TEMA

Akcija Zadruga: Kako su od sarajevskih firmi napravljeni kolhozi

Objavljeno u kategoriji Biznis na 26.04.2018 19:06:58

TEMA

Akcija Zadruga: Kako su od sarajevskih firmi napravljeni kolhozi

Objavljeno u kategoriji Biznis na 26.04.2018 19:06:58


Foto Arhiv

Piše: Sead Omeragić

Šta pokazuje nedavna tužilačko-policijska akcija "Zadruga", odnosno privođenja predstavnika više od 560 bh. kompanija zbog sumnje za učešće u aktivnostima navodnog pranja novca i utaje poreza. Po broju privođenih privođenih, akcija "Zadruga" je oborila sve rekorde. Ime akcije nije se tek tako podudarilo sa rijaliti emisijom, koja je napravljena kao neka vrsta životinjske farme.

Ušlo se u četvrti mjesec nakon početka akcije. Do polovine aprila je ispitano 220 poslovnih ljudi, što je nešto više od trećine onih pod istragom. To znači da bi čitav istražni proces mogao trajati i do 7 mjeseci.    

Poslovanje gotovo svih ovih firmi je dobrim dijelom ograničeno. Neke od tih firmi su iznenada oslobođene krivice, premda nije jasno zašto, dok je totalna većina ostala pod nevjerovatnom presijom i ograničenim poslovanjem. Danas ljudi koji rukovode firmama koje tretira Tužilaštvo Kantona Sarajevo u kuloarima govore da će zbog očiglednog urušavanja poslovnog procesa Budžet kantona Sarajevo biti enormno umanjen, prihodi će drastično pasti, kao i ubiranje poreza. Na kraju, sve će se osjetiti i na izvozu.

Neki ekonomisti tvrde: Da  je ovakav proces istrage smišljao neprijatelj ove države, ne bi ga bolje smislio. Mnogi cinično akciju “Zadruga” zovu akcijom “Kolhoz”. Naime, direktorima i vlasnicima firmi ograničeno je već mjesecima komuniciranje sa šefovima računovodstva i ljudima koji se unutar firmi bave finansijama. Uobičajena je jutarnja slika da rukovodioci sjede u kafanama i u tom ambijentu već mjesecima daju uputstva o poslovanju svojih firmi.

Ni to nije sve. Direktorima ili vlasnicima firmi, koji su privođeni i stavljeni pod sumnju zabranjeno je međusobno komunicirati. Dakle 560 poslovnih ljudi ne smije se ni sresti na sarajevskim ulicama. Zašto? Valjda zato što su obuhvaćeni istom istragom. Kako nikakve veze ti ljudi u samom poslovanju nemaju jedni s drugima, ostavlja se pitanje znaju li oni koji ove ljude istražuju na koju provaliju guraju i hoće li nekad stati?    

Tužilaštvo je moglo jednostavno istražiti slučajeve i napraviti zapisnike, a onda sve sporne slučaje uputiti na daljnje procesuiranje. "Čiste" firme ne spominjati i pustiti ih da rade. Advokati u kuloarima danas tvrde: U večini slučajeva svakako nema krivične odgovornosti, već samo prekršajne. 

Sve je očiglednija negativna lančana reakcija iz inostranstva od klijenata tih sarajevskih firmi. Čak se stopiraju i međunarodni krediti i krediti komercijalnih banaka. Mnoge firme se žale na gubitak poslova zbog gubitka povjerenja. Istragom su obuhvaćene i neke moćne građevinske firme. Šta je suština? Firme su komunicirale sa tzv. studentskim servisima (zadrugama) koji su im davali radnike za honorarne poslove.

Sarajevski građevinci objašnjavaju: Svugdje u svijetu je praksa da građevinari traže sezonsku radnu snagu i ta radna snaga je ponekad čak jednaka broju onih za koje vlasnici moraju plaćati sve beneficije i plate i u vrijeme “mrtve sezone”. Dakle, ono što je praksa svugdje u svijetu, ne važi u Sarajevu. Ovdje se zatvaraju oči na ono što je normalno. Već sada nekoliko tih firmi govore o gubicima poslova u inostranstvu vrijednih desetine miliona eura.

Ako ih kadija istražuje, tuži i sudi, kome će se sarajevski biznismeni žaliti? Firme obuhvaćene akcijom "Zadruga", trpe stravične posljedice prije bilo kakvog sudskog postupka. Nema ni riječi o presumpciji nevinosti. Istraga je razvučena unedogled. Govori se da su i neke banke pripremne na odbijane kreditiranja osumnjičenim firmama i to prije okončanja već započetkog procesa. Krediti nekim sarajevskim kompanijama su već zaustavljeni.  Jednom ekonomisti iz inostranstva je rečeno da su evropske kompanije provjeravale partnere u BiH i da su ih tražili i nalazili na spiskovima. Najteže posljedice će tek uslijediti.

No, problem je i sa istražiteljima. Naime, ljudima koji su osumnjičeni nije jasno gdje su pogriješili? U istrazi se govori o pranju novca, što firme koje uplaćuju novac za honorarne poslove ne mogu raditi, ako uredno šalju fakture za izvršeni posao. Oni uplaćuju svoj novac, pa nije jasno šta se tu pere. Servisi za honorarno zapošljavanje mogu samo utajiti porez. Ali to je tek nekoliko servisa (zadruga), a ne 560 firmi od kojih ogromna većina nikada nije imala niti najmanji poslovni propust.

Izgleda proizvoljno ako se zna da su neki vlasnici privatnih sarajevskih firmi ‘optuženi’ za “zloupotrebu službenog položaja”, kao da se radi o stranački imenovim osobama u državnim preduzećima.

Već sada se vlasnici ovih sarajevskih firmi žale da se njihovi prvi dati iskazi naprasno mijenjaju po željama njihovih istražitelja. Sarajevski biznismeni tvrde da će posljedice trajno ostati i pitaju se: Hoćemo li se sjetiti autora ovog sve očiglednijeg propadanja?