OSMAN SOFTIĆ

Kakav god bude rezultat referenduma u Turskoj, on neće imati velikog utjecaja na BiH

Objavljeno u kategoriji Intervju na 15.04.2017 17:30:00

OSMAN SOFTIĆ

Kakav god bude rezultat referenduma u Turskoj, on neće imati velikog utjecaja na BiH

Objavljeno u kategoriji Intervju na 15.04.2017 17:30:00


Osman Softić Foto Arhiv Aljazeera

Građani Turske sutra izlaze na referendum o ustavnim promjenama. U slučaju da na referendumu građani daju podršku Ustavnim promjenama, bit će to najveće promjene od kako je Turska 1923. godine proglašena republikom.

Trenutni Ustav Turske na snazi je od 1982. godine i nametnut je od strane vojske nakon izvršenog vojnog udara.

Prema posljednjim prognozama, birači su podijeljeni. Za izmjene Ustava su vladajuća AKP i nacionalistička MHP, dok su protiv socijaldemokratska CHP i HDP, koju podržavaju ljevičari i mnogi Kurdi. Oko 10 posto je neodlučnih birača i od njih se očekuje da donesu prevagu na jednu ili na drugu stranu, piše agencija Patria.

Ukoliko referendum prođe, aktuelni turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dobio bi znatno veće ovlasti, te bi na vlasti mogao ostati čak do 2029. godine. Erdogan bi također ponovo mogao biti i član vladajuće stranke pravde i razvoja (AKP) s čijeg čela je formalno sišao kada je izabran za predsjednika Turske.

Povodom referenduma u Turskoj novinari agencije Patria razgovarali su sa stručnjakom za Bliski istok Osmanom Softićem. Softić je magistrirao međunarodne odnose na Univerzitetu New South Wales u Australiji, a već neko vrijeme bavi se istraživanjem međunarodnih odnosa i savremenih islamskih pokreta na Bliskom istoku i Jugoistočnoj Aziji. On za Patriju objašnjava značaj referenduma i njegovu ulogu u budućnosti Turske.

Šta možemo očekivati od sutrašnjeg referenduma, kakav rezultat po Vama možemo očekivati?

- Referendum o predloženom paketu ustavnih promjena u Turskoj sigurno je jedan od najznačajnijih događaja u političkoj povijesti moderne Republike Turske. Iole ozbiljniji, iskreniji i objektivniji posmatrači političih kretanja u Turskoj, složit će se da je plebiscit o promjeni Ustava Republike, puno više i kompleksnije pitanje od simplificiranog i redukcionističkog portretiranja ovog fenomena u zapadnim pa i ovdašnjim medijima, koji naprosto, na sve moguće načine, turski referendum o ustavnim promjenama pokušavaju predstaviti sasvim pogrešno, reducirajući ga isključivo na pitanje odlučivanja o demokraciji ili despotizmu, koji insistiraju na tome da se isključivo radi o želji predsjednika Republike da po svaku cijenu osigura apsolutnu vlast za sebe, a na štetu parlamenta, odnosno drugih državnih institucija - kaže Softić.

Ističe kako je Turska sila u usponu, koja je u ovom trenutku izložena ozbiljnim izazovima.

- Odbijam prihvatiti ovaj isključivi i antagonistički diskurs i paternalistički odnos prema turskom narodu i državi. Takav odnos i pristup ne samo da je tendenciozan i pogrešan, već je prije svega nepravedan prema ovoj značajnoj i prijateljskoj zemlji i svjetskoj sili u usponu, koja je izložena ozbiljnim izazovima od kojih neki čak prijete njenom dezintegracijom i uništenjem. Sjetimo se samo 16. jula 2016. i načina kako su zapadne zemlje reagirale nakon pokušaja vojnog puča - ističe Softić.


Osman Softić Foto Aljazeera

Naš sagovornik ističe da je sutrašnji referendum puno više od same borbe između „dobra i zla, odnosno demokracije i despotizma“.

- Turski referendum o ustavnim promjenama puno je više od ličnosti Recepa Tayyipa Erdogana i njegove navodne želje za koncentracijom neograničenih ovlasti. Vjerujem da je turski narod toga itekako svjestan i da će većina turskih građana glasati za predložene promjene, upravo iz razloga jer znaju da su te promjene itekako nužne u ovom trenutku za Tursku. Te promjene su puno više od dualističke manihejske borbe između "dobra i zla" i demokracije i despotizma", kako se to pokušava servirati iz centara moći sa zapada, koji su izuzetno antagonistički opredijeljeni prema Turskoj, zemlji koja se pokušava osloboditi zapadnog tutorstva i izabrati vlastiti put, potvrđen u demokratskim okvirima koji će održavati autentičnost turske povjesti, kulture i civilizacije - smatra Softić.

On naglašava kako se liberalna demokratija u posljednje vrijeme našla u ozbiljnoj krizi u mnogim razvijenim zapadnim zemljama, tako da je sasvim logično da se i Turska suočava s ozbiljnim izazovima.

- Zašto bi se demokratski put Turske morao u svemu podudarati sa proklamiranim idealima i vrijednostima zapadne liberalne demokracije, koja je na zapadu u velikoj krizi jer nije ponudila adekvatne odgovore na izazove i probleme sa kojima se suočava današnji obični zapadni čovjek i građanin. Turska demokracija treba ponuditi autentična rješenja i vlastite demokratske okvire za svoj politički i društveni razvoj i put koji će biti duboko ukorijenjeni u njenoj vlastitoj tradiciji, povijesti, kuturi i civilizaciji.

Softić je napomenuo i da se Turska već godinama suočava s ustavnim problemima i da se jednom moralo doći u situaciju da se razmišlja o promjenama.

- Strukturalni ustavni problemi već decenijama opterećuju Tursku i sputavaju je na putu ostvarenja njenih legitimnih aspiracija u smislu ekonomskog i demokratskog razvoja i stvarne neovisnosti i realizacije vlastitih civilizacijsko-kulturnih vrijednosti. Ti problemi zahtijevaju korjenite ustavne promjene i sada je prilika da se one provedu na najdemokratskiji mogući način, referendumom građana. Turska je, sve od nezavisnosti, bila žrtva brojnih vojnih pučeva i kvazi-parlamentarnih sistema nad kojim je tutorstvo imala vojna hunta. 1960. vojska je svrgnula demokratski izabranu vlast premijera Adnana Menderesa koji je nakon toga bio obješen. Aktuelni ustav, kao i oni ranije, a koji je nametnut 1982. nakon vojnog puča, je nedemokratski i sadrži niz slabosti koje će ovim referendumom biti ispravljene - ističe Softić.

Softić je pomenuo i neke primjere iz drugih zemalja sličnih Turskoj u kojima je bilo moguće i preko parlamenta ostvariti autokratsku vlast.

- Međutim, histerija kojom se na sve načine turskog predsjednika Erdogana, političkog lidera koji je demokratski pobijedio 11 puta u zadnjih 14 godina, na raznim nivoima vlasti, kao jedan od najpopularnijih političkih svjetskih lidera, pokušava predstaviti kao diktatora prevršila je svaku mjeru. Ne treba gubiti iz vida činjenicu da autokracija nije rezervirana samo za protagoniste predsjedničkog sistema. Politička povijest nekih zemalja kao što je Indija na primjer, potvrđuju nam da se autokratske ovlasti mogu ostvariti i na nivou parlamenta u osobi premijera. Indira Gandi je neko vrijeme bila u potpunosti uzurpirala vlast nad parlamentom da se ponašala sasvim autoritarno. To ne mora biti ekskluzivitet predsjednika republike. 

Kako vidite Tursku nakon referenduma zavisno od rezultata?

- Očekujem da će većina građana Turske glasati za ustavne promjene. Nakon toga, Turska će biti stabilnija i moći će se lakše suočavati sa izazovima koji su pred ovom izuzetno strateški i u geopolitičkom smislu značajnoj zemlji u globalnim okvirima. Moći će se lakše suočiti sa pitanjem kontinuiteta ekonomskog razvoja, borbe protiv terorizma raznih vrsta, posebno iredentizma Kurdske radničke partije.

U slučaju da većina građana kaže "ne" paketu predloženih ustavnih promjena, moglo bi se desiti nekoliko scenarija. Moglo bi doći do žestokog sukoba opozicije sa Erdoganom i zahtjevima za njegovom smjenom. Situacija bi mogla dovesti do dalje polarizacije i destabilizacije, obzirom na činjenicu da predsjednik republike koji je izabran na direktnim izborima, već ima de facto predsjedničke ovlasti, koje bi predložene ustavne promjene trebale legalizirati. 

Svjesni smo da Turska ima veliki utjecaj u BiH. Kako se rezultat referenduma može reflektirati na BiH?

- Utjecaj Turske u BiH se precjenjuje i on nije ni izbliza onoliki koliko se to pokušava predstaviti u medijima. U svakom slučaju Turska je naša prijateljska zemlja s kojom dijelimo zajedničku kulturnu i povijesnu tradiciju. Turska je, naravno, aktivna u BiH kao investitor u sferi industrije, finansija, edukacije i drugih privrednih segmenata, a posebno na planu obnove kulturne baštine, zahvaljujući dugogodišnjem angažmanu agencije TIKA.

Referendum je unutrašnja stvar Turske i ne vjerujem da će se odnosi prema BiH promijeniti. Naravno, snažna i stabilna Turska kao prijateljska zemlja i faktor stabilnosti na Balkanu bolja je za sigurniju budućnost BiH i svih njenih naroda od destabilizirane Turske kojoj prijeti dezintegracija. U tom kontekstu, ako će ustavne promjene osigurati veću stabilnost i nastavak ekonomskog prosperiteta Turske, onda je to svakako, logično je, bolje i za Bosnu i Hercegovinu. Ali, o tome će odlučiti turski građani. Kakva god bude njihova odluka treba je poštovati kao suverenu odluku turskog naroda - zaključio je Osman Softić.