ANALIZA

Prema Evropi, jedan korak naprijed, dva nazad

Objavljeno u kategoriji BiH na 20.01.2018 20:00:00

ANALIZA

Prema Evropi, jedan korak naprijed, dva nazad

Objavljeno u kategoriji BiH na 20.01.2018 20:00:00


Foto Arhiv

SARAJEVO, (Patria) - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu.

Akademik, dr. Mirko Pejanović, profesor emeritus Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u svom članku “Dosezi i pretpostavke ubrzanja integracije BiH u EU i NATO” piše o putu BiH prema članstvu u euroatlantskim integracijama.

STRATEGIJA ZA INTEGRACIJU

Dejtonskim mirovnim sporazumom je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Ali, u historijskom kontekstu, mir u Bosni i Hercegovini je uspostavljen i dalje se učvršćuje posredovanjem angažiranja institucija međunarodne zajednice i bosanskohercegovačkih demokratskih snaga. Izvođenje društveno-historijskog projekta integracije države Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije daje novu osnovu za stabilnost mira.

Unutar odvijanja procesa integracije u Evropsku uniju i NATO savez izvode se reforme kojima se usvajaju evropski standardi, preuzimanjem evropskih vrijednosti i evropske pravne stečevine. Cilj tih reformi je stabilizacija mira u postkonfliktnom društvu, ekonomski razvoj i jačanje institucija države Bosne i Hercegovine do njezine samoodrživosti. Dostići samoodrživost za Bosnu i Hercegovinu znači uspostaviti pravnu državu i vladavinu prava na svim nivoima državne organizacije, od lokalnog do državnog.

Ovi ciljevi pretpostavljaju strateško opredjeljenje države Bosne i Hercegovine u izvođenju i ostvarivanju procesa integracije u Evropsku uniju i NATO savez. Ovu vrstu opredjeljenja Parlamentarna skupština i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine definirali su odgovarajućim odlukama i programima tokom 1999. i 2000. godine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je principe vanjske politike. U glavnim odrednicama te politike posebno mjesto ima integracija Bosne i Hercegovine u evroatlantske institucije - EU i NATO savez.

Pitanje svih pitanja postaje: Je li moguće ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju? Od 2012. godine bitno se mijenjaju geopolitička kretanja u Evropi i svijetu. Islamska država formirana na prostoru Bliskog istoka pojačala je opasnost od globalnog terorizma. Te opasnosti su viđene u evropskim državama: Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Švedskoj i drugim. Teroristički akt nad dvojicom pripadnika Oružanih snaga BiH, izveden je i u Bosni i Hercegovini potkraj 2016. godine. Val izbjeglica zbog rata u Siriji i Libiji doveo je do poremećaja u jedinstvu članica Evropske unije u odnosu na prihvat izbjeglica. Rast snaga desnice i populizma u evropskim zemljama prijeti da ugrozi razvoj i jačanje institucija Evropske unije.

Interes za Bosnu i Hercegovinu raste od strane Ruske Federacije i Republike Turske. Rast utjecaja i Ruske Federacije i Republike Turske može dovesti do novih negativnih posljedica na geopolitički položaj BiH i time ugroziti dinamiku integracije Bosne i Hercegovine u EU i NATO savez. Nove geopolitičke silnice direktno utiču na položaj Bosne i Hercegovine, a posebno na njezino jedinstvo i snagu da provodi reforme i ubrzava integraciju u Evropsku uniju i NATO savez. U odnosu na geopolitičke promjene u svijetu i Bosni i Hercegovini u drugom desetljeću 21. stoljeća, postoji opasnost da geopolitiku oblikovanu Dejtonskim mirovnim sporazumom i geopolitiku utemeljenu na integraciji BiH u euroatlantske institucije mogu potisnuti nove geopolitičke silnice. Neke od tih geopolitičkih silnica, posebno one u kontekstu djelovanje Ruske Federacije, ohrabruju, unutar BiH, snage secesionizma i destrukcije države Bosne i Hercegovine. Te snage osporavaju rad i jačanje institucije države BiH. Osporavaju i strateška opredjeljenja države za članstvo u NATO savezu. Akter tog osporavanja je Savez neovisnih socijaldemokrata kao vladajuća stranka u Republici Srpskoj u posljednjih deset godina.

POSTKONFLIKTNO DRUŠTVO

Zbog svih novih geopolitičkih kretanja integracija Bosne i Hercegovine u EU i NATO savez treba dobiti nove podrške i dinamiku u institucijama Evropske unije i NATO saveza. Zapravo, nužno je da Evropska unija posredovanjem svog specijalnog predstavnika za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavi novu agendu reformi koje valja provesti u BiH. Te reforme činile bi jedinstvenu agendu u djelovanju specijalnog predstavnika Evropske unije i parlamentarnih i izvršnih tijela Bosne i Hercegovine: Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara. Uz sve ovo nužno je uspostaviti novi oblik moderacije na razini institucija Evropske unije u provođenju integracijskog procesa za BiH. Ta moderacija bila bi vođena autoritetom potpredsjednika Europske komisije za vanjsku politiku i sigurnost te komesara za proširenje EU.

