IZVJEŠTAJI

CCI: BiH najlošija zemlja za poslovanje u Evropi

Objavljeno u kategoriji Biznis na 09.11.2017 10:10:24

IZVJEŠTAJI

CCI: BiH najlošija zemlja za poslovanje u Evropi

Objavljeno u kategoriji Biznis na 09.11.2017 10:10:24


Foto NAP

SARAJEVO, (Patira) - Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj „Stanje nacije“ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd.

Jedna od oblasti analize CCI-a bila je globalna konkurentnost i lakoća poslovanja u BiH. 

U izvještaju se navodi da „prema nedavno objavljenim izvještajima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB), za 2017. godinu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 103. prema WEF, odnosno 86. mjestu prema WB, globalne liste konkurentnosti, što  su najlošije pozicije jedne evropske zemlje“. 

„Ukoliko ovo stavimo u regionalni kontekst, najbolje rangirana država okruženja je Slovenija na 48. mjestu, zatim Hrvatska na 74., Crna Gora na 77. mjestu i Srbija 78., dok je BiH tek na 103. mjestu u Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma. Istraživanje WEF-a u 2017. je obuhvatilo 137 zemalja svijeta, a rezultati se temelje na anketi 14.000 preduzeća širom svijeta. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, obrazovanje, tržište rada“, navode iz CCI-a, prenosi agencija Patira.

„Posmatramo li posljednji izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH je ubjedljivo najlošije rangirana zemlja u Evropi, dok su neke zemlje regije napravile značajne pomake u poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti. Tako se Makedonija nalazi na 11. mjestu, slijedi Slovenija na 37., pa Crna Gora i Srbija na 42. odnosno 43. mjestu, te Hrvatska koja je na 51. mjestu. Bosna i Hercegovina je tek na 86. mjestu, što je pad za 5 pozicija za posljednjih godinu dana, pa je po ovoj skali lošije pozicionirana od afričkih zemalja poput Kenije, Bocvane ili Zambije“.

Ukupan broj rangiranih zemalja u indeksu Svjetske banke je 190, a indikatori za rangiranje su: osnivanje preduzeća, priključak el.energije, registracija imovine, izvršenje ugovora, poreska politika, međunarodna trgovina i dr. Pojednostavljeno lakoća poslovanja analizira koliko je lako, lokalnom poduzetniku, prema važećoj zakonskoj regulativi neke zemlje, otvoriti i voditi malo ili srednje preduzeće.


Slika 1: Pozicija BiH u indeksima globalne konkurentnosti i lakoće poslovanja (2012.-2017.) 

Iz CCI-a navode i to da kako bi bolje razumjeli razloge lošeg poslovnog ambijenta u BiH, potrebo je pogledati pojedinačne indikatore koji se koriste za formiranje indeksa Svjetskog ekonomskog foruma  (WEF) i Svjetske Banke (WB).


Slika 2: BiH u indikatorima globalne konkurentnosti po WEF 

“Prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u periodu 2013. – 2017., vidljiva je dugotrajna stagnacija na 4 od 6 indikatora, te stagnacija u odnosu na prošlu godinu i na petom indikatoru - Infrastruktura. Značajan progres vidljiv je po indikatoru Efektivnost antimonopolske politike, na kojem je u prethodne dvije godine zabilježeno poboljšanje za 34 mjesta. Prosječna pozicija po ovih 6 indikatora je 88, što BiH globalno pozicionira u ispodprosječne zemlje po lakoći poslovanja”, navodi se u izvještaju Stanje nacije.


Slika 3: BiH u indikatorima lakoće poslovanja po WB 

“Pojedinačni indikatori lakoće poslovanja, po indeksu Svjetske banke (WB), pokazuju stagnaciju koja traje od  i 2015., osim po indikatoru (lakoća) Plaćanja poreza i (lakoća) Izdavanja građevinskih dozvola gdje je primjetan mali napredak, svi ostali su ili stagnirali ili bilježili regresiju. U indikatoru (lakoća) pokretanja biznisa, koji je ujedno i najveća kritika na račun BiH vidljiv je negativni skok između 2015. i 2017.,. BiH bilježi stagnaciju i često regresiju kao što je slučaj za indikator Izvršenje ugovora i (lakoća) dobijanja kredita. Poboljšanje je evidentno kod indikatora (lakoća) plaćanja kredita, dok kod ostalih indikatora bilježimo minorne promjene”, navodi se u tom izvještaju.