ANALIZA IFIMES-A

Da li je Aleksandar Vučić ključan za formiranje nove Vlade Kosova?

Objavljeno u kategoriji Region na 12.07.2017 13:45:08

ANALIZA IFIMES-A

Da li je Aleksandar Vučić ključan za formiranje nove Vlade Kosova?

Objavljeno u kategoriji Region na 12.07.2017 13:45:08


Foto Ilustracija

Na Kosovu su 11.juna 2017.godine održani treći parlamentarni (vanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti 17.februara/veljače 2008.godine.

Skupština Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantiranih za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto.

Protekli vanredni parlamentarni izbori na Kosovu bili su u znaku koalicija i tri glavna politička rivala: Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija faktički Hashima Thaçija, Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafe i Pokreta Samoopredjeljenje ‘Lëvizja Vetëvendosje’ (LVV) neformalnog lidera Albina Kurtija

LDK je na proteklim izborima bila u koaliciji sa Alijansom za novo Kosovo (AKR) kontraverznog biznismena Behgjeta Pacollija, strankom „Alternativa“ Ilira Dede i Pokret partija pravde, dok je PDK bila u koaliciji sa Alijansom za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja, strankom Inicijativa za Kosovo „Nisma“ Fatmira Limaja i još devet manjih stranaka.

Međunarodni institut IFIMES je u svojim dosadašnjim analizama upozoravao da se radi o nenačelnim koalicijama koje su već isprobane na političkoj sceni  Kosova i čiji je jedini cilj ostanak na vlasti odnosno izbjegavanje sudskog procesuiranja.

Pokret Samoopredjeljenje (LVV) izašao je samostalno na izbore i kao politička stranka/pokret osvojio najviše poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova, a njihov kandidat za premijera Albin Kurti dobio je najviše glasova birača (143.621), koji su ga tako nominirali za funkciju predsjednika Vlade Republike Kosovo. LVV do sada nije participirao u vlasti na nivou Kosova.

Rezultati izbora su pokazali da građani Kosova glasajući na izborima 11. juna 2017 žele krupne promjene i da Kosovo formira novu vladu koja će služiti interesima naroda, a ne partijskim i pojedinačnim interesima. 

ALBINU KURTIJU I LVV NAJVEĆA PODRŠKA BIRAČA

Centralna izborna komisija Kosova (CIK) je saopćila, da je koalicija oko PDK (PAN) osvojila 33,74% glasova, LVV 27,49%,  koalicija oko LDK (LAA) 25,53% glasova.

Prema izbornim rezultatima, koalicija PAN ima 39 poslaničkih mjesta u Skupštini, LVV ukupno 32, koalicija LAA 29 poslanička mjesta, Srpska lista je dobila devet mandata, Srpska liberalna stranka (SLS) jedan mandat. Preostalih 10 poslaničkih mjesta osvojili su pripadnici drugih etničkih zajednica: Bošnjaci, Turci, Romi, Goranci, Egipćani, Aškalije.

Uvjerljivi pojedinačni pobjednik na ovim izborima je Pokret Samoopredjeljenje (LVV) – pokret socijaldemokratske orijentacije, dok je najveći gubitnik PDK Kadrija Veselija sa pojedinačno osvojenih samo  23 poslanika, koliko je osvojio i LDK Isa Mustafe. AAK Ramusha Haradinaja je na četvrtom mjestu sa 10 poslanika, dok je stranka „Nisma“ Fatmira Limaja osvojila šest mandata.

Zanimljivost proteklih izbora je, da su ključni politički akteri prije početka izborne kampanje nominirali svoje premijerske kandidate. Prema broju osvojenih glasova birači su najveće povjerenje iskazali premijerskom kandidatu Albinu Kurtiju (LVV) sa 143.621 glasa, Kadri Veseliju (PDK) sa 129.947 i Avdullahu Hotiju (LDK) sa 115.693 glasa čime su birači pokazali koga žele na mjestu premijera Kosova, dok je Ramush Haradinaj pojedinačno osvojio 102.127 glasa.

Analitičari primjećuju sinkroniziranu kampanju i napade političko-kriminalnih struktura na Kosovu i Srbiji te pokušaj diskreditacije usmjeren protiv socijaldemokratskog  Pokreta Samoopredjeljenje i Albina Kurtija, jer je poslije ovih izbora došao „trenutak istine“ sa kojim se mora suočiti Kosovo, a to je proces dekriminalizacije Kosova i politike, zaustavljanje trenda iseljavanja, osiguravanja bolje egzistencije građana kroz razvoj ekonomije, uspostavljanje vladavine prava i afirmacija Kosova kao mlade države u regionalnim i međunarodnim okvirima.