Ovaj oblik angažiranja institucija EU-a javlja se kao najvažnija pretpostavka za ubraznje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Valja imati u vidu da je Bosna i Hercegovina postratno i postkonfliktno društvo. Njezine su institucije i nestabilne i nemoćne zbug nepostojanja unutrašnjeg političkog konsenzusa vladajućih stranaka. Posredovanje putem moći institucija Evropske unije može ubrzati izvođenje reformi i približiti Bosnu i Hercegovinu u članstvo EU. Tu ulogu Evropska unija ima na temelju ovlaštenja za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u izgradnji mira.

Drugu najvažniju pretpostavku za ubrzanje integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju čini mogućnost uspostavljanja široke koalicije parlamentarnih stranaka za evropsku pravnu državu BiH nakon parlamentarnih izbora 2018. Sve od 1996. godine Bosna i Hercegovina ima problema u pogledu formiranja parlamentarne većine i stabilne vlade. O mnogim pitanjima državnog razvoja ne postoji konsenzus između vladajućih parlamentarnih stranaka, posebno u pitanju jačanja državnosti BiH.

Široka koalicija za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu, uz pojačanu pomoć i podršku institucija Evropske unije, mogla bi za sljedećih pet do sedam godina (a to je do 2025. godine) dovesti Bosnu i Hercegovinu do ispunjavanja uvjeta i dobivanja poziva za članstvo u Evropskoj uniji.

NUŽNO JE ČLANSTVO U NATO-u

Mir u Bosni i Hercegovini je i nakon 22 godine od Dejtonskog mirovnog sporazuma krhak i nestabilan. Glavna pretpostavka za učvršćenje mira u državi Bosni i Hercegovini sadržana je u ubrzanom odvijanju procesa integracije u Evropsku uniju i NATO savez. Dovršavanjem integracijskog procesa Bosna i Hercegovina postaje i pravna i samoodrživa državna zajednica. Ona to postaje stjecanjem članstva euroatlantskim institucijama i uključivanjem u euroatlantski sigurnosni sistem.

Prema tome proces integracije države Bosne i Hercegovine u NATO savez kao sjevernoatlantski sigurnosni sistem znači globalni okvir koji će spriječiti novonastajuće geopolitičke silnice uperene protiv prijema BiH u članstvo NATO saveza i silnice koje vode k destrukciji države Bosne i Hercegovine. NATO za Bosnu i Hercegovinu nije isto što je za druge zemlje zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina izišla je iz rata u kome je bilo masovno stradanje civila, uključujući i genocid nad Bošnjacima u gradu Srebrenici. NATO je na temelju Općeg mirovnog sporazuma o miru, zapravo Dejtonskog mirovnog sporazuma, proveo mirovni plan u vojnom aspektu. NATO je tako dobio ulogu globalnog jamca mira u Bosni i Hercegovini.

Oružane snage Bosne i Hercegovine nastale ujedinjavanjem entitetskih vojski prošle su, uz pomoć NATO saveza, osposobljavanje za sudjelovanje u mirovnim vojnim misijama u svijetu - u zemljama Azije i Afrike. Svoju ulogu u zaštiti i učvršćenju mira u Bosni i Hercegovini, u okviru ovlaštenja za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, NATO savez proširuje izvođenjem integracije države Bosne i Hercegovine u sjevernoatlantski sigurnosni sistem.

U tom je smjeru vrlo uspješno prošla faza integracije BiH u NATO u okviru partnerstva za mir. Nakon toga je započeo proces ispunjavanja uvjeta za pristupanje Akcijskom planu za članstvo u NATO savezu. Važan uvjet koji se ispunjava odnosi se na uknjižbu perspektivne vojne imovine na Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Dvije trećine nepokretne perspektivne imovine već je uknjiženo u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ministarstvo odbrane BiH. Pravnu destrukciju za uknjižbu vojne imovine koja dolazi iz Republike Srpske svojim odlukama već je osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Demokratska tijela države Bosne i Hercegovine bi nakon aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) zajedno sa štabom NATO saveza u Sarajevu, na novi način razvijala partnerstvo s građanima i njihovim udruženjima na projektu: NATO savez - garant mira u Bosni i Hercegovini. Takvom projektu potporu bi dali OSCE, mediji, akademska zajednica, organizacije civilnog društva i sve demokratske političke snage. Važnu ulogu imale bi i vjerske zajednice.

Odgađanje prijema Bosne i Hercegovine u članstvo NATO saveza može značiti veliku prijetnju očuvanju i učvršćenju mira u Bosni i Hercegovini. Prisutnost i angažiranje NATO saveza na očuvanju mira u Bosni i Hercegovini znači istovremeno odvraćanje radikalnih nacionalističkih političkih snaga da destruiraju integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine i mir u ovoj zemlji.

Prof. dr. Mirko Pejanović, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH)