EKONOMIJA

Izvještaj CPU-a: U BiH ne postoji institucija odgovorna za stabilnost finansijskog sektora

Objavljeno u kategoriji Biznis na 08.11.2017 14:28:13

EKONOMIJA

Izvještaj CPU-a: U BiH ne postoji institucija odgovorna za stabilnost finansijskog sektora

Objavljeno u kategoriji Biznis na 08.11.2017 14:28:13

Foto CPU/Vanja Čerimagić Foto CPU/Vanja Čerimagić

SARAJEVO, (Patria) - Promjene regulatornog okvira doprinijet će tome da banke koje bolje upravljaju rizicima mogu i plasirati više kredita, i obratno, jedan je od zaključaka konferencije „Stabilnost finansijskog sektora“ koja je održana u ponedjeljak u hotelu Evropa. U sklopu konferencije prezentovana je analiza Centra za politike i upravljanje, a o pitanjima iz analize govorili su predstavnici bankarskog i privrednog sektora u BiH, te relevantnih javnih institucija.

Direktor CPU-a Adis Muhović podsjetio je u uvodu na zacrtane ciljeve prema Aranžmanu BiH sa MMF-om koji uključuju rast kredita privatnom sektoru od 3,6 posto u 2017. do 7,1 posto u 2021. godini, te rast BDP-a u srednjoročnom periodu od 3  do 5 posto. Također, predviđen je značajan rast javnih investicija koji do 2021. godine trebaju dostići 2,95 milijardi KM. Međutim, prema preliminarnim pokazateljima za 2016. godinu, došlo je do rasta BDP-a od 2 posto, umjesto planiranog 3 posto, a uzrok se može tražiti u tome što javne investicije nisu realizirane prema planiranim stopama rasta.

Muhović je rekao da su znaci konsolidacije i jačanja finansijskog sektora vidljivi u posljednjih godinu i po, ali da nije došlo do snažnije kreditne ekspanzije.

Za ostvarivanje značajnijeg ekonomskog rasta, dodao je, osim reformi u finansijskom sektoru, bit će potrebno i simultano provođenje strukturalnih mjera za unaprjeđenje poslovnog okruženja i fiskalno rasterećenje privrede.

Novi regulatorni okvir neće doprinijeti ekspanziji kredita

Na konferenciji se razgovaralo o novom regulatornom okviru koji je usvojen ili treba biti usvojen kao dio mjera iz Aranžmana sa MMF-om. Pretpostavka je da će provođenje ovih, uz dodatne mjere iz Aranžmana, dovesti do kreditne ekspanzije koja je uslov za rast BDP-a. 

Novi regulatorni okvir, naglasio je pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH Edvard Kotorić, manje je konzervativan od prethodnog jer uvažava stabilnosti određenih kategorija depozita bez obzira na preostalu ročnost, te je zahtjevan u pogledu upravljanja rizicima likvidnosti. U suštini, dodao je Kotorić, promjene regulatornog okvira doprinijet će tome da banke koje bolje upravljaju rizicima mogu i plasirati više kredita, i obratno.

Izvršni direktor UNION banke Admil Nukić naglasio je kako je finansijski sektor stabilan, te da je zadatak novog regulatornog okvira samo da učvrsti stabilnost sektora. Smatra kako će nova legislativa imati neutralan efekat na kreditni rast,  te da će se u tom kontekstu ona odraziti na kapacitete malih i srednjih banaka. Učesnici su se saglasili kako je harmonizaciju domaće legislative sa legislativom EU potrebno provesti u skladu sa okolnostima i uslovima poslovanja u BiH. Naglašeno je kako su kamatne stope koje bh. banke trenutno nude privredi vrlo bliske onima u EU, ali da su tržišni i politički rizici sa kojima se bh. banke suočavaju značajno veći.

U BiH ne postoji institucija koja je direktno odgovorna za finansijsku stabilnost

U kontekstu rizika za stabilnost sektora i kreditni rast, Kotorić je naglasio kako je zbog strukture i koncentracije bankarskih grupacija iz EU, bankarski sistem u BiH izložen prelijevanju sistemskih rizika iz Euro zone. Kao veliki problem Kotorić je izdvojio činjenicu da u BiH ne postoji makropudencijalni okvir, odnosno, da ne postoji institucija koja je direktno i eksplicitno odgovorna za finansijsku stabilnost. Umjesto toga, odgovornost za finansijsku stabilnost institucija se indirektno izvodi iz zakonskih ovlaštenja Centralne banke BiH za održavanje stabilnosti domaće valute i Agencije za bankarstvo za očuvanje stabilnog i pouzdanog bankarskog sistema. Problem je i to što Centralna banka  BiH ne može u skladu sa Zakonom intervenisati na tržištu novca kao posljednje utočište, tako da u BiH ne postoji institucionalno rješenje za to pitanje. Ipak, kroz Stalni odbor za finansijsku stabilnost (SOFS), Centralna banka BiH, u saradnji sa entitetskim agencijama za bankarstvo, od 2009. godine sprovodi top-down makro stres testove na sistemske rizike u bankarskom sektoru.

Potrebno je stvoriti ambijent povoljan i za privredu i za banke

Kada je riječ o potražnji za investicionim kreditima, Nukić je rekao kako bh. privrednici instistiraju na kratkoročnim kreditima koji su zbog povoljnih kamatnih stopa trenutno isplativiji, ali da nije dobro da se takvim kreditima finansiraju dugoročni projekti. U kontekstu utjecaja zaduživanja javnog sektora, mišljenja je da ono ne utječe značajno na politike banaka za kreditiranje preduzeća, te da i pored niskih kamatnih stopa i dobrih uslova za finansiranje realnom sektoru, pri podizanju kredita, čest problem preduzećima predstavlja nerazvijeno korporativno upravljanje, odnosno računovodstveno-finansijske funkcije poslovanja.

U kontekstu optimalne strukture rasta kredita, Senad Redžić iz Udruženja poslodavaca FBiH smatra kako je od iznimne važnosti da krediti donose novu vrijednost. Smatra kako je potražnja za kreditima izvan dometa utjecaja banaka. Učesnici su se saglasili da je za poticaj razvoja malih i srednjih preduzeća ključna uloga razvojnih banaka, te da je potrebno formirati kreditno-garantne fondove. Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra da je zbog malog broja velikih preduzeća usporen rast malog i srednjeg biznisa. Stoga je naglašeno da je prethodno potrebno definiranje komparativnih prednosti, odnosno kreiranje strategije razvoja i sektorskih strategija, kako bi se finansijskim intervencijama unaprijedile bilansne pozicije preduzeća u ključnim granama privrede.

Nestabilnost ne odgovara nikome

U kontekstu podsticanja potražnje za investicionim kreditima, Kutle smatra da je za poticaj investicija, odnosno za promjenu poslovnog, ali i životnog okruženja, prevashodno potrebna promjena političkog ambijenta. Ambijent nesigurnosti u kojem živimo doprinio je opštoj negativnoj percepciji, što je rezultiralo niskom ekonomskom aktivnošću te niskim primanjima građana. To za posljedicu ima veću učestalost potrošačkih u odnosu na investicione kredite.