TANDEM VUČIĆ – THAÇI OPASAN ZA BUDUĆNOST KOSOVA

Odmah poslije pobjede na parlamentarnim izborima Pokreta samoopredjeljenje kosovski predsjednik Hashim Thaçi samoinicijativno i sinkronizirano sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Republike Srbije je donio odluku da dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine prebaci sa nivoa premijera na nivo predsjednika. Isto je uradio Aleksandar Vučić prilikom izbora Ane Brnabić za predsjednicu Vlade Republike Srbije pravdajući briselski dijalog veoma zahtjevnim i kompleksnim i time da nova premijerka nije u stanju odgovoriti tom izazovu, jer nema potrebna znanja. Istovremeno je tu istu premijerku hvalio kao izuzetan kadar i najbolji izbor za vođenje Vlade Republike Srbije.

Vučić je zahtjevnost briselskog dijalog objašnjavao i na način navodeći da kada se dijalog vodi na području telekomunikacija da je potrebno imati posebna znanja sa tog područja, koja se ne mogu steći za pola sata nego je potrebno ta znanja stjecati mjesecima. Navodno Vučić, koji je po zanimanju pravnik i tim zanimanjem nikada se nije bavio ima potrebna znanja iz sfere telekomunikacija, dok se sve vrijeme aktivno bavi politikom, a prema dostupnim podacima nije inženjer telekomunikacija. Uglavnom sva područja iz briselskog dijaloga su u nadležnosti Vlada, a ne predsjednika.

Analitičari smatraju, da Vučić i Thaçi svoje poteze vuku koordinirano po sistemu „povezanih posuda“, jer su svjesni činjenice da je potrebno što više produžiti briselski dijalog, koji njih faktički održava u političkom životu. Bez dijaloga između Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Brisela oni bi postali „suvišni“. 

RUSIJA PREKO PACOLLIJA INTERVENIRA ZA VUČIĆEVE INTERESE

Poznato je da Srbija preko svog sigurnosno-obavještajnog aparata obavlja usluge u regionu za interese i račun trećih država. Javna je tajna da je to nedavno radila i još uvijek radi u Makedoniji, kako bi zaštitila sada već propali režim Nikole Gruevskog (VMRO-DMNE) što potvrđuje već poznatu činjenicu da režimi u regionu tijesno sarađuju kako bi opstali na vlasti. To nije slučaj između Vučića, Thaçija, Gruevskog već i drugih. Srpsko-ruski pokušaj sprečavanja dolaska na vlast Zorana Zaeva i koalicije oko Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) nije uspio. Nastavak pritisaka na Makedoniju i novoformiranu Vladu je i izjava ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića, koji je prilikom posjete Grčkoj izjavio, da Srbija nije trebala priznati Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom. To se još uvijek radi zbog dodvoravanja Rusiji i pokušaja opravdanja uloge Srbije u neuspjelom državnom udaru u Republici Makedoniji, kojim bi se spriječio dolazak na vlast Zaeva i SDSM.

Na Kosovu je opće poznato da Behgjet Pacolli, predsjednik  Alijanse za novo Kosovo (AKR) predstavlja „ruskog čovjeka“, zbog toga se samo 40 dana i zadržao na funkciji predsjednika Republike Kosovo. Međutim, Pacolli ponovno stupa u centar pažnje na način da se povezuje sa prodajom/kupovinom poslanika. Naime, koaliciji PAN i strankama manjina nedostaju dva poslanička mandata kako bi osigurali većinu od 61 poslanika u Skupštini Kosova. Upravo ta dva poslanika bi „posudio“ Pacolli od ukupno svoja četiri poslanika.

Analitičari upozoravaju, da bi eventualna prodaja/kupovina poslanika ozbiljno naštetila mladoj kosovskoj demokraciji, koja je jasno izrazila svoju volju na proteklim izborima za promjenama koje ovoga puta moraju biti tektonske, jer mlada kosovska država sa dosadašnjim vođenjem može postati prošlost. Aktivnosti povezane sa kupovinom/prodajom poslanika moraju preći u nadležnost Tužilaštva Kosova, a svi odgovorni koji sudjeluju u tom procesu moraju biti odgovarajuće sankcionirani, jer se radi o krivičnom djelu, koje je usmjereno protiv demokratske volje građana Kosova i pokušaj dolaska na vlast putem izvršenja krivičnog djela.

Uloga Rusije u formiranju nove kosovske Vlade povezana je sa vraćanjem usluga (kompenzacija) Srbiji za njen angažman u Makedoniji i tako Vučić preko Rusije pokušava ostvariti ključnu ulogu u formiranju nove kosovske Vlade. Pacolli je time skrenuo pažnju na sebe i očekuje se hitna reakcija Tužilaštva Kosova.

