NE IDE JOJ BAŠ NAJBOLJE

Hrvatska predsjednica u borbi protiv historičara: Kako izjednačiti komunizam i fašizam

Objavljeno u kategoriji Region na 12.09.2017 23:00:00

NE IDE JOJ BAŠ NAJBOLJE

Hrvatska predsjednica u borbi protiv historičara: Kako izjednačiti komunizam i fašizam

Objavljeno u kategoriji Region na 12.09.2017 23:00:00


Foto Arhiv

Piše: Haris Ljevo

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je opširan intervju za televiziju N1 u kojoj je između ostalog govorila i o zabrani simbola iz „totalitarnih režima“, pozdravu „Za dom spremni“, porastu nacionalizma i fašizma...

Kolinda Grabar Kitarović je po ko zna koji put govorila o svim „totalitarizmima“, što je glavni adut u rukama onih koji žele izjednačiti fašizam i komunizam.

Hrvatska predsjednica je tokom intervjua dala nekoliko zaista spornih izjava za koje nije mogla pronaći valjano historijsko opravdanje. Grabar Kitarović je istakla kako se ozbiljni političari u Evropi bave temama od životnog značaja, dok se ovdje priča o temama iz prošlosti, odnosno Drugog svjetskog rata.

- Ideološke konzervativne i liberalne stranke danas se u Evropi razlikuju uglavnom po socijalnim pitanjima i podjelama. Kod nas se to počelo prenositi, ne nužno po stranačkim crtama nego općenito na podjele u društvu, u odnosu na totalitarne režime, na petokraku, na Josipa Broza, i na pozdrav „Za dom spremni“ i na sve ostalo. Moderni političari danas u EU bave se ekonomijom, životnim standardom, trgovinom, ulaganjima, otvaranjem prostora za svoje privrede – kazala je hrvatska predsjednica.

Predsjednica susjedne nam države je potpuno upravu, ali nije dala objašnjenje zašto je to tako. Razlog se krije u tome što u Evropi ozbiljni političari ne pregovaraju s članovima udruženja koja šire mržnju i fašizam, dok su takve osobe na njenoj predsjedničkoj inauguraciji sjedile u prvom redu među zvanicama.

U EU se s fašistima ne pregovara. U Njemačkoj se niko neće usuditi pa reći kako je pozdrav „Heil Hitler“ zloupotrijebljen od strane nacista za razliku od Hrvatske gdje se ustaški pozdrav „Za dom spremni“ tako tretira. U EU su načisto kada je u pitanju odnos prema fašizmu i Drugom svjetskom ratu, tako da mogu isključivo da se bave ekonomskim temama.

- Ja u pravilu nisam za zabrane, imamo slučaj mladića iz Umaga koji je prije nekoliko dana izvikivao nekakve povike zbog čega je dobio poziv za sud. Ja sam u svoje dvije i po godine mandata doživjela svašta, svakakve povike, ali mislim da mi kao političari moramo biti spremni na to da građani imaju pravo izražavati svoje mišljenje i svoje nezadovoljstvo i kroz poklike koje nam ne odgovaraju i koje nas vrijeđaju lično, no ja sam apsolutno protiv bilo kakvog verbalnog delikta, ali treba naći onu finu granicu gdje počinje govor mržnje koji stvara trendove u društvu koje treba zaustaviti - kazala je Grabar Kitarović.

Kazala je kako je protiv zabrana, te da građani imaju pravo izražavati mišljenje, ali je zaboravila kazati kako je u civilizovanom svijetu vrlo jasna razlika između izražavanja mišljenja i govora mržnje. Hodanje ulicom i uzvikivanje ustaških pozdrava i pjevanje ustaških pjesama nije i ne može biti izražavanje slobode mišljenja, tako da to mora zahtijevati u najmanju ruku prekršajnu prijavu, a ne okretanje glave i pravljenje da su takve stvari bezazlene.

Kolinda Grabar Kitarović je poručila kako se slaže da historičari trebaju da se bave pitanjima iz historije, ali kada historičari kažu kako je pozdrav „Za dom spremni“ ustaški pozdrav, te da nema nijednog dokaza da je to neki stari hrvatski pozdrav, onda se Kolinda ne slaže s historičarima. Historija je za hrvatsku predsjednicu poput švedskog stola; uzima ono što joj se sviđa, a odbacuje ono što joj se ne sviđa.

Predsjednica Hrvatske je istakla kako su se smirile strasti oko ploče „Za dom spremni“ njenim premještanjem iz Jasenovca u Novsku. Takva izjava najbolje oslikava njen odnos prema ustaštvu. Za hrvatsku predsjednicu nije sporna ploča s ustaškim pozdravom ukoliko se ona pomjeri nekoliko kilometara. Kao kada bi ploču s natpisom „Heil Hitler“ pomakli iz Aushwitza desetak kilometara dalje i problem riješen.

Koliko god se hrvatska predsjednica trudila da dokaže kako u Hrvatskoj nema fašizma, najbolje je demantuje godišnji izvještaj američkog State Departmenta u kojem se navodi kako su nacionalizam i fašizam u velikom porastu u Hrvatskoj.

Memorijalna konferencija posvećena žrtvama komunističkih režima, održana u estonskom glavnom gradu Talinu 23. augusta povodom Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sistema, također završila je neslavno i pokazala gdje se trenutno nalaze ozbiljne evropske zemlje, a gdje Hrvatska.

Zaključnu izjavu o „zločinima protiv čovječnosti počinjenim pod totalitarnim režimima“ potpisali su predstavnici tek osam od 27 država članica Evropske unije. Među njima je bio i predstavnik Hrvatske.

Pored Hrvatske, izjavu su potpisale Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Litvanija, Latvija i Estonija.

Buru pred odlazak u Talin podigao je grčki ministar pravosuđa Stavros Kontonis, koji je oštro reagovao zbog sadržaja izjave, pa su domaćini u Estoniji bili prisiljeni izmijeniti prvobitni sadržaj.

- Pripremljeni tekst prije svega se odnosi na žrtve komunizma, a ne nacizma čime se šalje pogrešna i opasna politička poruka – izjavio je grčki ministar.

Na kraju je većina vodećih evropskih država izbjegla dolazak u Talin ili je poslala nižerangirane predstavnike.

Izjavu su uglavnom potpisale države u kojima je danas najveći porast fašizma i koje ne poštuju odluke Evropskog suda o prijemu izbjeglica iz muslimanskih zemalja.

Šta znači tzv. „borba prtiv svih totalitarizama“, najbolje je opisao Boris Buden, jedan od vodećih filozofa na prostoru bivše Jugoslavije.

- U Hrvatskoj je s krizom došlo do zaoštravanja ideološke borbe koja za posljedicu ima bujanje antikomunizma koji nikada nije bio jači. A da se ne zavaravamo, antikomunizam je zapravo fašizam. Suverena Hrvatska je uspostavljena kao proizvod suverenog nacionalističkog režima – kazao je Buden na ovogodišnjem Fališu (Festival alternative i ljevice Šibenik).