INFORMATIKA I PRANJE NOVCA

Zbog netransparentnih javnih nabavki neke IT kompanije u BiH bolje posluju od Microsofta

Objavljeno u kategoriji BiH na 12.12.2017 20:30:00

INFORMATIKA I PRANJE NOVCA

Zbog netransparentnih javnih nabavki neke IT kompanije u BiH bolje posluju od Microsofta

Objavljeno u kategoriji BiH na 12.12.2017 20:30:00


Foto Pixabay

SARAJEVO, (Patria) - Ivana Korajlić iz Transparency International tokom predstavljanja „Monitoringa provođenja strategije za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini za period 2015. - 2019“, rekla je da u BiH postoji statistički napredak u odnosu na prethodne strategije za borbu protiv korupcije, ali izostaju oni suštinski zakoni koji su vezani za unaprjeđenje antikorupcije u zemlji.

Centri civilnih inicijativa već nekoliko godina upozoravaju da najviše korupcije u Bosni i Hercegovini ima u javnim nabavkama.

"Na pitanje gdje je ona najprisutnija, istraživanja i domaća i strana, ali i svakodnevna percepcija građana, ustvari govore da najviše korupcije ima tamo gdje ima najviše moći, odnosno gdje ima najviše novca.“

Prema podacima CCI-ja, od milijarde eura, blizu dvije trećine odnosi se na vrijednost tendera koji se biraju kroz postupak javnog nadmetanja, dok se gotovo jedna trećina, prema neslužbenim procjenama, odnosi na postupke izravne pogodbe i slično, koji nemaju istu razinu transparentnosti, objavila je Al Jazeera u martu 2016. godine.

Ogroman dio novca iz javnih kompanija izvlači se, između ostalog, i kroz sumnjivu nabavku raznih softvera za te kompanije. Softveri su često plaćeni i po nekoliko puta skuplje od njihove realne vrijednosti, dok se javni novac dodatno isisava kroz održavanje tih softvera, što je područuje naročito podložno za minipulaciju.

U bazi Centra za istraživačko novinarstvo među 50 kompanija koje su od 2011. do 2015. dobile najviše novca na javnim nabavkama roba, usluga i radova, najmanje je pet kompanija iz polja IT-a, poput firme Lanaco iz Banja Luke koja je od 2011. do 2015. dobila 81 ugovor u državnim institucijama ili kompanijama, ukupne vrijednosti od blizu 40 miliona KM.

Tu je i zagrebačka firma b4b koja je za 24 ugovora u četiri godine dobila više od 16 miliona KM. Novac je uglavnom dobila iz Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, i to za nabavku i održavanje softvera poznat kao SAP.

U bazi Centra za istaživačko novinarstvo nalazi se i privatna IT kompanija BS Telecom, koja je od 2011. do 2015. godina dobila 24 ugovora u šest javnih preduzeća ukupne vrijednosti od 32 miliona KM. Ta firma je najviše poslova dobila u BH Telecomu i Elektroprivredi BiH.

Slobodna Bosna piše da je BS Telecom privatna informatička firma osnovana kao sarajevska firma-kćerka kompanije Strom iz Praga, čiji su vlasnici bliski prijatelji nekadašnjeg lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije, što može objasniti nagli porast prihoda ove kompanije koja ima oko 40 uposlenih.

Prema poslovnim izvještajima te firme, koji su pokazani na uvid Patriji, BS Telecom je od 2008. do 2011. godine prijavio prihod od 8,9 miliona KM. Od 2012. od 2014. godine prijavljeni prihod te kompanije doživljava nagli skok i iznosi 62 miliona KM, a sve zahvaljujući ugovorima sa javnim preduzećima. Za isti period rashodi na plate u toj firmi pali su sa oko 800.000 KM na oko 570.000 KM.

Povrat na vlasnički kapital u BS Telecomu iznosi 514 posto, stoji dalje u poslovnim izvještajima ove firme. Poređenja radi, prema podacima dostupnim na stranici Microsofta, ta svjetska kompanija prijavila je povrat na vlasnički kapital koji nije prešao 32 posto.

Na problem javnih nabavki u BiH nedavno su upozorili i iz Fonda otvoreno društvo BiH. Timovi monitora, koje sačinjavaju Fond otvoreno društvo BiH, Razvojna agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH, Centar za istraživačko novinarstvo BiH i UG „Tender" Banja Luka su u periodu od aprila do septembra ove godine vršili monitoring 173 ugovorna organa prateći 1.566 aktuelnih postupaka javnih nabavki. Proces monitoringa obuhvatio je sve nivoe vlasti u BiH. Rezultati monitoringa transparentnosti ugovornih organa pokazali su da u aprilu ove godine 43 posto ugovornih organa nije na svojoj internet stranici imalo zakonom obavezan plan javnih nabavki, a uočeni su i drugi propusti.