Kredibilitet Vučića i zvaničnog Beograda je sve manji. Ako uzmemo u obzir izjavu Ramusha Haradinaja, koji  je nekoliko dana prije izbora izjavio da je za njega uvreda da za partnera ima Srbiju i Srbe i da je doslovno rekao: „Ukoliko nam trebaju glasovi, dobit ćemo ih od Albanaca. Ako nam trebaju poslanici za koaliciju, nećemo uzimati one koji sprečavaju procese.“  I upravo zvanični Beograd sada želi Haradinaja dovesti na poziciju premijera Kosova.

POGREŠNA INTERPRETACIJA PRESUDE USTAVNOG SUDA KOSOVA BROJ KO 103/14 OD 1.JULA 2014

Pojedina tumačenja presude Ustavnog suda Republike Kosovo od 1.jula 2014.godine da jedino stranka ili koalicija koja ima najviše glasova ima pravo da formira Vladu Kosova su pogrešna i u nekim dijelovima obmanjujuća. Zbog toga je 2014.godine došlo do političke blokade koja je trajala šest mjeseci. Zabrinjavajuće je, da se tako nešto može dogoditi i ovog puta ukoliko predsjednik Kosova ne odluči drugačije na osnovu diskrecionog prava i izbjegne blokadu.

Da bi se Kosovo izvuklo iz duboke, sveobuhvatne krize Albin Kurti, kao kandidat za premijera ponudio je konkretan program od 40 tačaka  i u par navrata pozvao je predsjednika LDK Isu Mustafu da izbjegnu duboku političku krizu i da zajedno formiraju vladu, budući da imaju skupštinsku većinu od 61 glasa.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da ukoliko Pokret Samoopredjeljenje ne uspije da formira vladu sa premijerom Kurtijem na čelu, za LVV je najbolja varijanta da ode u opoziciju, jer eventualna nova Vlada Kosova ne bi dugo opstala, a Pokret Samoopredjeljenje bi na narednim izborima trijumfirao.

Ugledni strani ustavni pravnici detaljno su analizirali presudu Ustavnog suda Kosova u slučaju br. KO 103/14 u vezi sa člana 95 stav 1 i 4 Ustava Republike Kosovo iz kojeg proizlaze zaključci analize presude:

1/Predsjednik Republike Kosovo je obavezan za premijera predložiti, nakon konsultacija sa političkom partijom ili koalicijom  (registriranom prije izbora shodno Zakonom o općim izborima), koja je na izborima obezbjedila apsolutnu ili relativnu većinu u Skupštini, osobu koju predloži ta  partija odnosno koalicija.

2/ Predsjednik ima pravo, a i dužnost, da u slučaju,  da predloženi kandidat ne dobije  u Skupštini neophodne glasove, da nakon konsultacija sa partijama odnosno koalicijama (registriranim prije izbora prema Zakonu o općim izborima) predloži drugog kandidata za premijera formalno prema svom izboru.

3/ Prema njegovoj funkciji po Ustavu, da predstavlja državu i jedinstvo nacije, da brine o stabilnosti zemlje i funkcioniranju njezinog političkog sistema, pa prema tome, da je obavezan, da pronađe u konsultacijama sa političkim partijama kandidata za premijera, koji bi bio uspješan pri formiranju vlade. Predsjednik je obavezan  predložiti kao budućeg premijera osobu, za koju se smatra, da može dobiti neophodnu  podršku u Skupštini. Pri tome ignorirati političku stranku ili koaliciju sposobnu, da bi  prema rezultatima izbora i dogovaranju među političkim partijama mogla predložiti premijera i Vladu, koja bi mogla računati na uspjeh u Skupštini, značilo bi postupanje Predsjednika suprotan  principu djelovanja in bona fides,  što se od njega prema Ustavu očekuje, nepoštivanje interesa države za političkom stabilnosti,  pa bi prema tome bilo ustavno sporno.

5/ U konkretnoj političkoj i  ustavno pravnoj situaciji nakon posljednjih izbora na Kosovu, bilo bi ustavno pravno korektno slijedeće:

a) Predsjednik Republike Kosovo, nakon konsultacija sa pobjedničkom koalicijom oko PDK, da predloži kao kandidata za premijera kandidata te koalicije, Ramusha Haradinaja.

b) U slučaju neuspjeha tog kandidata (Haradinaja), da obezbjedi  sebi i predloženoj Vladi neophodni broj glasova u Skupštini Republike Kosovo, Predsjednik nakon konsultacija sa političkim partijama, predloži kao kandidata za premijera osobu, koju predlaže politička partija, koja je na izborima  dobila drugi najveći broj mjesta u Skupštini, to je Pokret »Samoopredjeljenje« (LVV) i njezin kandidat za premijera.