije, proglašavajući nezavisnost pod imenom Republika Makedonija.

Spor je omeo makedonske pokušaje da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u regiji u kojoj se dvije organizacije bore za uticaj s Rusijom.

Sam dolazak na vlast dvojice političara novije generacije, neopterećenih prošlošću, spremnih da se ozbiljno uhvate ukoštac sa svim izazovima i problemima, nagovijestio je neke bolje dane na političkoj sceni Balkana.

Da će doći do boljih odnosa u regionu, bilo je jasno i prošle godine kada je Zoran Zaev bio u službenoj posjeti BiH.

Dolazak Zaeva u Sarajevo pokazao je da promjena vlasti u jednoj zemlji može značiti ogroman pomak u napretku jedne zemlje, te stvaranju dobrih odnosa između dvije zemlje.

Iako su Makedonija i BiH dugo godina, u vrijeme bivše Jugoslavije, dijelile zajedničku političku, kulturnu, ekonomsku, sportsku i svaku drugu sudbinu, od sticanja nezavisnosti dvije zemlje, saradnja je bila na nekom minimalnom nivou. Tek dolaskom Zaeva na čelo Makedonije, stvari, izgleda, kreću uzlaznom putanjom.

I nije u pitanju samo odnos Makedonije i BiH, već ukupno odnosi u regionu između svih nekadašnjih jugoslovenskih republika. Makedonija, za razliku od drugih država nastalih raspadom Jugoslavije, nije imala „pravi rat“, imala je 2001. godine sukobe s albanskim separatistima, ali je od sticanja nezavisnosti prošla kroz sve iste tranzicijske probleme kao i druge bivše jugoslovenske republike.

Makedonija, pogotovo za vrijeme vladavine Nikole Gruevskog, suočila se s rastom nacionalizma u zemlji, tenzije su stalno bile napete, problemi s prvim susjedom Grčkom oko spornog imena zemlje, miješanje stranog faktora, odnosno ruskog, vezano za ulazak Makedonije u EU i NATO, afera oko prisluškivanja novinara i članova opozicije, a sve je kulminiralo neredima u aprilu prošle godine u zgradi Sobranja kada je povrijeđen i sam Zoran Zaev.

Međutim, odlaskom nacionalističke vlade Nikole Gruevskog i dolaskom na vlast socijaldemokrata Zorana Zaeva, stvari su za vrlo kratko vrijeme krenule nabolje za Makedoniju i njene građane, prije svega za brojne nacionalne manjine koje žive u toj zemlji.

U Zaevovoj vladi danas sjede i ministri iz albanskih nacionalnih stranaka, a Zaev je odmah nakon preuzimanja dužnosti premijera uspostavio i odnose s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom, također socijalistom, u cilju uspostavljanja prijateljskih odnosa s najbližim susjedom. Evropski mediji tada su pisali da su Zaev i Tsipras na vlast došli u svojim zemljama prije dvadeset godina, danas između Grka i Makedonaca ne bi bilo otvorenih pitanja, a pitanje imena Makedonije davno bi bilo riješeno.

Zaev umnogome upravo i podsjeća na grčkog premijera koji je jedno vrijeme slovio za pravu evropsku političku zvijezdu, prije svega među mlađom populacijom Evrope, zbog iskrene borbe za prava običnih radnika i sukoba s predstavnicima MMF-a, svjetskih banaka i drugih finansijskih institucija.

Za razliku od nekadašnjeg grčkog premijera Konstantinosa Micokatisa, koji je tokom rata drugovao na Palama s Karadžićem i Slobodanom Miloševićem, Alexis Tsipras je prije dvije godine nakon poruka grčkih navijača „Nož, žica, Srebrenica“ tokom utakmice između Grčke i BiH javno osudio fašističko ponašanje tih navijača.

Slična paralela može se povući i između Nikole Gruevskog i Zorana Zaeva. Jedan predstavlja mračnu prošlost, dok drugi nesumnjivo predstavlja svijetlu budućnost. Budućnost od koje bi korist mogla imati, ne samo Makedonija, već cijela regija. Bez obzira da li se radi o prijateljskim ili ekonomskim vezama.

Zaev i Tsipras rade dobar posao, barem do sada, ali za neko bolje vrijeme i ukupan napredak na političkoj karti Balkana, pa i šire regije jugoistočne Evrope, potrebno je da se pojavi još nekoliko mladih i sposobnih ljudi sličnih njima.

Političari iz Zapadne Evrope godinama su držali lekcije iz demokratije ljudima na Balkanu, koje su prečesto smatrali nedoraslim sebi. Vremena se očito mijenaju. Zapadna Evropa se u ovom trenutku suočava s ozbiljnim rastom desnice i nacionalizma, islamofobija je također u ozbiljnom porastu, odnos prema izbjeglicama nikada nije bio gori...

S druge strane zemlje Balkana, pogotovo Grčka, položila je ozbiljan ispit zrelosti kada je u pitanju odnos prema izbjeglicama. Da je umjesto Tsiprasa u Grčkoj na vlasti desnica kao u nekim drugim evropskim zemljama, odnos prema izbjeglicama, pogotovo u teškoj ekonomskoj situaciji u kakvoj se Grčka nalazi, bio bi, bez ikakve sumnje onakav kakav je u Hrvatskoj, Mađarskoj ili nekim drugim zemljama.

Uz sve probleme s kojima se aktuelna ljevica nalazi u većini evropskih zemalja, odnos prema osnovnim životnim pitanjima i ljudskim pravima je ipak ono što ljevicu izdvaja u odnosu na desnicu.

Zaev i Tsipras su najbolji primjeri za ovakvu tvrdnju.